ŽUPA SREDNJA SLATINA

65

Srednja Slatina nalazi se u sjeveroistočnom dijelu Bosanske Posavine, oko 10 km južno od Bosanskog Šamca.

U izvješću provincijata fra Marijana Pavlovića, tj. bosanskih franjevaca fra Jure iz Neretve i fra Pavla Papića iz 1623. godine, navodi se da župa Slatina pripada samostanu u Modriči.

Biskup fra Pavle Dragičević u svome izvješću navodi da je župi Bijela, godine 1742., pored ostalih pripadalo i mjesto Slatina, s 12 katoličkih kuća i 108 katolika, a od toga je bilo 68 odraslih osoba (koje se pričešćuju) i 40 djece (nepričešćenih).

U izvješću apostolskog vikara biskupa fra Marijana Bogdanovića iz 1768. godine u župi Bijela pored ostalih mjesta navodi se i Slatina, s 14 katoličkih kuća i 87 katolika, a od toga su bile 54 odrasle osobe i 33 djece.

Prema popisu biskupa fra Augustina Miletića iz 1813. godine u župi Tramošnica između ostalih mjesta navodi se i Slatina, s 26 katoličkih kuća i 151 katolikom, a od toga je bilo 99 odraslih osoba i 52 djece.

U Šematizmu Bosne Srebrene za 1856. godinu, a prema podacima iz 1855., u župi Tramošnica pored ostalih mjesta spominje se i Slatina, s 43 katoličke obitelji i 292 katolika.

Godine 1864., kako se navodi u Šematizmu, Slatina je imala 43 katoličke obitelji I 315 katolika, a pripadala je i dalje župi Tramošnica.

Prema Šematizmu za 1877. godinu u župi Tremošnica bilo je i mjesto Slatina, s 37 katoličkih obitelji i 293 katolika, dok u lmeniku klera i župa za 1885., a prema podacima iz 1884. godine, također u Tramošnica pronalazimo mjesto Slatina koja je imala 377 katolika.

Župa je službeno utemeljena 1972. godine odvajanjem od župe Gornja Tramošnica. Župna crkva sagrađena je iste godine. Novi župni stan sagrađen 1973. Tijekom rata 1992.-1995., župu su okupirale srpske snage, sve Hrvate katolike protjerali su, a župnu crkvu i druge crkvene objekte srušili su.

U župi Srednja Slatina od 1971. do 1992. godine djelovale su časne sestre Družbe služavki Malog Isusa.

Župa sv. Franje Asiškog, Srednja Slatina

BiH 76237 DONJA SLATINA