Zovik se nalazi u sjeveroistočnom dijelu Bosanske Posavine, 12 km jugozapadno od Brčkog i 25 km sjeverno od Tuzle.
U predjelu Crkvina u Koraju nalazi se srednjovjekovna crkva i nekropola stećaka. Na jednom stećku postoji oštećen natpis.
Štrepci su poznati po Starom (Madžarskom) groblju zvanom još Jarčevac, gdje se nalazi nekropla s više stećaka u obliku ploča, sanduka i stela. Spomenici su znatnije oštećeni. Na toj nekropoli nalazi se stara crkva sv. Jurja.
“Kiklopske” Zidine na sjeverozapadnoj padini klanca u gornjem dijelu Štrepaca do danas nisu istražene. Ispod Zidina protječe rječica Štrepčanka.
U turskom popisu Zvorničkog sandžaka iz 1533. godine u nahiji Koraj spominje se selo Štrepče (Štrebci), s 10 hrišćanskih kuća, 1 primićurom te s 2 muslimanske kuće i 1 neoženjenim.
Na području današnje župe Zovik nekada je bila stara župa Štrepci. Biskup fra Pavle Dragičević u izvješću od 29. veljače 1744. navodi da je župa Štrepci (Strepzi) 1742. godine imala 5 naseljenih mjesta. 89 katoličkih kuća i 720 katolika, a od toga je bilo 480 odraslih osoba (koje se pričešćuju) i 240 djece (nepričešćenih).
U svome izvješću od 25. studenoga 1762. biskup fra Pavle Dragičević navodi da je župa Štrepci, zvana Zovik, prema vizitaciji od 2. kolovoza 1761. imala 154 katoličke obitelji i 1317 katolika.
Apostolski vikar biskup fra Marijan Bogdanović u svome izvješću o kanonskom pohodu Bosni od 27. svibnja do 9. prosinca 1768. navodi da je u župi Štrepci ili Zovik boravio od 14. do 17. studenoga 1768. i da je župa tada imala 7 naselja, 189 katoličkih kuća i 1497 katolika, a od toga je bila 901 odrasla osoba i 596 djece.
U izvješću biskupa fra Marka Dobretića o drugom pohodu Apostolskom vikarijatu u Bosni, što ga je 12. srpnja 1777. poslao Sv. zboru za širenje vjere u Rim, navodi se da je od 25. do 28. rujna 1776. pohodio župu Zovik i da je krizmao 165 vjernika. Župa Zovik tada je imala 235 katoličkih kuda i 1628 katolika, a od toga je bilo 999 odraslih osoba i 629 djece. U razdoblju od posljednje vizitacije provedene od 9. studenoga 1773. do 26. rujna 1776. u župi Zovik kršteno je 317 osoba, vjenčano 47 parova, a umrle su 343 osobe.
Biskup fra Marko Dobretić u izvješću o trećem pohodu Apostolskom vikarijatu u Bosni, što ga je 2. lipnja 1780. poslao Sv. zboru za širenje vjere u Rim, navodi da je od 29. rujna do 1. listopada 1779. pohodio župu Zovik i da je tada krizmao 160 vjernika. Župa Zovik tada je imala 244 katoličke kuće i 1747 katolika.
Župa Zovik nedaleko od Brčkog pod sadašnjim imenom postoji od 18. stoljeća. Područje ove župe tijekom 17. st. potpadalo je pod župu Brka, koja je 1674. godine brojala 1926 katolika. Ova župa je za Bečkog rata iščezla jer su katolici izbjegli u Slavoniju. Franjevci su u zovičkom kraju nazočni od 1688. godine, najprije u mjestu Brka, zatim u Gornjim Bodežištima i Donjem Zoviku, a od 1811. godine u Gornjem Zoviku. Početkom 18. st. u cijelom posavskom dijelu sjeveroistočne Bosne spominju se samo dvije župe, i to Ravne sa sjedištem u Štrepcima i Soli. Od 1742. godine župa Ravne dijeli se na dvije župe: Bijela i Štrepci. Od kraja šezdesetih godina toga stoljeća za župu Štrepce prevladava naziv Zovik. Župne matice vode se od 1743. godine.
Sredinom 19. st. starješinstvo bosanskih franjevaca odlučilo je da se u Zoviku podigne samostan za sjeveroistočni dio Bosne. Gradnja crkve započela je 1856. godine. Međutim, ona nikada nije završena.
U međuvremenu je odlučeno da se novi samostan gradi u Tolisi umjesto u Zoviku. Na novim temeljima izgrađena je 1890. godine nova crkva. Budući da više nije mogla udovoljiti suvremenim zahtjevima, 1988. godine započela je izgradnja nove crkve, koja je pokrivena 1990. godine.
Godine 1776. u selu Štrepcima spominje se kućerak (župni stan). U Gornjem Zoviku 1811. godine podignuta je župna kuća, a 1902. godine gradi se novi župni stan od tesana kamena. Najnoviji župni stan građen je 1985. i 1986. godine.
Tijekom rata 1992.-1995. godine župnu crkvu i ostale crkvene objekte srpski su ekstremisti teško oštetili. Popravak i gradnja crkve nastavljeni su poslije rata kada je i sagrađen zvonik visok 33 metra.
Novu crkvu 29. prosinca 2001. svečano je posvetio kardinal Vinko Puljić, nadbiskup vrhbosanski, u nazočnosti mnoštva vjernika i svećenika.
Župi sv. Franje Asiškoga u Zoviku danas pripadaju sljedeća naselja: Donji Zovik, Gornji Zovik (Bunarić, Donja Mahala, Kiseljak, Oštra Luka, Peškiri i Moskovi), Islamovac, Štrepci i Kalajdžije.
Župa sv. Franje Asiškog, Zovik
BiH 76214 GORNJI ZOVIK
