Pripremio: Vlado Jagustin, svećenik
Koliko je staro naše Garevačko groblje nemamo pouzdanih podataka. Slavlje svetog Ilije „Ilina“ na našem groblju sigurno vuče svoje porijeklo još iz vremena kada je bio samostan i crkva svetog Ilije, za vrijeme bosanskog kraljevstva iz 14. stoljeća. Je li to naše groblje toliko staro, da li ga je rijeka Bosna pomicala plavljenjem zemljišta, kao što je i crkvu svetog Ilije odnijela, pouzdano neznamo. Starih spomenika na garevačkom groblju nema puno. Tek su poneki ostali na površini. U par zadnjih godina prilikom kopanja grobova – rake, kada se sahranjuju naši umrli, pronađu se u zemlji poneki stari spomenik. Uslikao sam te spomenike koji se nalaze na grobovima pojedinih prezimena, a ostali su stavljeni kod kapelice na groblju. Na tim spomenicima je uklesan redovito križ, na nekima imaju uklesani četiri kruga između krakova križa, na jednome ispod križa i Davidova zvijezda, te na jednome inicijali: „ O.P.J.M.“. Ni na jednome nema upisano ime i vrijeme kad je spomenik postavljen. Kao što sam već pisao o tome ovakvih spomenika koji uspravno stoje sačuvani ima na korničkom groblju iz razdoblja kada je Kornica 1623. godine bila velika župa, a služili su je svećenici iz Modričkog samostana. Ti su spomenici istog stila kao i ovi na Garevačkom groblju. U maticama župe Bijela pronašao sam, koliko su zapisali svećenici te župe, 82 osobe imenom i prezimenom i s koliko su godina umrli te pokopani na Garevačkom groblju u razdoblju od 1762. do 1771. godine. Kuga je 1767. godine harala zemljom Bosnom i u Garevcu su tada umrle 32 osobe te su neki pokopani na kužnom groblju u Garevcu. Takva groblja postoje jedno kod Mašinske i jedno kraj rijeke Bosne iznad Garevca prema Modriči.
Škrti su to podatci o našem groblju. Da li ćemo negdje naći više podataka o njemu? Valja nam i dalje tragati u još neobavljenim dokumentima ako ih pronađemo.
