12. siječnja: Spomen na 442. obljetnicu obrane Gvozdanskog

1139

 

PONOSNO PALI U OBRANI DOMOVINE

U Gvozdanskom, mjestu u blizini Dvora na Uni u Hrvatskom Pounju, nalaze se ostaci starohrvatske utvrde koju su u 15. stoljeću podigli hrvatski plemenitaši Zrinski. Tu je Nikola III. Zrinski imao topionicu, ljevaonicu i kovnicu novca. Ova je utvrda u 16. stoljeću bila brana turskim upadima.

Turska vojska je 3. listopada 1577. godine počela opsadu Gvozdanskog s deset tisuća vojnika zajedno s vlaškim četama. Hrvatske su snage, njih 300 branitelja, žena i djece, bile odsječene od slobodnog dijela Hrvatskog Kraljevstva. Pomoć u ljudstvu nije nikako stigla tijekom opsade, niti u hrani, dok su zalihe bile sve potrošene.

Ferhad-paša je na Božić 1577. uputio braniteljima ponudu da se predaju. Branitelji su odbijala turske ponude, koji su tih dana zbog nedostatka hrane, bili prisiljeni jesti pse-čuvare. I već 9. siječnja 1578. godine posada je ostala sasvim bez hrane, Ferhad-paša je ponovno pozvao  posadu na što su oni odgovorili da će radije umrijeti nego se sramotno predati.

Sljedeća tri dana Turci su poduzeli  tri velika napada kako bi zauzeli Gvozdansko, ali neuspješno. Te dane žestokih borbi preživjelo je samo tridesetak branitelja, koji su ostali bez streljiva. Tijekom noći ugasile su se i posljednje vatre u gradu i više se nije čulo ni glasa.

Rano ujutro, 13. siječnja 1578. turske su snage izvršile topničku pripremu te krenule u napad, ali  s druge strane paljbe nije bilo.

Ne naišavši na otpor provali su tvrđavu i zatekli grad pun ruševina i mrtvih tijela smrznutih branitelja izmučenih glađu i mrazom koji su svjesno pošli u smrt.

Prizor je potresao osmanskog zapovjednika koji je zadivljen junaštvom hrvatske posade zapovjedio da se potraži katolički svećenik i poginuli branitelji pokopaju po katoličkom obredu. Radije su ponosno pali  u obrani Domovine nego da se sramotno predaju  tuđincu.

 OBLJETNICA OBRANE GVOZDANSKOG

U nedjelju 12. siječnja 2020. obilježit će se misnim slavljem u župnoj crkvi sv. Filipa i Jakova u Gvozdanskom, te prigodnom molitvom, polaganjem vijenaca i paljenjem svijeća kod mjesnog spomen-križa 442. obljetnica obrane Gvozdanskog i slavna pogibija njegovih branitelja.

Misu u sklopu 11. hodočasničkog spomen-pohoda predvodit će vrhbosanski biskup u miru dr. Pero SUDAR u zajedništvu s domaćim biskupom Vladom Košićem i domaćim svećenstvom.

Uz više od tisuću hodočasnika iz cijele Hrvatske slavlju će nazočiti predstavnici sisačko-moslavačke županije, generali Hrvatskog generalskog zbora kao i predstavnici brojnih udruga proisteklih iz Domovinskog rata.

„U našoj povijesti Gvozdansko je poseban biser kakvih nema puno ni u povijestima drugih naroda. Proći će stoljeća, a stradanja će se ponoviti i na početku Drugog svjetskog rata i u Domovinskom ratu. Doći će gotovo do istrebljenja, nestanka cijelih obitelji. U zadnjem pohodu crkva će biti zapaljenja. Tako svjedoči povijest, tako glasi istina o Gvozdanskom. I nama valja te događaje prepričavati, uspomene čuvati i od učiteljice života učiti, pouku tražiti u svjetlu Božje riječi“. Riječi su ovo šibenskog biskupa Rogića koje je izgovorio u prigodnoj propovijedi u Gvozdanskom, 14. siječnja 2018. godine.

Nakon mise bit će mimohod „U čast hrvatskim junacima Gvozdanskog“ do spomen-križa, gdje će na početku komemoracije molitvu za duše svih branitelja i žrtava Gvozdanskog iz 1578., 1941. i 1991. godine predmoliti biskup Košić. Vijence i svijeće kod križa položit će predstavnici vlasti, braniteljskih udruga te predstavnici kulturnih i povijesnih udruga.