Skoči na menu Skoči na sadržaj
Lijepa slika u zaglavlju

Današnji datum:  23. ožujka 2017.

 

Zrin 70. godina poslije komunističkog genocida

4. prosinca 2013.
......................

Damir Borovčak, Zrin 70. godina poslije komunističkog genocida ili zločinački „antifašizam“ protiv hrvatskog pučanstva, Sisačka biskupija, Sisak, 2013.

 

Zrin_70godinaU rujnu 2013. iz tiska je izišla knjiga Zrin 70. godina poslije komunističkog genocida ili zločinački „antifašizam“ protiv hrvatskog pučanstva. Izdavač knjige je Sisačka biskupija, a autor joj je Damir Borovčak (rođen 1949. u Zagrebu), hrvatski publicist, poznat kao dugogodišnji urednik emisije Vjera u sjeni politike na Radio Mariji. U biti Borovčak je uspješno okupio pregršt raznorodnih tekstova više autora. Oni variraju od informacija o stradanju Zrina u potpunosti dosad objavljenih samo na world wide webu, pisama, prijepisa dokumenata pa sve do znanstvenih rasprava te po prvi puta tiskanih kratkih svjedočanstava stanovnika Zrina o vlastitom stradanju u ratnim i poratnim vremenima. Knjigu možemo podijeliti na više tematskih cjelina.

Ona započinje predgovorom u kojem kancelar Sisačke biskupije, mons. Marko Cvitkušić objašnjava motive iza objave ove knjige, koja je nastala u okviru potrebe da dođe do obnove mjesta Zrina i njegove crkvene zajednice, koja je stradala nakon napada partizana na mjesto 9. rujna 1943. godine. Iz istih je razloga na poziv mons. Dr. Vlade Košića, biskupa Sisačke biskupije početkom 2013. krenula s djelovanjem Zaklada za gradnju župne crkve Našašća Svetog Križa u Zrinu.

Nakon predgovora, dolazi prvi dio knjige, koji obuhvaća niz pisama i novinskih vijesti. Prvo je „Pismo iz Zrina u Udbinu“ koje je fra Ivica Petanjek, ofmcap, uputio u rujnu 2008. u ime građana Zrina Crkvi hrvatskih mučenika u Udbini, kao središnjem mjestu stradanja Hrvata. Osim opisa stradanja stanovnika Zrina, pismu je bio priložen i „spomen-kamen“ s urezanim datumom stradanja mještana. Nakon toga pisma slijede dva članaka s portala Hrvatskog kulturnog vijeća (www.hkv.hr) te IKE (www.ika.hr), objavljena u rujnu 2009. povodom održavanja svečane Svete mise u Zrinu. Misa je održana povodom 66. obljetnice stradanja Zrina, a predvodio ju je tadašnji pomoćni biskup zagrebački, mons. Vlado Košić. Zatim slijedi članak Damira Borovčaka objavljen na portalu Hrvatskog kulturnog vijeća početkom 2010., koji sadrži podatke o povijesti Zrina te stradanju njegovih stanovnika. Godinu i pol kasnije isti je autor objavio i vijest o održanoj Svetoj misi u znak sjećanja na ubijene i raseljene Zrinjane, koju je 11. rujna 2011. predvodio sisački biskup, mons. Vlado Košić. Nakon toga u knjizi dolazi sam tekst propovijedi koju je biskup izrekao na taj dan, koji je preuzet sa web stranica Sisačke biskupije (www.biskupija-sisak.hr). Damir Borovčak potom donosi tekst svog susreta sa stanovnicima Zrina u progonstvu, koji se dogodio u Osijeku i Drenju u lipnju 2012., prilikom predstavljanja svoje ranije knjige o Gvozdanskom. U ožujku iste 2012. Udruga „Zrin“, zajedno s drugim sličnim društvima koja se zalažu za obnovu i povratak katolika u mjesta uništena u Drugom svjetskom ratu, primljena je i kod Predsjednika Republike Hrvatske Ive Josipovića. Nakon kraćeg opisa ovoga susreta slijedi izvještaj o Svetoj misi koju je, kao i inače, na nedjelju poslije Male Gospe, u Zrinu 9. rujna 2012. predvodio sisački biskup, mons. Vlado Košić. Uz to, priložen je i tekst njegove propovijedi.

Drugi dio knjige donosi niz vrlo vrijednih svjedočanstava samih stanovnika Zrina, koji su se ukratko prisjetili stradanja mjesta i obiteljskih zajednica Zrina nakon kobne 1943. godine. Svoje uspomene su ovdje ostavili Stjepan Petanjek i Andrija Feketić.

Treći dio knjige predstavlja sumu istraživanja mr. sc. Ante Milinovića, koji se kao povjesničar najviše bavio stradavanjem stanovnika pounjskog kraja. Osim rezultata njegovih znanstvenih radova o stradavanjima Zrina i njegovih mještana za vrijeme Drugog svjetskog rata i poraća, ovaj dio donosi i pregršt raznorodnih izvora, prvenstveno arhivske građe.

Nakon toga slijedi dio knjige koji svjedoči o modernim naporima Sisačke biskupije i drugih udruga za obnovom Zrina u novije doba. U tu je svrhu sisački biskup mons. Dr. Vlado Košić početkom 2013. osnovao Zakladu za gradnju župne crkve Našašća Svetog Križa u Zrinu, kojoj je ravnatelj mons. Marko Cvtikušić. U odboru ove udruge djeluje dvanaestak vrijednih osoba iz javnog i crkvenog života, a cilj joj je obnova crkve i mjesta u Zrinu te povratak stanovništva. Među slične napore treba ubrojiti i Svetu misu koju je 3. svibnja 2013. održao u Zrinu sisački biskup, mons. Vlado Košić, pri čemu se sastao i sa članovima Zaklade. Iz istih je razloga Damir Borovčak, inače sam član ove Zaklade, u lipnju 2013., na kongresu Hrvatskog žrtvoslovnog društva održao referat o stradanju Zrinjana, koji je također priložen ovoj knjizi. U prilogu koji slijedi nakon bogatog teksta referata Borovčak je nastojao istaći vrijednost Zrina kroz prizmu Nikole Šubića Zrinskog. U istom duhu dolazi kao posebni dio i Borovčakov zaključak, u kojem se provlači misao da treba ispraviti povijesnu nepravdu učinjenu Zrinu i njegovim stanovnicima.

Na samom kraju ove knjige dolazi bilješka o autoru, vrlo korisno kazalo imena i sadržaj, a važno je napomenuti da unutrašnje korice sadržavaju dvije vrijedne karte. Jedna predstavlja Sisačku biskupiju, a druga Pounje, sa Zrinom u središtu.

Knjiga Zrin 70. godina poslije komunističkog genocida ili zločinački „antifašizam“ protiv hrvatskog pučanstva ne samo da je vrlo važan pregled stradanja Zrina i njegovih mještana, već je pravi zalog za budućnost. Iako u njoj možemo naći na pokoju, prvenstveno pravopisnu pogrešku, treba respektirati njenu svrhu, a to je popularizacija teme i poticaj za druga razmišljanja i radove o Zrinu, ali i mnogim sličnim sredinama koje su stradale u ratovima koji su obilježili hrvatsko 20. stoljeće. Sve ovo bi u konačnici trebalo pomoći krajnjem cilju kojeg Sisačka biskupija i Zaklada za gradnju župne crkve Našašća Svetog Križa u Zrinu imaju u vidu, a to je obnova crkve, izgradnja mjesta i povratak njegova autohtonog stanovništva.

 Stipica Grgić