Skoči na menu Skoči na sadržaj
Lijepa slika u zaglavlju

Današnji datum:  29. ožujka 2017.

 

Župa Bijelo Brdo - Sv. Ivan Krstitelj

22. lipnja 2008.
..................

Bijelo Brdo, sa svojih šest naselja, nalazi se u Bosanskoj Posavini (sjeverna Bosna) sjeverno od Dervente, između rijeka Ukrine i Save, na prometnici Derventa -Bosanska Dubica - Srbac. Župa se smjestila na blagim brežuljcima koji se prema Savi pretvaraju u ravno polje, a udaljena je oko 5 km zračnom crtom od Dervente u smjeru sjevera.

Bijelo Brdo_zupna crkvaU potoku Dubočac i na uzvišenju zvanom Mađarsko groblje pronađeni su ostaci srednjovjekovnog oružja, a na brežuljku odmah uz rijeku Savu nalazi se groblje Banice, na kojem je dr. Đuro Basier otkrio grob jednoga bana i njegove supruge. Po mišljenju nekih povjesničara, na području današnje župe Bijelo Brdo jednim dijelom nalazila se stara župa Dubočac.

U izvješću provincijala fra Marijana Pavlovića, tj. bosanskih franjevaca fra Jure iz Neretve i fra Pavla Papića iz 1623. godine, navodi se da župa Dubočac pripada samostanu Kraljeva Sutjeska (Curia Bani).

Skradinski biskup i administrator Bosne, fra Tomo Ivković izvješćuje o krizmanim osobama i vizitiranim mjestima u Bosni i Slavoniji između 1626. i 1630. godine. Između ostalih mjesta biskup navodi i mjesto Dubočac (Dubociaz) s 300 krizmanih osoba.

U izvješću Svetoj Stolici o prilikama u Bosni i Slavoniji, biskup fra Jeronim Lučić navodi da je 9. listopada 1637. uz rijeku Savu, u župi Dubočac (Dubociaz) na starom crkvištu, uz sudjelovanje devet fratara krizmao 130 osoba. Biskup navodi da župa nema crkvu, a da ima oltar pod krovom. Fratri tu imaju svoj gostinjac, a župa je pod upravom samostana u Kraljevoj Sutjesci.

U izvješću iz 1650. godine (o pohodu Bosni između 1645. i 1650.) poslanom Svetom zboru za promidžbu vjere u Rim, biskup fra Marijan Maravić navodi da je u župi Dubočac (Dubociaz) 25. svibnja 1648. krizmao 700 vjernika.

U izvješću iz 1675. godine (o kanonskom pohodu Bosni između 1672. i 1675. godine) dostavljenom Svetoj Stolici u Rim, biskup fra Nikola Olovčić-Ogramić navodi da je župa Dubočac 21. studenoga 1672. godine imala 2000 vjernika, a da je krizmao 1480 vjernika te da župa ima crkvu i župni stan.

Godine 1686. fra Andrija iz Dubočca, bivši provincijal, iz župe Dubočac izveo je 2700 katolika u Prekosavlje.

U izvješću apostolskog vikara biskupa fra Marijana Bogdanovića iz 1768. godine u župi Velika pored ostalih mjesta navodi se i mjesto Dubočac, s 28 katoličkih kuca i 209 katolika, a od toga je bilo 127 odraslih osoba (koje se pričešcuju) i 82 djece (nepričešćenih).

Prema popisu biskupa fra Augustina Miletića iz 1813. godine u župi Koraće između ostalih mjesta navodi se i mjesto Bijelo Brdo, s 28 katoličkih kuća i 174 katolika, a od toga je bilo 113 odraslih osoba i 61 dijete.

U Šematizmu Bosne Srebrene za 1856. godinu, a prema podacima iz 1855., u župi Koratje između ostalih navode se i sljedeća mjesta: Bielo-Brdo - 42 katoličke obitelji i 352 katolika, Gradac (19, 150) i Pevalovac (9, 65).

Prema Šematizmu za 1864. godinu u župi Koratje između ostalih možemo pronaći i sljedeća mjesta: Bielo-Brdo - 46 katoličkih obitelji i 464 katolika, Gradac (16, 107).

U Šematizmu Bosne Srebrene za 1877. godinu u župi Koratje nalazimo i sljedeća mjesta: Bielo-Brdo (44 katoličke obitelji i 411 katolika) i Gradac (19, 118).

Bijelo Brdo _s_plocaDanašnja župa Bijelo Brdo utemeljena je 15. kolovoza 1921. odvajanjem od župe Koraće. U trenutku osnivanja župa je imala preko 1000 vjernika. Prvi župnik u Bijelom Brdu bio je veliki pjesnik Izidor Poljak, a tu je napisao i svoje najbolje pjesme S Bijelog Brda.

Dana 3. studenoga 1935. u župi Bijelo Brdo blagoslovljeni su temelji nove župne crkve. Župna crkva konačno je dovršena 1941. godine. Nova župna kuća građena je od 1967. do 1969. godine.

Tijekom rata 1992. -1995., tj. zadnjeg dana veljače 1992., srpski ekstremisti minirali su i do temelja srušili župnu crkvu, a župnu kuću opljačkali i zapalili. Kapele Sv. Ane i Sv. Roka potpuno su uništili, a sve Hrvate katolike protjerali su s područja župe. Svih 460 hrvatskih katoličkih kuća župe Bijelo Brdo opljačkano je, a zatim srušeno.

U povodu blagdana sv. Ivana Krstitelja, zaštitnika župe Bijelo Brdo kraj Dervente, vrhbosanski nadbiskup kardinal Vinko Puljić 24. lipnja 2003. predvodio je misno slavlje i blagoslovio temelje nove župne crkve, koja se gradi na mjestu stare.

Župom upravlja dijecezanski (biskupijski) svećenik, a župi sv. Ivana Krstitelja u Bijelom Brdu pripadaju sljedeća naselja: Bijelo Brdo, Bosanski Dubočac, Gradac (filijalna crkva), Korovi, Pjevalovac (filijalna crkva) i Trstenci.

 

Župa Sv. Ivana Krstitelja

Bijelo Brdo

BiH 74400 DERVENTA, p.p. 24