Skoči na menu Skoči na sadržaj
Lijepa slika u zaglavlju

Današnji datum:  22. srpnja 2018.

 

Nadbiskupijska statistika 1

26. lipnja 2018.
Priredio: Anto BURIC, umirovljeni svecenik

STATISTIKA VRHBOSANSKE NADBISKUPIJE

1991. – 2017.

Nikada u povijesti na ovim našim prostorima nije nedostajalo previranja, buna, sukoba, ubijanja, bježanja i vraćanja. Tko sve na ove naše prostore nije turio svoj nos? Avari, Rimljani, Turci, Švabe, Talijani. Nismo mogli prespavati tri mirne noći da netko pred kućom ne zaurliče: „Diži se!“ Ni jedna prava kuća u ovom vilajetu nije bila bez kremenjače ili barem ćuskije negdje u ćošku. Zlu ne trebalo. Nek' se nađe - ako netko naiđe. Nedavno nas je eto, tako kažu, zadesio rat. Čuj, zadesio nas rat! K'o, mi to nismo htjeli. Pao s neba. Svi napadaju a svi viču da se brane. Rezultat – katastrofa. Mrtvi, ranjeni, protjerani. Bože sačuvaj. Ne ponovilo se. Al' sumnjam. I prije su govorili „ne ponovilo se“ a ipak se ponovilo po zna koji puta. I sada mi pišemo šta se sve zbilo. Pišemo kako je nekada bilo a kako je sada. Evo recimo da se malo pozabavimo pitanjem koliko nas je bilo, a koliko nas je sada. Više od deset godina, iz godine u godinu pratio sam brojno stanje u Bosanskoj Posavini u njezina četiri dekanata koji pripadaju Vrhbosanskoj nadbiskupiji i objavljivao na web stranici „garevac.net“. Ove godine odlučio sam za tu istu web stranicu malo zavititi i u ostale dijelove naše nadbiskupije i prezentirati onima koje to zanima. Rezultat je preko 40 stranica format A4. Poslužio sam se sa dva izvora informacija, ne znam da li postoji još koji. Jedan izvor informacija mi je služila statistika Nadbiskupskog Ordinarijata Sarajevo za godinu 1991. objavljena u službenom glasilu „Vrhbosna“ broj 2/92. na stranicama 131, 132 i 133. (podatci neposredno prije rata) i „Vrhbosna“ broj 1/2018. na stranicama 91, 92, 93 i 94 (najsvježiji) sadašnje stanje. Drugi izvor informacija mi je bila knjiga „Vrhbosanska nadbiskupija početkom trećeg tisućljeća“. Tiskao Nadbiskupski Ordinarijat Vrhbosasnki – Vikarijat za prognanike i zbjeglice 2004. godine.

Prvo nekoliko riječi o onom prvom, o službenoj statistici. Svake godine, negdje u drugoj polovici, svi župnici dobiju upitni arak koji moraju najkasnije do konca siječnja ispuniti i dostaviti Ordinarijatu. Svi to i čine. Ovdje ću, prema onom što me zanima, spomenuti da je jedna od rubrika u tom formularu „broj vjernika“ u dotičnoj župi 31. prosinca dotične godine. Kada podatci sa župa pristignu (najkasnije do konca travnja) Ordinarijat nadopunja formular drugim podatcima sa svoga područja (broj biskupa, broj svećenika – redovnika i dijecezanskih, broj bogoslova, sjemeništaraca, časnih sestara, vjeroučitelja, broj bolnica, škola itd.) koje šalje u Vatikan Kongregaciji za evangelizaciju naroda. Kongregacija sve podatke objedinjuje za cijelu Crkvu i objavljuje.

Drugi izvor mojih informacija je spomenuta monografija „Vrhbosanska nadbiskupija početkom trećeg tisućljeća“. Tehnički fantastično uređena. Na kunstrduck papiru brojni i vrijedni povijesni podatci o događajima iz povijesti. Mnogo vrijednih fotografija, posebno o posljedicama rata na crkvama i vjerskim objektima. Fantastičan uvez. Namijenjeno joj je da traje i nekome posluži. Tu je i uređivačko vijeće sa nadbiskupom Puljićem na čelu koji je napisao i uvodnik te preko dvadeset suradnika. A nije baš ni lagana – nemal tri i pol kilograma. Eto u toj knjizi na stranici 101. piše: „Vrhbosanska nadbiskupija danas broji 152 župe (s filijalnm župama) raspoređene u 13 dekanata u kojma prema podacima od 31. 12. 2001. živi samo 212.271 katolik, većinom Hrvati, a prije rata u tih 13 dekanata prema podacima od 31. 12. 1991. živjelo je 528.539 katolika, većinom Hrvata.“ Eto tako točno stoji u spomenutoj monografiji. Ovaj drugi broj koji govori o broju katolika neposredno prije rata je nečija izmišljotina. Prema izvještaju od 31. 12. 1991. koji su dostavili župnici i koje je donesen u službenom biskupijskom vjesniku „Vrhbosna“, broj katolika je bio 402.035. Broj katolika u spomenutoj monografiji je dakle netko uvećao za 126.504 i objavio. Da je uvećano za toliki broj zečeva, previše je, a ne katolika. Čemu to. Korištena je ista metoda kojom Srbi računaju poginule Srbe u Jasenovcu. Kad jednog dana bude netko o tome pisao nek nas bude što više poginulih i prognanih. Na tako malom prostoru, na dvije trećine male Bosne i Hercegovine, broj je uvećan za veličinu cijelokupnog broja pučanstva općine Zenica. Zar ovo nije pljuvanje na izvještaje župnika koji se svake godine potrude da spomenute podatke dostave ordinarijatu? Čemu ih dostavljati ako postoji netko tko ih ima u rukavu i kada zatreba istrese. Interesantno je i to da autor nigdje ni u jednom slučaju nije stavio podatak koje su poslali župnici, nego ih je sve uvećao. Uvećavao ne štedeći. Interesantno da ih je uvećavao najčešće sa zaokruženim brojem, sto, dvjesto, petsto, tisuću pa i nekoliko tisuća u nekim župama. Rjeđe sa nekim „bezveznim“ brojem. Tako je u Bugojnu na župnikov izještaj pridodao 5.400, Otinovcima-Kupresu 2.150, Glavicama 410, Podmilačju 2.030, Skopaljskoj Gračanici 700, Suhom Polju 400, Busovači 2.100, Prozoru 900, Rama Šćit 1.000, Palama 215, Koraću 900, Tolisi 1.400, Kiseljaku 1.500,  i tako redom. Postoje i župe gdje zbog malog broja župljana župnik znade „svakoga u glavu“ a autor novokomponirane statistkike dodaje po nekoliko stotina. Tako u Deževicama na 720 dodaje još 510. u Obrima na 1.160 dodaje još 800, u Jelaškama na 709 dodaje još 250 i na još mnogo mjesta.

 

STATISTIKA PO ŽUPAMA I DEKANATIMA

 

BUGOJANSKI DEKANAT

Bugojanski dekanat ima 11 župa: Bistrica kod Uskoplja, Bugojno, Dobretići, Glavice, Kandija, Otinovci-Kupres, Podmilačje, Rastičevo, Skopaljska Gračanica, Suho Polje i Uskoplje - G. Vakufa.

 

BISTRICA

Bistrica se nalazi oko tri kilometra zračne linije sjeverno od Gornjeg Vakufa-Uskoplja. Prema izvješću iz 1737. godine Bistrica je pripadala župi Skopje i imala je 1 katoličku kuću sa 7 članova. Godine 1741. godine u Bistrici je 8 katoličkih kuća sa 69 katolika. Godine 1813. Bistrica ima 22 katoličke kuće i 143 osobe. Godine 1885. u Bistrici je 265 katolika. Župa Bistrica osnovana je 06. siječnja 1931. godine a službeno proglašena 11. veljače 1931. Na dan osnutka župa je imala 100 "kućnih starješina" i brojala 815 katolika. Zaštitnik župe je sv. Terezija od Djeteta Isusa. Godine 1991. župa broji 1.875 (Prema monografiji Vrhb. nadb. početkom trećeg tisućljeća broji 1.995 – u odnosu na službenu statistiku broj uvećan za 120) katolika, a 2001. godine ima 835 - dakle nešto malo više nego u godini osnutka. Danas, 2017. župa broji tek 648 katolika.

U posljednjih godinu dana broj katolika u župi se smanjio za 61.

Od 1991. do 2017. broj katolika u župi se smanjio za 1.227.

 

BUGOJNO

Bugojno se nalazi u jugozapadnoj Bosni na ušću rijeke Poričnice u Vrbas. U desetom stoljeću Bugojno je bilo u sastavu župe Uskoplje. Tek u 19. stoljeću intenzivnim naseljavanjem katoličkog pučanstva iz Dalmacije Bugojno se razvija u trgovište. Godine 1830 navedeno je kao mahala Akhisara. U izvječću 1813. u Bugojnu - Berića Gaj ima 23 kuće sa 75 osoba. Župa Bugojno nastala je 1844. godine odvojivši se od župe Gornji Vakuf (tada Gornje Skopje). Prvo je bila samostalna kapelanija pod nazivom Malo Selo. Godine 1858. proglašena je župom. Zaštitnik župe je sv. Antun Padovanski. Godine 1855. dakle tri godine prije nego je od kapelanije postalo župom, Malo Selo brojalo je 3.783 katolika. Godine 1991. župa Bugojno broji 11.800 (Prema monografiji Vrhb. nadb. početkom trećeg tisućljeća broji 17.200– u odnosu na službenu statistiku broj uvećan za 5.400) katolika,  a 2001. godine 4.162 katolika. Danas, 2017. župa Bugojno broji 2.408 katolika.

U posljednjih godinu dana broj katolika u župi se smanjio za 144.

Od 1991. do 2017. godine broj katolika u župi se smanjio se za 9.392.

 

DOBRETIĆI

Župa Dobretići se nalazi na obroncima Vlašića dvadesetak kilometara zračnom linijom sjeverozapadno od Travnika. Župa Dobretići spominje se već 1672. godine pod imenom Vrhovine. Nastala je od jajačke župe. Te godine župa je imala 670 katolika. Prvo sjedište župe bilo je u Žilićima a 1850. preneseno je u današnje mjesto. Godine 1855. župa broji 1.470 katolika. Zaštitnik župe je sv.Antun Padovanski. Godine 1991. u župi je 4.914 (Prema monografiji Vrhb. nadb. početkom trećeg tisućljeća broji 6.150 – u odnosu na službenu statistiku broj uvećan za 1.236) katolika, a 2001. broji svega 246. Prošle godine 2017. broj katolika u župi Dobretići je 243. Što reći na ovo? Tragično.

U posljednjih godinu dana broj katolika u župi se povećao za 10.

Od 1991. do 2017. broj katolika u župi se smanjio za 4.671.

 

GLAVICE

Glavice se nalaze pet kilometara zračnom linijom istočno od Bugojna. U izvješću od 1813. navodi se da je u Glavicama bila 21 katolička kuća sa 148 osoba. Župa Glavice osnovana je 29. 03. 1974. godine od teritorija župe Kandija. Zaštitnik župe je Presveto Srce Isusovo. Godine 1991. župa je imala 835 (Prema monografiji Vrhb. nadb. početkom trećeg tisućljeća broji 1.245– u odnosu na službenu statistiku broj uvećan za 410) katolika,  a 2001. broji 873. Prošle, 2017. godine broj katolika je spao na 271.

U posljednjih godinu dana broj katolika u župi se smanjio za 9.

Od 1991. do 2017. godine broj katolika u župi se smanjio za 564.

 

KANDIJA

Župa Kandija se nalazi pet kilometara zračnom linijom jugoistočno od Bugojna. Župe Kandija, raniji naziv Golo Brdo, osnovana je 13. lipnja 1875. Zaštitnik župe je sveti Ilija prorok. Godine 1877. dakle dvije godine nakon osnutka župa broji 983 katolika. Godine 1991. u župi je 1.825 (Prema monografiji Vrhb. nadb. početkom trećeg tisućljeća broji 1.990 – u odnosu na službenu statistiku broj uvećan za 165) katolika. Godine 2001. katolika je u župi 574. Godine 2017. župa broji 432 katolika.

U posljednjih godinu dana broj katolika u župi se smanjio za 47. 

Od 1991. godine do 2017. broj katolika u župi se smanjio za 1.393 katolika.

 

OTINOVCI - KUPRES

Gradić Kupres nalazi se u istočnom dijelu kupreškog polja, dvadesetak kilometara zračnom linijom jugozapadno od Bugojna. U današnjim Otinovcima koji su se nekad zvali Vrila crkvu je sagradila bosanska kraljica Katarina godine 1447.  Kao samostalna župa postoji od 1801. Zaštitnik župe je sv. Ivan Krstitelj. Godine 1969. u Kupresu je sagrađena crkva sv. Obitelji. Godine 1885. župa Otinovci-Kupres broji 2.257. katolika, godine 1991. broji 1.820 (Prema monografiji Vrhb. nadb. početkom trećeg tisućljeća broji 2.150 – u odnosu na službenu statistiku broj uvećan za 330), godine 2001. ima 1.670 katolika, a 2017. broji 1.907. I u ovoj župi je velika razlika u odnosu na prethodne godine.

U posljednjih godinu dana broj katolika u župi se smanjio za 417.

Od 1991. do 2017. godine broj u župi se katolika povećao za 87.

 

PODMILAČJE

Podmilačje se nalazi nedaleko od Jajca na magistralnom putu Prozor-Bugojno-Jajce-Banja Luka. Župa Podmilačje je utemeljena 1872. premda je u ovom mjestu postojala crkva već u petnaestom stoljeću. Zaštitnik župe je sv. Ivan Krstitelj. Godine 1877. u župi je 1.720 katolika. Neposredno prije rata, 1991. godine župa Podmilačje je imala 6.880 katolika (Prema monografiji Vrhb. nadb. početkom trećeg tisućljeća broji 8.910– u odnosu na službenu statistiku broj uvećan za 2.030), da bi se 2001. godine smanjio na 1.843. katolika. Danas župa broji 1.900 katolika, svega 180 više nego je imala u vrijeme osnutka (1872. godine).

U posljednjih godinu dana broj katolika u župi se smanjio za 133.

Od 1991. do 2017. godine broj katolika u župi se smanjio za 4.980.

 

RASTIČEVO

Rastičevo je smješteno u sjeverozapadnom dijelu kupreške visoravni na prometnici Kupres - Šipovo. Župa Rastičevo utemeljena je 31. 05. 1890. godine odvajanjem od župe Suho Polje. Zaštitnik župe je sv. Antun Padovanski. Prvi podatak koji imam o broju katolika je onaj iz 1910. godine kada je u župi bilo 1.079 katolika. Neposredno prije rata, godine 1991. u župi je bilo 367 (Prema monografiji Vrhb. nadb. početkom trećeg tisućljeća broji 569 – u odnosu na službenu statistiku broj uvećan za 202) katolika. Godine 2001. ih je svega 260. Danas u Rastičevu živi svega 5 osoba-katolika.

U odnosu na godinu dana ranije u ovoj župi je stanje isto (pet katolika).

Od 1991. do 2017. broj katolika u župi se smanjio za 362.

 

SKOPALJSKA GRAČANICA

Skopaljska Gračanica se nalazi uz rijeku Vrbas otprilike na pola puta između Uskoplja (Gornjeg Vakufa) i Bugojna. Župa je utemeljena početkom 1910. Prvi župnik je u župu došao 03. veljače 1910. Župa je jako raštrkana i pripadalo joj je 16 sela. Zaštitnik župe je Prečisto Srce Marijino. Prema izvještaju iz 1923. godine Skopaljska Gračanica je imala 1.118. katolika. Godine 1991. brojala je 2.268. (Prema monografiji Vrhb. nadb. početkom trećeg tisućljeća broji 2.968 – u odnosu na službenu statistiku broj uvećan za 700) katolika, a 2001. broji 765. Danas župa ima 631 katolika. U odnosu na 1923. godinu broj katolika u župi se prepolovio.

U posljednjih godinu dana broj katolika u župi se smanjio za 29.

Od 1991. do 2017. broj katolika u župi se smanjio za 1.637.

 

SUHO POLJE

Suho Polje se nalazi na zapadnom dijelu Kupreškog polja oko 5 kilometara od Kupresa. Župa Suho Polje je utemeljena kao samostalna kapelanija 1870. a župom je proglašena 1873. Zaštitnik župe je Uznesenje Bl. D. Marije. Kod osnutka kapelanija je imala 1.881 katolika. Najveći broj katolika imala je 1931. kada je u župi bilo 3.357 katolika. Od tada broj župljana opada da bi 1991. imala 1.177. (Prema monografiji Vrhb. nadb. početkom trećeg tisućljeća broji 1.577 – u odnosu na službenu statistiku broj uvećan za 400) godine 2001. u župi je tek 250 katolika. Danas župa broji 362 katolika.

U posljednjih godinu dana broj katolika u župi je porastao za 5.

Od 1991. do 2017. broj katolika u župi se smanjio za 815.

 

USKOPLJE (GORNJI VAKUF)

Uskoplje se nalazi na prometnici Prozor-Bugojno-Jajce. Župa Uskplje (Usko Polje) nastala je u 18 stoljeću. Od druge polovice 18. stoljeća franjevci trajno borave u ovoj župi. Zaštitnik župe je Uznesenje Bl. D. Marije. Brojno stanje u župi je sljedeće: Godine 1855. župabroji 2.863 katolika, godine 1991. broji 6.350 (Prema monografiji Vrhb. nadb. početkom trećeg tisućljeća broji 7.980 – u odnosu na službenu statistiku broj uvećan za 1.630), godine 2001. ima 4.561 katolika, a prošle, 2017. godine 3.312.

U proteklih godinu dana broj katolika u župi se smanjio za 214.

Od 1991. do 2017. godine broj katolika se smanjio za 3.038.

 

KONAČNA STATISTIKA ZA CIJELI BUGOJANSKI DEKANAT

Prema službenom izvještaju Nadbiskupskog Ordinarijata Vrhbosanskog objavljenom u "Vrhbosni" cijeli Bugojanski dekanat je 31. 12. 1991. imao 38.961 katolika.

Prema monografiji "VRHBOSANSKA NADBISKUPIJA POČETKOM TREĆEG TISUĆLJEĆA" cijeli Bugojanski dekanat je 31. 12. 1991. imao 52.734 katolika. U odnosu na službenu statistiku broj je uvećan za 13.773 katolika.

Prema službenom izvještaju Nadbiskupskog Ordinarijata Vrhbosanskog objavljenom u "Vrhbosni" cijeli Bugojanski dekanat je 31. 12. 2017. imao 12.219 katolika.

U posljednjih godinu dana broj katolika se u Bugojanskom dekanatu smanjio za 1.044.

Od 1991. do 2017. godine u cijelom Bugojanskom dekanatu broj katolika se smanjio za 26.742.

 

 

 

KREŠEVSKI DEKANAT

Kreševski dekanat broji devet župa: Banbrdo, Brestovsko, Busovača, Deževice, Fojnica, Gromiljak, Kiseljak, Kreševo i Visoko.

 

BANBRDO

U staro vrijeme a i sada ova župa se zove i Lepenica. Udaljena je oko 25 kilometara zračnom linijom od Sarajeva. Župa Banbrdo prvo je proglašena samostalnom kapelanijom 1853. da bi župom postalo 1858. Odijeljena je od župe Kreševo. Zaštitnica župe je sv. Ana. Godine 1855. Banbrdo je imalo 1.679 katolika. Godine 1991. župa broji 2.654 (Prema monografiji Vrhb. nadb. početkom trećeg tisućljeća broji 3.272 – u odnosu na službenu statistiku broj uvećan za 618) katolika a 2001. godine 2.249.

Godine 2017. Banbrdo ima 1.774 katolika.

U posljednjih godinu dana broj katolika se smanjio za 64.

Od 1991. do 2017. broj katolika u župi se smanjio za 880.

 

BRESTOVSKO

Brestovski se nalazi u središnjoj Bosni na prometnici Kiseljak-Busovača-Travnik desetak kilometara sjeveroistočno od Fojnice. Brestovsko je 1851. postalo samostalna kapelanija a 1853. župa. Zaštitmik župe je Rođenje Bl. D. Marije. Godine 1855. župa Brestovsko je brojala 1.386 katolika. Godine 1991. broji 2.500 (Prema monografiji Vrhb. nadb. početkom trećeg tisućljeća broji 3.205 – u odnosu na službenu statistiku broj uvećan za 705) katolika, godine 2001. broji 1.766. Koncem 2017. godine Brestovsko broji 1.502 katolika, a godinu dana ranije imalo je 1.490.

U posljednjih godinu dana broj katolika u župi se povećao za 12.

Od 1991. do 2017. broj katolika u župi se smanjio za 998.

 

BUSOVAČA

Busovača se nalazi u središnjoj Bosni na prometnici Sarajevo-Kiseljak-Travnik. Spominje se prvi put 16. 08. 1371. godine. Prema turskim izvorima iz 1468. Busovača je imala 5 kuća. Godine 1840. odvajanjem od župe Fojnica kao kapelanija, a 1872. proglašena je župom. Zaštitnik župe je sv. Anto Padovanski. Godine 1855. Busovača je imala 1.375 katolika. Godine 1991. imala je 8.160 (Prema monografiji Vrhb. nadb. početkom trećeg tisućljeća broji 10.260 – u odnosu na službenu statistiku broj uvećan za 2.100) Godine 2001. je imala 7.642 katolika. Koncem 2017. Busovača broji 5.750 katolika.

U posljednjih godinu dana broj katolika u župi se smanjio za 211.

Od 1991. do 2017 broj katolika u župi se smanjio za 2.410.

 

DEŽEVICE

Deževice se nalaze u središnjoj Bosni 8 kilometara jugozapadno od Kreševa. Prvi spomen Deževica datira od 10. travnja 1403. godine kada je dubrovački trgovac Marin Bunić u Deževicama trebao preuzeti 150 tovara olova i na 250 konja ga prenijeti u Dubrovnik. Današnja župa Deževice obnovljena je 22. 08. 1899. odvajanjem od župe Kreševo. Zaštitnik župe je Gospa Sniježna. U Deževicama se časti sveti Jakov Markijski. Župa Deževice godine 1910. broji 524 katolika godine 1991. broji 720 (Prema monografiji Vrhb. nadb. početkom trećeg tisućljeća broji 1.230 – u odnosu na službenu statistiku broj uvećan za 510). Godine 2001. u župi je 242 katolika, a 2017. ima 114.

U posljednjih godinu dana broj katolika u župi se smanjio za 21.

Od 1910. do 2017. broj katolika u župi se smanjio za 606.

 

FOJNICA

Gradić Fojnica se nalazi u dolini Fojničke rijeke u središnjoj Bosni. Prvi samostan i crkva podignuti su krajem 14. stoljeća no porušeni su oko 1523. godine. Oko 1594. napravljena je nova crkva. Obnovljen je i samostan ali su 1664. izgorjeli u velikom požaru. Samostan Presvetog Trojstva je ponovno podignut 1666. Godine 1801. nabavljene su nove orgulje - prve u Bosni. Zaštitnik župe je Duh Sveti. Prema turskim dokumentima godine 1468. Fojnica je imala 329 kršćanskih kuća. To bi značilo oko 1654 osoba. Broj katolika u župi Fojnica 1855. bio je 2.002. Godine 1991. je bilo 5.687 (Prema monografiji Vrhb. nadb. početkom trećeg tisućljeća broji 7.150 – u odnosu na službenu statistiku broj uvećan za 1.463), a 2001. katolika je bilo 3.528. Godine 2017. župa Fojnica broji 2.701 katolika.

U posljednjih godinu dana broj katolika u župi se smanjio za 120.

Od 1991. do 2017. broj katolika u župi se smanjio za 2.986.

 

GROMILJAK

Gromiljak se nalazi oko 5 kilometara od Kiseljaka na prometnici prema Busovači - Travniku. Gromiljak je prije nego je postao samostalna župa pripadao župi Brestovko i nosio je ime Gromionica. Samostalnom župom postao je 1877. godine. Zaštitnik župe je Ime Marijino. Prema popisu iz 1856. Gromiljak (Gromionica) je imao 14 obitelji sa 84 člana. Godine 1991. Gromiljak broji 1.720 (Prema monografiji Vrhb. nadb. početkom trećeg tisućljeća broji 2.210 – u odnosu na službenu statistiku broj uvećan za 490) katolika a 2001. ima 2.349. U ovom razdoblju broj se povećao zbog izbjeglica iz ratnog područja. Godine 2017. u Gromiljaku je 1.802 katolika.

U posljednjih godinu dana broj katolika u župi se smanjio za 254.

Od 1991. do 2017. broj katolika u župi se povećao za 82.

 

KISELJAK

Gradić Kiseljak je smješten u središnjoj Bosni na putu Sarajevo-Busovača-Travnik. Kiseljak je nekada davno pripadao župi Lepenica Rocilj koju spominje kralj Bela IV. godine 1244. Na tom području spominje se i crkva svetog Kuzme i Damjana koju je podigao Kulin Ban u 12. stoljeću. Danas je poznat i po izvoru mineralne vode Kiseljak. Kiseljak je nastao odvajanjem od župe Banbrdo prvo kao samostalna kapelanija 1876. a potom kao zasebna župa. Zaštitnik je sv. Ilija Prorok. U trenutku odvajanja imao je 127 obitelji. Godine 1877. Kiseljak broji 768 katolika. Godine 1991. imao je 4.490 (Prema monografiji Vrhb. nadb. početkom trećeg tisućljeća broji 5.990 – u odnosu na službenu statistiku broj uvećan za 1.500), a 2001. broji 5.176 katolika. Danas Kiseljak ima 5.066 katolika.

U posljednjih godinu dana broj katolika u župi se smanjio za 430

Od 1991. do 2017. broj katolika u župi se povećao za 576.

 

KREŠEVO

Drevni gradić Kreševo nalazi se u središnjoj Bosni pedesetak kilometara sjeverozapadno od Sarajeva. To je bilo sjedište bosanskih vladara a vjeroratno je u njemu boravila i bosanska kraljica Katarina Kosača. U pisanim izvorima Kreševo se prvi put spominje 1420. godine. Franjevački samostan s crkvom postojao je krajem 14. stoljeća. I crkva i samostan porušeni su oko 1523. godine. Tek 1767. franjevci su uspjeli isposlovati dozvolu za ponovnu gradnju samostana i crkve. Zaštitnik župe je Uznesenje Bl. D. Marije. Prema popisu iz 1468. godine Kreševo broji 299 katoličkih kuća sa oko 1945 osoba. Godine 1855. u župi Kreševo je 3.382 katolika. Godine 1991. je 4.150 (Prema monografiji Vrhb. nadb. početkom trećeg tisućljeća broji 5.750 – u odnosu na službenu statistiku broj uvećan za 1.600) katolika a 2001. katolika je 3.366. Godine 2017. u župi Kreševo živi 3.160 katolika.

U proteklih godinu dana broj katolika u župi se smanjio za 158.

Od 1991. do 2017. broj katolika u župi se smanjio za 990.

 

VISOKO

Visoko se nalazi u dolini rijeke Bosne na pola puta između Sarajeva i Zenice. Visoko je bilo sjedište Kulina bana koji je dao sagraditi crkvu u Biskupićima a imao je svoj dvor u Moštrama. Prema turskim pisanim izvorima Visoko je 1604. godine imalo 1.233 katolika. Prvi franjevački samostan na području Visokog sagrađen je četrdesetih godina 14. stoljeća. Turci su ga porušili oko 1523. Godine 1697. godine zbog političkih prilika (Bečki rat) franjevci napuštaju Visoko i sele u Gradišku. Godine 1900. u Visokom je izgrađena gimnazija. Te godine je odvojen od Kiseljaka kao ekspozitura i djeluje samostalno. Zaštitnik joj je sveti Bonaventura. Prema podacima od 31. 12. 1991. Visoko je imalo 645 katolika. Koncem 2017. u Visokom je 212 katolika.

U proteklih godinu dana broj katolika u župi se smanjio za 15.

Od 1991. do 2017. broj katolika se smanjio za 433.

 

KONAČNA STATISTIKA ZA CIJELI KREŠEVSKI DEKANAT

Prema službenom izvještaju Nadbiskupskog Ordinarijata Vrhbosanskog objavljenom u "Vrhbosni" cijeli Kreševski dekanat je 31. 12. 1991. imao 30.726 katolika.

Prema monografiji "VRHBOSANSKA NADBISKUPIJA POČETKOM TREĆEG TISUĆLJEĆA" cijeli Kreševski dekanat je  31. 12. 1991. imao 39.712. U odnosu na službenu statistiku broj je uvećan za 8.965 katolika.

Prema službenom izvještaju Nadbiskupskog Ordinarijata Vrhbosanskog objavljenom u "Vrhbosni" cijeli Kreševski dekanat je 31. 12. 2017. imao 22.081 katolika.

U posljednjih godinu dana broj katolika se u Kreševskom dekanatu smanjio za 1.269.

Od 1991. do 2017. godine u cijelom Kreševskom dekanatu broj katolika se smanjio za 8.645.

 

RAMSKI DEKANAT

Ramski dekanat je najjužniji dio Vrhbosanske nadbiskupije. Broji devet župa: Doljani, Gračac, Obri, Prozor, Rama-Šćit, Rumboci, Solakova Kula, Uzdolo i Žitače-Podhum.

 

DOLJANIŽupa Doljani se nalazi na prometnici između Jablanice i Tomislavgrada, desetak kilometara od Jablanice. Prema popisu iz 1855. u Doljanima, koje je pripadalo župi Triješćani (danas župa Gračac) bilo je 244 katolika. Doljani su kao župa utemeljeni 1882. godine. Zaštitnik župe je sveti Ilija Prorok. Ova župa je u posljednjem ratu 1993. doživjela tragediju kada je u mjestu ubijeno pedesetak civila - katolika. Godine 1991. župa je brojala 990 (Prema monografiji Vrhb. nadb. početkom trećeg tisućljeća broji 1.461 – u odnosu na službenu statistiku broj uvećan za 471) katolika, a 2001. svega 341. Godine 2017. u župi Doljani živi 226 katolika.

U proteklih godinu dana broj katolika u župi se smanjio za 14.

Od 1991. do 2017. broj katolika u župi se smanjio za 764.

 

GRAČAC

Župa Gračac se nalazi  desetak kilometara od Prozora na prometnici Jablanica - Prozor - G. Vakuf. Pod nazivom Triješćani pripadalo je župi Rama. Kao samostalna kapelanija postoji od 1837. a kao župa 1858. Zaštitnik župe je sv. Antun Padovanski. Godine 1855. župa broji 843 katolika, da bi 1991. imala 1.620 (Prema monografiji Vrhb. nadb. početkom trećeg tisućljeća broji 2.120 – u odnosu na službenu statistiku broj uvećan za 500). Godine 2001. broj je prepolovljen broji 1.226 katolika. 2017. u župi je 965 katolika.

U proteklih godinu dana broj katolika u župi se smanjio za 26.

Od 1991. do 2017. broj katolika u župi se smanjio za 655.

 

OBRI - OSTROŽAC

Župa Obri se nalaze na vrhu Jablaničkog  jezera, desetak kilometara od Jablanice. Župa je utemeljena 1919. odvajanjem od župe Podhum. Zaštitnik župe je Presveto Srce Isusovo. U izvještaju iz 1856. mjesto Obri imalo je 16 katoličkih kuća sa 92 člana. Prema popisu godine 1923. župa  broji 721 katolika. Godine 1991. u župi je 1.160 (Prema monografiji Vrhb. nadb. početkom trećeg tisućljeća broji 1.960 – u odnosu na službenu statistiku broj uvećan za 800) katolika a 2001. tek 62. Godine 2017. u župi Obri je 28 katolika.

U proteklih godinu dana broj katolika u župi se smanjio za 3.

Od 1991. do 2017. broj katolika u župi se smanjio za 1.132.

 

PROZOR

Prozor se nalazi u južnom dijelu Bosne na prometnici Jablanica-Prozor-Gornji Vakuf. Kao i još neke na ovom području i župa Prozor je nastala odcjepljenjem od župe Rama. Kao samostalna župa utemeljena je 1906. godine. Zaštitnik župe je Srce Isusovo. Prema popisu iz 1910. godine župa broji 1.093 katolika. Uoči posljenjeg rata 1991. godine u župi Prozor je 3.450 (Prema monografiji Vrhb. nadb. početkom trećeg tisućljeća broji 4.350 – u odnosu na službenu statistiku broj uvećan za 900) katolika nakon rata 2001. broj se neznatno smanjio i bilo je 4.129 katolika. Godine 2017. župa Prozor ima 3.613 katolika.

U proteklih godinu dana broj katolika u župi se povećao za 39.

Od 1991. do 2017. broj katolika u župi se povećao za 163.

 

RAMA-ŠĆIT

Ovo mjesto se nalazi na poluotoku jablaničkog jezera. Naziv Rama prvi put se spominje u 12. stoljeću a podrazumijeva područje uz rijeku Ramu. Uzvisina u kotlini u Gornjoj rami zove se Šćit i tu se nalazi Gospina crkva. Potapanjem kotline Gornja Rame u umjetno jezero godine 1968. ramska kotlina je pretvorena u umjetno jezero koje je potopilo cijelu kotlinu od koje "na suhom" ostala uzvišica Šćit na kojem je crkva i franjevački samostan. Zaštitnik župe je Uznesenje Bl. D. Marije. Prvi franjevački samostan na Šćitu sagrađen je negdje koncem 15. stoljeća. Nekoliko puta je rušen i ponovno podizan. Župa Rama-Šćit godine 1855. broji 3.529 katolika. Uoči rata 1991. broj katolika je 3.300 (Prema monografiji Vrhb. nadb. početkom trećeg tisućljeća broji 4.300 – u odnosu na službenu statistiku broj uvećan za 1.000). Nakon rata godine 2001. u župi je 3.193. katolika. Godine 2017. Rama-Šćit ima 2.204 katolika.

U proteklih godinu dana broj katolika u župi se smanjio za 28.

Od 1991. do 2017. broj katolika u župi se smanjio za 1.096.

 

RUMBOCI

Rumboci se nalaze oko 2 kilometra od Rame na rubu ramskog jezera. Pisani izvještaji govore kako su Rmboci bili dio župe Rama. U izvještaju od 27. svibnja 1768. godine stoji da su tada Rumboci imali devet katoličkih kuća sa 100 osoba. Župa Rumboci osnovana je 1971. odcjeljenjem od župe Rama-Šćit. Zaštitnik župe je sv. Franjo Asiški. Godine 1855. Rumboci imaju 416 katolika. Uoči rata godine 1991. u Rumbocima je 2.350 katolika, a 2001. taj broj se smanjio na 1.762. Godine 2017. Rumboci broje 1.311 katolika.

U proteklih godinu dana broj katolika u župi se povećao za 28.

Od 1991. do 2017. broj katolika u župi se smanjio za 588.

 

SOLAKOVA KULA

Župa Solakova Kula nalazi se iznad gornjeg dijela Jablaničkog jezera oko 25 kilometara od Jablanice. Župa Solakova Kula utemeljena je od župe Podhum kao samostalna kapelanija 1866. Zaštitnik župe je sv. Ilija Prorok. Broj katolika u župi Solakova Kula kreće se ovako: Godine 1870. župa je imala 651 katolika, godine 1991. je imala 859 (Prema monografiji Vrhb. nadb. početkom trećeg tisućljeća broji 1.059 – u odnosu na službenu statistiku broj uvećan za 200) katolika, godine 2001. svega 64 i godine 2017. broji 17 katolika.

U proteklih godinu dana broj katolika u župi se smanjio za 2.

Od 1991. do 2017. broj katolika u župi se smanjio za 824.

 

UZDOL

Župa Uzdol se nalazi 12 kilometara zračnom crtom istočno od Prozora. Župa Uzdol odvojena je od župe Šćit kao samostalna kapelanija 1856, a župom je postao 1865. Zaštitnik župe je sv. Ivan Krstitelj. Godine 1993. muslimasnke snage su u Uzdolu izvršile pokolj 39 civila i 12 pripadnika HVO-a. Prema popisu katolika župa Uzdol je 1864. godine imala 874 katolika, godine 1991. je imala 1.365 (Prema monografiji Vrhb. nadb. početkom trećeg tisućljeća broji 1.965 – u odnosu na službenu statistiku broj uvećan za 600) katolika, godine 2001. župa ima 527, a 1017. svega 345 katolika.

U proteklih godinu dana broj katolika u župi se smanjio za 4.

Od 1991. do 2017. broj katolika u župi se smanjio za 1.020.

 

ŽITAČE-PODHUM

Naselje Žitače ne postoji premda se župa zove Žitače - Podhum. Žitače je ime brežuljka na kome je sagrađena podhumska crkva. Središte župe udaljeno je zračnom linijom oko 7 kilometara od Jablanice. Područje današnje župe do 16. stoljeća bilo je pod upravom franjevaca iz Konjica. Nakon rušenja samostana u Konjicu oko 1523. ovo područje podpada pod upravu franjevaca u Kreševu. Kao početak djelovanja župe Podhum je 1813. godina. zaštitnik župe je sv. Antun Padovanski. Broj katolika župe Podrhum izgleda ovako: Godine 1855. podhum ima 1.970 katolika, godine 1991. ima 1.760 (Prema monografiji Vrhb. nadb. početkom trećeg tisućljeća broji 2.360– u odnosu na službenu statistiku broj uvećan za 600), godine 2001. ima 171 katolika i 2017. ima 96 katolika.

U proteklih godinu dana broj katolika u župi se povećao za 5.

Od 1991. do 2017. broj katolika u župi se smanjio za 2.664.

 

KONAČNA STATISTIKA ZA CIJELI RAMSKI DEKANAT

Prema službenom izvještaju Nadbiskupskog Ordinarijata Vrhbosanskog objavljenom u "Vrhbosni" cijeli Ramski dekanat je 31. 12. 1991. imao 16.854 katolika.

Prema monografiji "VRHBOSANSKA NADBISKUPIJA POČETKOM TREĆEG TISUĆLJEĆA" cijeli Ramski dekanat je 31. 12. 1991. imao 21.925. U odnosu na službenu statistiku broj je uvećan za 5.071 katolika.

Prema službenom izvještaju Nadbiskupskog Ordinarijata Vrhbosanskog objavljenom u "Vrhbosni" cijeli Ramski dekanat je 31. 12. 2017. imao 8.805 katolika.

U posljednjih godinu dana broj katolika se u Ramskom dekanatu povećao za 5.

Od 1991. do 2017. godine u cijelom Ramskom dekanatu broj katolika se smanjio za 8.049.