Sko鑙 na menu Sko鑙 na sadr綼j
Lijepa slika u zaglavlju

Dana筺ji datum:  21. rujna 2018.

 

Nadbiskupijska statistika 2

26. lipnja 2018.
Priredio: Anto BURIC, umirovljeni svecenik

SARAJEVSKI DEKANAT

 

Sarajevski dekanat broji 12 緐pa: 萫merno, Gora綿e, Pale, Brije规e-Sarajevo, Dobrinja-Sarajevo, Grbavica-Sarajevo, Marindvor-Sarajevo, Novi Gad-Sarajevo, Novo Sarajevo, Katedrala-Sarajevo, Stup-Sarajevo i Tar鑙n.

 

菶MERNO

畊pa 萫merno nalazi se oko 7 kilometara jugoisto鑞o od Vogo规e. U izvje规u od 1768. godine spominje se mjesto 萫merno koje pripada 緐pi sv. Antuna Padovanskog u Sarajevu a broji 12 katoli鑛ih ku鎍 u kojima 緄vi 159 katolika. Kao samostalna 緐pa 萫merno utemeljena je 1882. godine i sagra餰na je crkva u Tara鑙n Dolu. Za箃itnik 緐pe je sveti Iija Prorok. Srpski ekstremisti su poru筰li crkvu i 緐psku ku鎢 a sve 緐pljane protjerali. Poslije rata sagra餰na je nova crkva u Donjoj Jo筧nici. Prema popisu iz 1884. 萫merno je brojalo 621 katolika. Godine 1991. brojalo je 1.000 (Prema monografiji Vrhb. nadb. po鑕tkom tre鎒g tisu鎙je鎍 broji 1.520 – u odnosu na slu綽enu statistiku broj uve鎍n za 520), a 2001. imalo je 441 katolika. Godine 2017. 緐pa 萫merno broji 126 katolika.

U proteklih godinu dana broj katolika se smanjio za 4.

Od 1991. do 2017. broj katolika se smanjio za 874.

 

GORA瓺E

Gora綿e se nalaze u gornjem toku rijeke Drine u Isto鑞oj Bosni. Kao zadu綽ina Stjepana Vuk鑙鎍 u Donjoj Sopotnici (Gora綿e) 1454. godine podignuta je crkva sv. Jurja (衭r餫). 畊pa je utemeljena 1887. kao vojna kapelanija, a odvojena je od 緐pe Sarajevo. Za箃itnik 緐pe je sveti Benedikt. Pred Drugi svjetski rat 緐pa je imala oko 2.000 vjernika. Prema popisu iz 1991. godine 緐pa je imala 150 (Prema monografiji Vrhb. nadb. po鑕tkom tre鎒g tisu鎙je鎍 broji 480 – u odnosu na slu綽enu statistiku broj uve鎍n za 330) katolika, a 2001. svega 50. Pro筶e (2017.) godine 緐pa je brojala 7 katolika.

U proteklih godinu dana broj katolika je ostao isti (7).

Od 1991. do 2017. broj katolika se smanjio za 143.

 

PALE

Pale se nalaze 19 kilometara isto鑞o od Sarajeva. U mjestu Sjetlina-Pra鑑 godine 1244 spominje se Pracha Biscupyna. 畊pa sv. Josipa - Sjetlina Pale utemeljena je 1928. godine. Crkva je sagra餰na 1911. U potpunosti je sagra餰na od drveta i jedina je te vrste u Vrhbosanskoj nadbiskupiji. Danas se kao za箃itnik 緐pe slavi sv. Joip Radnik. K鎒ri Bo緅e Ljubavi na Palama su imale svou ku鎢 nazvanu Marijin dom i vodile su 筴olu. Iz Marijinog doma 鑕tnici su 11. 12. 1941. odveli pet 鑑snih sestara i zaklali ih u Gora綿u i bacili u Drinu. Danas su one poznate kao bla緀ne Drinske mu鑕nice. Prema popisu iz 1931. godine Pale su brojale 928 katolika. Godine 1991. broje 180 (Prema monografiji Vrhb. nadb. po鑕tkom tre鎒g tisu鎙je鎍 broji 395– u odnosu na slu綽enu statistiku broj uve鎍n za 215) katolika a 2001. svega 75. Godine 2017. na Palama 緄vi 47 katolika.

U proteklih godinu dana broj katolika se smanjio za 36.

Od 1991. do 2017. broj katolika se smanjio za 133.

 

BRIJE┢E-SARAJEVO

Brije规e je u pro筼sti pripadalo 緐pi Sarajevo. Kao samostalna 緐pa Brije规e je utemeljeno 06. 07. 1984. i uzelo kao za箃itnika sv. Leopolda Mandi鎍. Odvojeno je od 緐pe Stup. Godine 1991. broj katolika u 緐pi je bio 614 (Prema monografiji Vrhb. nadb. po鑕tkom tre鎒g tisu鎙je鎍 broji 950 – u odnosu na slu綽enu statistiku broj uve鎍n za 336), a 2001. 323. Godine 2017. u 緐pi Brije规e je bilo 251 katolik.

U proteklih godinu dana broj katolika se smanjio za 3.

Od 1991. do 2017. broj katolika se smanjio za 509.

 

DOBRINJA-SARAJEVO

Odvajanjem od 緐pe Stup, 12. 08. 1997. osnovana je 緐pa Dobrinja-Sarajevo. Za箃itnik 緐pe je sveti Franjo Asi筴i. Na podru鑚u 緐pe nalazi se franjeva鑛a teologija i samostan sv. Pavla. 畊pom upravljaju franjevci Bosne Srebrene. Prema podacima od 31. 12. 2001. 緐pa je brojala 722 katolika. Godine 2017. u 緐pi je bilo 640 katolika.

U proteklih godinu dana broj katolika se smanjio za 3.

Od 2001. do 2017. broj katolika se smanjio za 82.

 

GRBAVICA-SARAJEVO

Godine 1979. osnovana je 緐pa sv. Ignacija Lojolskog u sarajevskom naselju Grbavica. Odvojena je od sarajevskih 緐pa Presvetog Trojstva i svetog Josipa. 畊pom upravljaju Isusovci. 畊pa je 1991. imala 680 (Prema monografiji Vrhb. nadb. po鑕tkom tre鎒g tisu鎙je鎍 broji 1.290 – u odnosu na slu綽enu statistiku broj uve鎍n za 610) katolika, a 2003. svega 728. Koncem 2017. 緐pa broji 450 vjernika.

U proteklih godinu dana broj katolika se smanjio za 15.

Od 1991. do 2017. broj katolika se smanjio za 230.

 

MARINDVOR-SARAJEVO

畊pa sv. Josipa na Marindvoru slu綽eno je utemeljena 31. 03. 1940. Crkvu sv. Josipa gradio je nadbiskup Ivan ゛ri kao budu鎢 katedralu. Uz crkvu je sagra餰na i kurija i kaptol, no ovi prostori su 1945. nacionalizirani. Godine 1997. posmrtni ostaci ndbiskupa ゛ri鎍 su vra鎒ni u domovinu i polo緀ni u sredi箃u grobnice u kripti. Prema popisu iz 1939. 緐pa je brojala 5.000 katolika. Godine 1991. broji 2.257 (Prema monografiji Vrhb. nadb. po鑕tkom tre鎒g tisu鎙je鎍 broji 4.250 – u odnosu na slu綽enu statistiku broj uve鎍n za 1.993), a 2017. svega 987.

U proteklih godinu dana broj katolika se smanjio za 263.

Od 1991. do 2017. broj katolika se smanjio za 1.270.

 

NOVI GRAD-SARAJEVO

畊pa Novi Grad-Sarajevo osnovana je 29. 04. 1996. Za箃itnik 緐pe je sv. Luka evan餰list. Prema popisu od 31. 12. 2001. godine 緐pa broji 2.627 katolika. Koncem 2017. godine u 緐pi je 1.910 katolika.

U proteklih godinu dana broj katolika se smanjio za 99.

Od 2001. do 2017. broj katolika se smanjio za 717.

 

NOVO SARAJEVO

畊pa Novo Sarajevo utemeljena je 24. 08. 1902. Patron 緐pe je Presveto Srce Isusovo. Godine 1910. u 緐pi je bilo 1.265 katolika. Godine 1991. 緐pa broji 4.500 (Prema monografiji Vrhb. nadb. po鑕tkom tre鎒g tisu鎙je鎍 broji 7.530 – u odnosu na slu綽enu statistiku broj uve鎍n za 3.030) katolika. Godine 2001. skoro upola manje, 4.476, a godine 2017. svega 1.795.

U proteklih godinu dana broj katolika se pove鎍o za 109.

Od 1991. do 2017. broj katolika se smanjio za 2.705.

 

KATEDRALA - SARAJEVO

Godine 1238. spominje se na podru鑚u dana筺jeg Sarajeva na Brdu kraj Vrhbosne crkva sv. Petra. 畊pa Bezgre筺og za鑕鎍 Bla緀ne Djevice Marije u Sarajevu spominje se 1518. godine. Godine 1910. katedralna 緐pa broji 15.059 katolika. Godine 1991. svega jednu tre鎖nu od tog broja, 3.584  (Prema monografiji Vrhb. nadb. po鑕tkom tre鎒g tisu鎙je鎍 broji 4.950 – u odnosu na slu綽enu statistiku broj uve鎍n za 1.366) vjernika katolika a godine 2001. oko 3.000 katolika da bi 2017. godine spao na svega 1.350 katolika.

U proteklih godinu dana broj katolika se pove鎍o za 50.

Od 1991. do 2017. broj katolika se smanjio za 2.234.

 

STUP-SARAJEVO

畊pa je utemeljena 12. 10. 1890. pod imenom Marije Pomo鎛ice. 畊pna crkva koja je dovr筫na 1892. u pro筶omm ratu je od srpskih ekstremista pogo餰na s nekoliko zapaljivih projektila i potpuno je izgorjela. Poslije rata godine 1994. ru筫vine su ra硅i规ene i obnovljena je crkva. Godine 1885. 緐pa Stup broji 1.016 katolika, godine 1991. ima 9.630 (Prema monografiji Vrhb. nadb. po鑕tkom tre鎒g tisu鎙je鎍 broji 10.930– u odnosu na slu綽enu statistiku broj uve鎍n za 1.300 ) katolika a 2001. svega 2.386. Godine 2017. 緐pa Stup broji 2.228 katolika.

U proteklih godinu dana broj katolika se smanjio za 93.

Od 1991. do 2017. broj katolika se smanjio za 7.402.

 

TAR菼N

Tar鑙n se nalazi na prometnici Sarajevo-Konjic, 25 kilometara jugozapadno od Sarajeva. 畊pa je osnovana 1980. godine. Prema popisu 1991. godine imala je 435 (Prema monografiji Vrhb. nadb. po鑕tkom tre鎒g tisu鎙je鎍 broji 835– u odnosu na slu綽enu statistiku broj uve鎍n za 400) katolika, a 2001. svega 180. Godine 2017. ionako mali broj smanjio se na 105. katolika.

U proteklih godinu dana broj katolika se pove鎍o za 16.

Od 1991. do 2017. broj katolika se smanjio za 330.

 

KONA萅A STATISTIKA ZA CIJELI SARAJEVSKI DEKANAT

Prema slu綽enom izvje箃aju Nadbiskupskog Ordinarijata Vrhbosanskog objavljenom u "Vrhbosni" cijeli Sarajevski dekanat je 31. 12. 1991. imao 26.379 katolika.

Prema monografiji "VRHBOSANSKA NADBISKUPIJA PO菶TKOM TRE艵G TISU芁JE艫" cijeli Sarajevski dekanat je 31. 12. 1991. imao 36.479 U odnosuna slu綽enu statistiku broj je uve鎍n za 10.100 katolika.

Prema slu綽enom izvje箃aju Nadbiskupskog Ordinarijata Vrhbosanskog objavljenom u "Vrhbosni" cijeli Sarajevski dekanat je 31. 12. 2017. imao 10.076 katolika.

U posljednjih godinu dana broj katolika se u Sarajevskom dekanatu pove鎍o za 332.

Od 1991. do 2017. godine u cijelom Sarajevskom dekanatu broj katolika se smanjio za 16.303.

 

SUTJE㎏I DEKANAT

Sutje筴i dekanat broji jedanaest 緐pa: Borovica, Breza, Haljini鎖, Ilija, Jela筴e, Kakanj, Kraljeva Sutjeska, Olovo, Vare, Vijaka i Vukanovi鎖.

 

BOROVICA

畊pa Borovica pripada op鎖ni Vare. U svom izvje箃aju svetoj Stolici biskup fra Jeronim Lu鑙 navodi da je 22. 04. 1637. u Borovici uz sudjelovanje 鑕tiriju fratara krizmao 19 osoba. Ujedno navodi da Borovica nema crkvu nego na misu idu u crkvu sv. Ivana u Sutjesci. U izvje箃aju od 1742. stoji da Borovica ima 20 katoli鑛ih ku鎍 sa 137 katolika. 畊pa Borovica utemeljena je 1922. a odvojena je od 緐pe Kraljeva Sutjeska. Patron 緐pe je Preobra緀nje Gospodinovo. Prema popisu 1991. godine u Borovici je bilo 1.311 (Prema monografiji Vrhb. nadb. po鑕tkom tre鎒g tisu鎙je鎍 broji 1.511 - u odnosu na slu綽enu statistiku broj uve鎍n za 200) katolika, a 2001. svega 107. Godine 2017. 緐pa Borovica broji 39 katolika.

U proteklih godinu dana broj katolika se smanjio za 18.

Od 1991. do 2017. broj katolika se smanjio za 1.272.

 

BREZA

Od starine poznato rudarsko mjesto, Breza je udaljena oko 20 kilometara zra鑞om linijom od Sarajeva. 畊pa je utemeljena 1935. godine, a odvojena je od 緐pe Novo Sarajevo. Patron 緐pe je sveta Barbara, za箃itnica rudara. Prema popisu iz 1991. 緐pa broji 760 (Prema monografiji Vrhb. nadb. po鑕tkom tre鎒g tisu鎙je鎍 broji 910 - u odnosu na slu綽enu statistiku broj uve鎍n za 150) katolika, a 2001. imala je 520 katolika. Godine 2017. svega 235. 

U proteklih godinu dana broj katolika se smanjio za 15.

Od 1991. do 2017. broj katolika se smanjio za 525.

 

HALJINI艻

Haljini鎖 se nalaze oko 5 kilometara od Kaknja na putu Kakanj-Kraljeva Sutjeska. Prvi apostolski vikar u Bosni fra Mato Devi, biskup, godine 1737. spominje u svom izvje规u mjesto Aljini鎖 koje broji 24 katoli鑛e ku鎒 sa 160 katolika. Haljini鎖 su kao 緐pa osnovani 23. svibnja 1977. odvojiv筰 se od 緐pe Kraljeva Sutjeska. Patron 緐pe je Uznesenje Bl. D. Marije. Prema popisu 1991. godine 緐pa broji 2.450 (Prema monografiji Vrhb. nadb. po鑕tkom tre鎒g tisu鎙je鎍 broji 2.650 - u odnosu na slu綽enu statistiku broj uve鎍n za 200 ) katolika, a godine 2001. svega 97. Godine 2017. u 緐pi je 70 katolika.

U proteklih godinu dana broj katolika se pove鎍o za 7.

Od 1991. do 2017. broj katolika se smanjio za 2.380.

 

ILIJA

Ilija se nalazi petnaestak kilometara zra鑞e linije od Sarajeva uz magistralnu cestu Sarajevo-Zenica. U 筫matizmu od 1932. godine u 緐pi Novo Sarajevo spominje se mjesto Ilija-Luka sa 144 katolika. 畊pa je osnovana 7. listopada 1984. odvajanjem od 緐pe Breza. Za箃itnik 緐pe je sveti Marko Evan餰list. Godine 1991. 緐pa broji 1.365 (Prema monografiji Vrhb. nadb. po鑕tkom tre鎒g tisu鎙je鎍 broji 1.710 - u odnosu na slu綽enu statistiku broj uve鎍n za 345) katolika, a 2001. svega 272 katolika. Godine 2017. u 緐pi Ilija je 162 katolika.

U proteklih godinu dana broj katolika se smanjio za 18.

Od 1991. do 2017. broj katolika se smanjio za 1.548.

 

JELA㎏E

Naselje Jela筴e vi筫 ne postoji a 緐pa nosi naslov po srednjevjekovnoj 緐pi. Udaljena je oko 35 kilometara od Olova i isto toliko od Zavidovi鎍 a smje箃ena je uz rijeku Krivaju. U 17. stolje鎢 Jela筴e (Hyelaschae, Elasche) pripadale su samostanu Olovo. Godine 1924. godine obnovljena je srednjevjekovna 緐pa Jela筴e. Prema popisu iz 1991. Jela筴e broje 709 (Prema monografiji Vrhb. nadb. po鑕tkom tre鎒g tisu鎙je鎍 broji 959 - u odnosu na slu綽enu statistiku broj uve鎍n za 250) katolika, godine 2001. broje 306 katolika, a godine 2017. imaju svega 132 katolika.

U proteklih godinu dana broj katolika se pove鎍o za 28.

Od 1991. do 2017. broj katolika se smanjio za 577.

 

KAKANJ

Kakanj se nalazi na magistralnoj cesti Sarajevo-Bosanski Brod i na pruzi ゛mac-Sarajevo. Mjesto se prvi put spominje 1392. godine. U izvje箃ajima apostolskih vikara ovo mjesto nosi naziv Zgo规a a pripadalo je 緐pi Sutjeska. Kao 緐pa utemeljena je 1920. godine pod imenom Zgo规a a odijeljena je od 緐pe Sutjeska. Za箃itnik 緐pe su Sveti Petar i Pavao. Prema popisu iz 1991. godine 緐pa broji 6.035 (Prema monografiji Vrhb. nadb. po鑕tkom tre鎒g tisu鎙je鎍 broji 7.935 – u odnosu na slu綽enu statistiku broj uve鎍n za 1.900) katolika. Godine 2001. u 緐pi je 2.298 a 2017. svega 808 katolika.

U proteklih godinu dana broj katolika se smanjio za 92.

Od 1991. do 2017. broj katolika se smanjio za 5.227.

 

KRALJEVA SUTJESKA

Mjesto Kraljeva Sutjeska nalazi se nedaleko od Kaknja. Prvo spominjanje Sutjeske, bez onog Kraljevska, potje鑕 iz prvog desetlje鎍 鑕trnaestog stolje鎍. Franjeva鑛i samostan u svojoj bogatoj povijesti nekoliko puta je ru筫n i obnavljan. Mjesto je bilo sjedi箃e srednjevjekovnih vladara. Ovdje se ne mogu upu箃ati u vrlo bogatu i burnu povijest Kraljeve Sutjeske, jer to iziskivalo puno vremena i prostora, a sve je dostupno u literaturi i na internetu. Donosim podatke o broju katolika u 緐pi Kraljeva Sutjeska u raznim razdobljima. Godine 1885. 緐pa Kraljeva Sutjeska ima 3.475 katolika. Godine 1991. broji 10.000 (Prema monografiji Vrhb. nadb. po鑕tkom tre鎒g tisu鎙je鎍 broji 12.650 - u odnosu na slu綽enu statistiku broj uve鎍n za 2.650) katolika, godine 2001. u 緐pi je 1.820 katolika, a godine 2017. svega 1.086.

U proteklih godinu dana broj katolika se smanjio za 74.

Od 1991. do 2017. broj katolika se smanjio za 8.914.

 

OLOVO

Gradi Olovo nalazi se na prometnici 畊panja-Sarajevo, 筫zdesetak kilometara od Sarajeva. U pisanim dokumentima Olovo se prvi put spominje 1382. godine. Naziv mjesta je nastao u vezi s rudom olova koje je bilo dosta na ovom podru鑚u. Ve鎖na stanovni箃va iz doba nastanka naselja bili su katolici. U izvje箃aju pisanom 1600-te godine Olovo (Piombo) imalo je oko 2.400 katolika. U malo kasnijem izvje箃aju, 1623. godine stoji da je: "samostan posve鎒n uznesenju B. D. Marije i u njemu je slika za koju se govori da je sedma koju je naslikao sv. Luka. Trenutno u samolstanu 緄vi 16 franjevaca." Olovsko sveti箃e Majke Bo緅e spadalo je me饀 najve鎍 hodo鑑sni鑛a mjesta na Balkanu. Prvi samostan osnovan je u 14. stolje鎢. Prvog i drugog kolovoza 1704. samostan i crkva su zapaljeni.

Godine 1991. u Olovu je 緄vjelo oko 560 (560) katolika. Godine 2001. imalo je 132 katolika. Godine 2017. Olovo broji 86 katolika.

U proteklih godinu dana broj katolika se pove鎍o za 6.

Od 1991. do 2017. broj katolika se smanjio za 474.

 

VARE

Vare je sjeverno od Sarajeva udaljen oko 45 kilometara. U izvje箃aju 1623. navodi se da Vare pripada samlostanu Kraljeva Sutjeska. Godine 1673. Vare ima 954 vjernika, a godine 1737. broji 976 katolika. Patron 緐pe je sveti Mihovil arkan餰o. Prema popisu iz 1991. u Vare箄 je bilo 5.946 (7.520 – 1.574) katolika, a 2001. 緐pa broji 2.750. katolika. Godine 2017. svega 1.851 katolika.

U proteklih godinu dana broj katolika se smanjio za 184.

Od 1991. do 2017. broj katolika se smanjio za 4.095.

 

VIJAKA

Mjesto Vijaka se nalazi desetak kilometara sjeveroisto鑞o od Vare筧. Prije nego je postala samostalna 緐pa pripadala je 緐pi Vare. 畊pom je postala 1838. godine. Za箃itnik 緐pe je sv. Ilija prorok. Godine 1855. 緐pa broji 1.221 katolika, godine 1991. ima 1.186 (Prema monografiji Vrhb. nadb. po鑕tkom tre鎒g tisu鎙je鎍 broji 1.386 - u odnosu na slu綽enu statistiku broj uve鎍n za 200) katolika, a godine 2001. svega 422 katolika. Godine 2017. u 緐pi Vijaka je 218 katolika.

U proteklih godinu dana broj katolika se smanjio za 5.

Od 1991. do 2017. broj katolika se smanjio za 968.

 

VUKANOVI艻

Vukanovi鎖 su od Kaknja udaljeni desetak kilometara u smjeru sjeveroistoka.

Prije osnivanja Vukanovi鎖 su pripadali Kraljevoj Sutjesci. Godine 1737. imali su 7 katoli鑛ih ku鎍 sa 68 katolika. Kao 緐pa utemeljeni su 1963. Za箃itnik 緐pe je sv. Antun Padovanski. Godine 1991. 緐pa broji 745 (Prema monografiji Vrhb. nadb. po鑕tkom tre鎒g tisu鎙je鎍 broji 910 - u odnosu na slu綽enu statistiku broj uve鎍n za 165) katolika, 2001. u 緐pi je 339 katolika a 2017. svega 120.

U proteklih godinu dana broj katolika se smanjio za 47.

Od 1991. do 2017. broj katolika se smanjio za 625.

 

KONA萅A STATISTIKA ZA CIJELI SUTJE㎏I DEKANAT

Prema slu綽enom izvje箃aju Nadbiskupskog Ordinarijata Vrhbosanskog objavljenom u "Vrhbosni" cijeli Sutje筴i dekanat je 31. 12. 1991. imao je 31.067 katolika.

Prema monografiji "VRHBOSANSKA NADBISKUPIJA PO菶TKOM TRE艵G TISU芁JE艫" cijeli Sutje筴i dekanat je 31. 12. 1991. imao 38.701 katolika U odnosu na slu綽enu statistiku broj je uve鎍n za 7.634.

Prema slu綽enom izvje箃aju Nadbiskupskog Ordinarijata Vrhbosanskog objavljenom u "Vrhbosni" cijeli Sutje筴i dekanat je 31. 12. 2017. imao 4.787 katolika.

U posljednjih godinu dana broj katolika se u Sutje筴om dekanatu smanjio za 412.

Od 1991. do 2017. godine u cijelom Sutje筴om dekanatu broj katolika se smanjio za 26.280.

 

TRAVNI菿I DEKANAT

Travni鑛i dekanat ima 16 緐pa: Brajkovi鎖, Bu鑙鎖, Dolac, Gu鑑 Gora, Kori鎍ni, Nova Bila, Novi Travnik, Novi Travnik 1, Ov鑑revo, Pe鎖ne, Podkraj, Rankovi鎖, Rostovo, Travnik, Turbe i Vitez.

 

BRAJKOVI艻

Brajkovi鎖 se nalaze u sredi筺joj Bosni petnaestak kilometara zra鑞om linijom sjeveroisto鑞o od Travnika. U izvje箃aju iz 1742. godine spominje se mjesto Brajkovi鎖 koje pripadalo 緐pi La箆a imalo je 10 katoli鑛ih ku鎍 sa 99 osoba. 畊pa Brajkovi鎖 utemeljena je 1879. godine odvajanjem od 緐pe Gu鑑 Gora. Patron 緐pe su Sveti Petar i Pavao. Prema popisu iz 1884. godine 緐pa broji 1.016 katolika. Godine 1991. u 緐pi je 5.100 (Prema monografiji Vrhb. nadb. po鑕tkom tre鎒g tisu鎙je鎍 broji 6.350 - u odnosu na slu綽enu statistiku broj uve鎍n za 1.250) katolika, godine 2001. svega 679 katolika. Godine 2017. u 緐pi je 315 katolika.

U proteklih godinu dana broj katolika se smanjio za 8.

Od 1991. do 2017. broj katolika se smanjio za 4.785.

 

BU菼艻

Bu鑙鎖 se nalaze oko tri kilometra sjeveroisto鑞o od Novog Travnika. U izvje箃aju iz 1737. godine koji donosi fra Mato Delivi spominje se i mjesto Bu鑙鎖 koje pripadalo 緐pi Travnik i imalo je tada 8 katoli鑛ih ku鎍 sa 75 katolika. 畊pa je utemeljena 1856.  Za箃itnik 緐pe je sveti Martin biskup. Godine 1864. 緐pa broji 1.056 katolika. Godine 1991. u 緐pi je 2.100 (Prema monografiji Vrhb. nadb. po鑕tkom tre鎒g tisu鎙je鎍 broji 2.850 - u odnosu na slu綽enu statistiku broj uve鎍n za 750) katolika. Godine 2001. katolika u 緐pi je 1.519. Godine 2017. 緐pa ima 1.155 katolika.

U proteklih godinu dana broj katolika se smanjio za 5.

Od 1991. do 2017. broj katolika se smanjio za 945.

 

DOLAC

畊pa Dolac se prostite s lijeve i desne strane na prometnici Vitez-Travnik. Prema izvje箃aju fra Augustina Mileti鎍 1813. godine dana筺ja 緐pa Dolac pripadala je 緐pi Travnik i imala je 149 katoli鑛ih ku鎍 sa 801 緄teljem. 畊pa je utemeljena 1827. godine. Za箃itnik je Uznesenje Bl. D. Marije. Prema popisu iz 1855. 緐pa je brojala 4.229 katolika. Godine 1991. u 緐pi je 3.630 (Prema monografiji Vrhb. nadb. po鑕tkom tre鎒g tisu鎙je鎍 broji 4.030 - u odnosu na slu綽enu statistiku broj uve鎍n za 400) katolika. Godine 2001. 緐pa broji 2.575, a 2017. ima 1.971 katolika.

U proteklih godinu dana broj katolika se smanjio za 140.

Od 1991. do 2017. broj katolika se smanjio za 1.659.

 

GU華 GORA

畊pa se nalazi na obroncima Vla筰鎍 desetak kilometara zra鑞om linijom sjeveroisto鑞o od Travnika. U izvje箃aju fra Mate Delivi鎍 1737. kao dio 緐pe Travnik spominje se Gu鑑 Gora sa 19 katoli鑛ih ku鎍 i 266 katolika. Gu鑑 Gora bila je u sastavu 緐pe Travnik. Godine 1840. Gu鑑 Gora je od kapelanije podignuta na rang 緐pe. Franjeva鑛i samostan sagra餰n je sredinom 19. stolje鎍. Za箃itnik 緐pe i samostana je sv. Franjo Asi筴i. Godine 1855. 緐pa broji 3.824 katolika, godine 1991. ima 3.000 (Prema monografiji Vrhb. nadb. po鑕tkom tre鎒g tisu鎙je鎍 broji 4.632 - u odnosu na slu綽enu statistiku broj uve鎍n za 1.632) katolika, godine 2001. svega 930. Godine 2017. u 緐pi je 608 katolika.

U proteklih godinu dana broj katolika se smanjio za 25.

Od 1991. do 2017. broj katolika se smanjio za 2.392.

 

KORI艫NI

Kori鎍ni se nalaze u sredi筺joj Bosni na obroncima Vla筰鎍 dvadesetak kilometara sjeverozapadno od Travnika. Prvi apostolski vikar u Bosni fra Mato Delivi u svom izvje箃aju 1737. spominje da je 緐pi Dobreti鎖 pripadalo i mjesto Kori鎍ni sa 9 katoli鑛ih ku鎍 i 50 katolika. Kori鎍ni su kao 緐pa utemeljeni 1877. godine i za za箃itnika ima sv. Iliju Proroka. Prema popisu iz 1884. 緐pa broji 262 katolika. Godine 1991. u 緐pi je 973 (Prema monografiji Vrhb. nadb. po鑕tkom tre鎒g tisu鎙je鎍 broji 893 - u odnosu na slu綽enu statistiku broj smanjen za 80) katolika a 2001. svega 36. Godine 2017. u 緐pi Kori鎍ni je svega 5 katolika.

U proteklih godinu dana broj katolika je ostao isti (5) .

Od 1991. do 2017. broj katolika se smanjio za 968.

 

NOVA BILA

Nova Bila se nalazi u sredi筺joj Bosni oko 7 kilometara od Viteza. 萫tvrtog svibnja 1813. mjesto Pokraj鑙鎖 bilo je u sastavu 緐pe Travnik. Godine 1855. u nabrajanju sela koje pripadaju 緐pi Gu鑑 Gora spominje se i mjesto Bela sa 13 ku鎍 i 115 katolika. 畊pa Nova Bila osnovana je 1974. godie. Za箃itnik 緐pe je Duh Sveti. Godine 1991. u 緐pi je 3.900 (Prema monografiji Vrhb. nadb. po鑕tkom tre鎒g tisu鎙je鎍 broji 4.780 - u odnosu na slu綽enu statistiku broj uve鎍n za 880) katolika a 2001. je 4.386 katolika. Godine 2017. Nova Bila ima 3.989 katolika.

U proteklih godinu dana broj katolika se smnjio za 108.

Od 1991. do 2017. broj katolika se pove鎍o za 89.

 

NOVI TRAVNIK - 甎PA UZA〢┢A

Novi Travnik nalazi se u sredi筺joj Bosni oko pet kilometara zra鑞om linijom ju緉o od Travnika. 畊pa je osnovana 1982. godine sa sjedi箃em u Pucarevu 箃o je komunisti鑛i naziv za Nodi Travnik. Osnovana je od dijelova 緐pe Pe鎖ne, Rankovi鎖 i Dolac. Za箃itnik 緐pe je Ua筧规e Gospodinovo. Godine 1991. 緐pa broji 3.070 (Prema monografiji Vrhb. nadb. po鑕tkom tre鎒g tisu鎙je鎍 broji 4.070 - u odnosu na slu綽enu statistiku broj uve鎍n za 1.000 ) katolika, godine 2001. broji 4.534, a godine 2017. svega 1.570 katolika. Ovom velikom smanjenju razlog je osnivanje druge 緐pe u Novom Travniku.

U proteklih godinu dana broj katolika se smnjio za 60.

Od 1991. do 2017. broj katolika se smanjio za 1.500.

 

NOVI TRAVNIK - 甎PA PRESVETOG TROJSTVA

Godine 2003. u Novom travniku osnovana je jo jedna 緐pa i kao za箃itnika uzela je Presveto Trojstvo. Novoutemeljena 緐pa kod osnivanja imala je oko 750 katoli鑛ih obitelji sa oko 2.500 katolika. Godine 2017. u 緐pi je 2.930 katolika.

U proteklih godinu dana kada je 緐pa imala 3.014 katolika, broj se smanjio za 84. 

 

OV華REVO

Ov鑑revo nekada se zvalo (Za)Ora筳e smje箃eno je u sredi筺joj Bosni oko 8 kilometara zra鑞e linije sjeverozapadno od Travnika. U izvje规u iz godine 1737. pripadalo je 緐pi Travnik i imalo je 16 katoli鑛ih ku鎍 sa 150 katolika, a 1742. ima 22 katoli鑛e ku鎒 sa 191 鑜anom. Godine 1813. ima 65 ku鎍 sa 500 katolika. 畊pa je osnovana 1832. Za箃itnik 緐pe je sv. Mihovil arkan餰o. Na teritoriju 緐pe je i Gospino vrilo, kamo na blagdan Male Gospe dolaze mnogi hodo鑑snici. Prema popisu iz 1855. godine 緐pa broji 2.574 katolika, godine 1991. broji 4.798 (Prema monografiji Vrhb. nadb. po鑕tkom tre鎒g tisu鎙je鎍 broji 5.198 - u odnosu na slu綽enu statistiku broj uve鎍n za 400) katolika. Godine 2001. ima 2.196. katolika a godine 2017. katolika je 1.507.

U proteklih godinu dana broj katolika se smnjio za 35.

Od 1991. do 2017. broj katolika se smanjio za 3.291.

 

PE艻NE

畊pa Pa鎖ne se nalaze u sredi筺joj Bosni desetak kilometara zapadno od Novog Travnika. Prvi apostolski vikar u Bosni, biskup fra Mato Delivi u izvje箃aju iz 1737. godine spominje da 緐pi Travnik pripada i mjesto Caverne, kasnije Pe鎖ne s 10 katoli鑛ih ku鎍 i 116 katolika. Godine 1768. Pe鎖ne imaju 22 katoli鑛e ku鎒 i 263 katolika. 畊pa Pe鎖ne utemeljena je 1856. a za箃itnik joj je Presveto Srce Isusovo. Prema popisu od 1864. 緐pa broji 802 katolika, godine 1991. ima 2.104 (Prema monografiji Vrhb. nadb. po鑕tkom tre鎒g tisu鎙je鎍 broji 3.754 - u odnosu na slu綽enu statistiku broj uve鎍n za 1.650) katolika, a godine 2017 broji svega 106 katolika.

U proteklih godinu dana broj katolika se smnjio za 6.

Od 1991. do 2017. broj katolika se smanjio za 1.998.

 

PODKRAJ

Podkraj se nalazi petnaestak kilometara sjeverozapadno od Travnika. Prije osnivanja 緐pe Podkraj je bio u sastavu 緐pe Travnik. Godine 1813. Podkraj je imao 40 katoli鑛ih ku鎍 sa 374 katolika. 畊pa D餰lilovac-Podkraj utemeljena je 1879. Za箃itnik 緐pe je sveta Ana. Prema popisu 緐pa je 1884. godine imala 636 katolika, godine 1991. broji 1.740 (Prema monografiji Vrhb. nadb. po鑕tkom tre鎒g tisu鎙je鎍 broji 1.991 - u odnosu na slu綽enu statistiku broj uve鎍n za 251) katolika a 2017. svega 313.

U proteklih godinu dana broj katolika se smnjio za 25.

Od 1991. do 2017. broj katolika se smanjio za 1.427.

 

RANKOVI艻

Rankovi鎖 se nalaze oko tri kilometra zra鑞e linije isto鑞o od Novog Travnika. U 筫matizmu od 1856. godine u 緐pi Dolac spominje se i mjesto Rankovi鎖 sa 14 obitelji i 166 鑜anova. Godine 1877. pripadaju 緐pi Bu鑙鎖 i  imaju 141 katolika. Rankovi鎖 kao 緐pa utemeljeni su 1937. odvajanjem od 緐pa Bu鑙鎖, Dolac i Pe鎖ne. Za箃itnik 緐pe je sv. Josip. Godine 1937. 緐pa broji 949 katolika, godine 1991. ima 2.355 (Prema monografiji Vrhb. nadb. po鑕tkom tre鎒g tisu鎙je鎍 broji 2.995 - u odnosu na slu綽enu statistiku broj uve鎍n za 640), a godine 2017. broji 1.580 katolika.

U proteklih godinu dana broj katolika se pove鎍o za 18.

Od 1991. do 2017. broj katolika se smanjio za 775.

 

ROSTOVO

Rostovo se nalazi dvadesetak kilometara zra鑞om linijom jugoisto鑞o od Novog Travnika. Apostolski vikar, biskup fra Marijan Bogdanovi鎢 svom izvje箃aju godine 1768. navodi da 緐pi Fojnica pripada imjesto Sebe緄 (Sebiexich) s 9 katoli鑛ih ku鎍 i 82 鑜ana. 畊pa Rostovo utemeljena je 1862. Za箃itnik 緐pe je sveti Ilija Prorok. Godine 1864. u 緐pi je 192 katolika, godine 1991. 緄vi 720 (Prema monografiji Vrhb. nadb. po鑕tkom tre鎒g tisu鎙je鎍 broji 850 - u odnosu na slu綽enu statistiku broj uve鎍n za 130) katolika a 2017. svega 42.

U proteklih godinu dan broj katolika se smnjio za 1.

Od 1991. do 2017. broj katolika se smanjio za 678.

 

TRAVNIK

Travnik se nalazi u la箆anskoj dolini na istoimenoj rijeci koja se ulijeva u Bosnu. Grad se prvi put spominje u 15. stolje鎢. Prema predaji grad je sagradio kralj Tvrtko II. U arheolo筴im iskopinama otkrivene su i dvije starokr规anske crkve u blizini samog grada Travnika. U 13. stolje鎢 se spominjekao 緐pa La箆a. U 17. stolje鎢 grad je sjedi箃e turskog vezira. Turska d綼mija je prema predaji sagra餰na na temeljima crkve svete Katarine. Po鑕tkom 19. stolje鎍 Travnik je sjedi箃e francuskog i austrijskog konzulata. Kao samostalna 緐pa spominje se davne 1623. a obnovljena je 1879. Godine 1650. pripada fojni鑛om samostanu. Za箃itnik 緐pe je sv. Ivan Krstitelj. Godine 1882. u Travnik su do筶i isusovci i otvorili gimnaziju i sjemeni箃e. Godine 1944. komunisti鑛e vlasti su otele sjemeni箃e i otvorile dr綼vnu 筴olu. U Travniku je ro餰n i kr箃en nobelovac Ivo Andri. Prema popisu od 1884. Travnik ima 948 katolika, godine 1991. broji 2.723. (Prema monografiji Vrhb. nadb. po鑕tkom tre鎒g tisu鎙je鎍 broji 2.993 - u odnosu na slu綽enu statistiku broj uve鎍n za 270) katolika a 2017. upola manje, 1.238.

U proteklih godinu dana broj katolika se smnjio za 298.

Od 1991. do 2017. broj katolika se smanjio za 1.485.

 

TURBE

Turbe se nalazi na prometnici Travnik Donji Vakuf oko pet kilometara zapadno od Travnika. U Gornjem Turbetu nalazi se grobnica vojvode Batala. Kod gradnje pruge 1892. na podru鑚u Turbeta otkiveni su brojni nalazi koji svjedo鑕 o kr规anskoj pro筶osti tog podru鑚a. 畊pa Turbe osnovana je 1977. godine i za za箃itnika je uzela sv. Josipa. Godine 1991. Turbe broji 1.340 (Prema monografiji Vrhb. nadb. po鑕tkom tre鎒g tisu鎙je鎍 broji 1.640 - u odnosu na slu綽enu statistiku broj uve鎍n za 300) katolika, a 2017. svega 295.

U proteklih godinu dana broj katolika se pove鎍o za 3.

Od 1991. do 2017. broj katolika se smanjio za 1.045.

 

VITEZ

Vitez se nalazi u La箆anskoj dolini. Udaljen je oko 12 kilometara zra鑞om linijom jugozapadno od Zenice i 70 kilometara od Sarajeva. U grad prerasta poslije Drugog svjetskog rata. U izvje筧ju biskupa fra Augustina Mileti鎍 1813. podru鑚e Viteza Pripadalo je 緐pi Travnik. Prema tom izvje规u podru鑚e Viteza imalo je 147 katoli鑛ih ku鎍 sa 970 鑜anova. 畊pa Vitez osnovana je 1861. od 緐pe Gu鑑 Gora pod imenom Donji Kraj. Bila je posve鎒na Ro餰nju Bl. D. Marije. Sjedi箃e 緐pe bilo je u Jardolu pa je i prvi naziv bio taj. Godine 1869. napravljena je nova crkva u Vitezu i tada je 緐pa posve鎒na sv. Jurju mu鑕niku. Na podru鑚u Han-kumpanije nadbiskup Stadler je kupio zemlji箃e nakojem su 鑑sne sestre Malog Isusa su sagradile 筴olu i zavod za djecu s poreme鎍jem u razvoju. Prema popisu iz 1864. godine 緐pa Vitez broji 1.658 katolika. Godine 1991. u 緐pi je 10.500 (Prema monografiji Vrhb. nadb. po鑕tkom tre鎒g tisu鎙je鎍 broji 12.123 - u odnosu na slu綽enu statistiku broj uve鎍n za 1623) katolika a 2017. broji 10.887.

U proteklih godinu dana broj katolika se smanjio za 411.

Od 1991. do 2017. broj katolika se pove鎍o za 387.

 

KONA萅A STATISTIKA ZA CIJELI TRAVNI菿I DEKANAT

Prema slu綽enom izvje箃aju Nadbiskupskog Ordinarijata Vrhbosanskog objavljenom u "Vrhbosni" cijeli Travni鑛i dekanat je 31. 12. 1991. imao 50.553 katolika.

Prema monografiji "VRHBOSANSKA NADBISKUPIJA PO菶TKOM TRE艵G TISU芁JE艫" cijeli Travni鑛i dekanat je 31. 12. 1991. imao 61.649. U odnosu na slu綽enu statistiku broj je uve鎍n za 11.096.

Prema slu綽enom izvje箃aju Nadbiskupskog Ordinarijata Vrhbosanskog objavljenom u "Vrhbosni" cijeli Travni鑛i dekanat je 31. 12. 2017. imao 28.531 katolika.

U posljednjih godinu dana broj katolika se u Travni鑛om dekanatu smanjio za 774.

Od 1991. do 2017. godine u cijelom Travni鑛om dekanatu broj katolika se smanjio za 22.022.