Skoči na menu Skoči na sadržaj
Lijepa slika u zaglavlju

Današnji datum:  22. srpnja 2018.

 

Nadbiskupijska statistika 3

26. lipnja 2018.
Priredio: Anto BURIC, umirovljeni svecenik

ŽEPAČKI DEKANAT

 

Žepački dekanat broji 15 župa: Bistrica kod Žepča, Globarice, Lovnica, Lug-Brankovići, Maglaj, Novi Šeher, Osova, Radunice, Zavidovići, Zenica-Crkvica, Zenica-Čajdraš, Zenica-Klopče, Zenica - sv. Ilija, Zenica - Sv. Josip i Žepče.

 

BISTRICA KOD ŽEPČA

Naselje Bistrica kod Žepča nalazi se na regionalnoj cesti  između Žepča i Zavidovića udaljena od Žepča oko 3 kilometra. U naselju Kiseljak nalazi se izvor  mineralne vode. Biskup fra Pavle Dragičević godine 1742. u župi Žepče spominje i naselje Bistrica sa 6 katoličkih obitelji i 40 katolika. Godine 1768. Bistrica ima 17 katoličkih kuća sa 114 katolika. Prema šematizmu Bosne Srebrene 1856. Bistrica pripada župi Osova. Godine 1910. Bistrica je ponovno u župi Žepče i ima 190 katolika. Godine 1954. Bistrica broji 58 katoličkih kuća u kojima živi 393 osobe. Župa Bistrica kraj Žepča utemeljena je 1996. odvajanjem od župe Žepče. Patron župe je Uzvišenje sv. Križa. Godine 1997. i 1998. u Bistrici je bila slika čudotvorne Gospe od Kondžila. Godine 1996. župa je brojala 1.100 katolika, godine 2017. u župi je 742 katolika.

U posljednjih godinu dana broj katolika se smanjio za 8.

Od 1996. do 2017. broj katolika se smanjio za 358.

 

ČAJDRAŠ

Čajdraš se nalazi na putu od Zenice prema Vitezu odnosno Travniku preko Vjetrenice. Prema izvještaju iz 1856. godine u kapetaniji Varoš Zenica spominje se i mjesto Čajdraš u kojem je 17 katoličkih kuća sa 103 člana. Godine 1887. u sastavu je župe sv. Ilije u Zenici i broji 49 katoličkih kuća sa 265 članova. Župa Čajdraš osnovana je 1977. i za patrona je uzela Presveto Srce Isusovo. Odvojena je od župe sv. Josipa u Zenici. Godine 1991. župa broji 1.428 (Prema monografiji Vrhb. nadb. početkom trećeg tisućljeća broji 1.660 - u odnosu na službenu statistiku broj uvećan za 232) katolika, a 2017. ima svega 411 katolika.

U posljednjih godinu dana broj katolika se smanjio za 6.

Od 1991. do 2017. broj katolika se smanjio za 1.017.

 

GLOBARICE

Globarice se nalaze pored željezničke pruge Šamac-Sarajevo između Zavidovića i Maglaja. Godine 1855. imaju 83 katolika. Šematizam Bosne Srebrene iz 1856. godine izmežu ostalih mjesta koja pripadaju župi Osova navodi i Globarice sa 7 katoličkih kuća u kojima su 42 osobe. Prema šematizmu od 1961. Globarice broje 183 katolika. U naselju Devetine koje sada pripadaju župi Globarice rođen je Vrhbosanski nadbiskup dr. Marko Jozinović (1920. - 1994). Župa Globarice utemeljena je 1984. godine. Zaštitnik župe je Marija Pomoćnica kršćana. Pred rat, 1991. brojala je 730 (Prema monografiji Vrhb. nadb. početkom trećeg tisućljeća broji 810 - u odnosu na službenu statistiku broj uvećan za 80) katolika, a godine 2017. ima 455.

U posljednjih godinu dana broj katolika se smanjio za 1.

Od 1991. do 2017. broj katolika se smanjio za 275.

 

LOVNICA

Lovnica se nalazi uz rijeku Gostović 10 kilometara jugoistočno od Zavidovića. U izvještaju od 1742. Lovnica pripada župi Žepče i ima 10 katoličkih kuća sa 106 članova. Godine 1813. sjedište župe Žepče je u Osovi i pripada joj i Lovnica. Župa Lovnica osnovana je 1989.  godine i za zaštitnike je uzela Sv. Petra i Pavla. Pred rat, godine 1991. Lovnica broji 820 (Prema monografiji Vrhb. nadb. početkom trećeg tisućljeća broji 1.020 - u odnosu na službenu statistiku broj uvećan za 200) katolika. Godine 2017. ima 374 katolika.

U posljednjih godinu dana broj katolika se smanjio za 13.

Od 1991. do 2017. broj katolika se smanjio za 446.

 

LUG - BRANKOVIĆI

Lug Brankovići nalazi se na magistralnoj cesti između Žepča i Maglaja. Brankovići su zajedno sa Radunicama 1813. imali 12 katoličkih kuća sa 131 članom i pripadali su župi Žepče koja je tada imala sjedište u Osovi. Kasnije su pripadali župi Radunice i 1931. imaju 265 katolika. Župa je utemeljena 15. lipnja 1989. odvajanjem od župa Radunce, Osova, Novi Šeher i Maglaj. Zaštitnike je sv. Ivan Krstitelj. Godine 1991. u župi je 1.672 (Prema monografiji Vrhb. nadb. početkom trećeg tisućljeća broji 1.950 - u odnosu na službenu statistiku broj uvećan za 278) katolika, a 2017. ima 1.512.

U posljednjih godinu dana broj katolika se smanjio za 52.

Od 1991. do 2017. broj katolika se smanjio za 160.

 

MAGLAJ

Maglaj je smješten u dolini Rijeke Bosne na pruzi Šamac Sarajevo nedaleko od Doboja. Maglaj se prvi puta spominje 16. rujna 1406. u povelji kralja Sigismunda. U izvještaju 1675. stoji da župa Maglaj koja je jako prostrana nema ni jednu crkvu. Prema istom izvještaju u župi je 4.678 vjernika, a krizmano je 3.410. Za vrijeme Eugena Savojskog većina župljana je iselila u Slavoniju. U izvještaju iz 1911. stoji da u Maglaju ima nekoliko džamija koje su najljepše na Balkanu a da katoličke crkve nema. Služba Božja obavlja se u vojničkim barakama. Godine 1919. blagoslovljen je kamen temeljac za crkvu sv. Antuna Padovanskog. Župa Maglaj službeno je obnovljena 1970. Patron župe je sv. Leopold Mandić. Tijekom rata svi su katolici protjerani iz Maglaja. Prema popisu 1973. Maglaj broji 1.600 katolika, godine 1991. u Maglaju je 1.300 (Prema monografiji Vrhb. nadb. početkom trećeg tisućljeća broji 1.510 - u odnosu na službenu statistiku broj uvećan za 210) katolika, a 2017. svega 487.

U posljednjih godinu dana broj katolika se smanjio za 8.

Od 1991. do 2017. broj katolika se smanjio za 813.

 

NOVI ŠEHER

Novi Šeher se nalazi petnaestak kilometara sjeverozapadno od Žepča na putu prema Tešnju preko Crnog Vrha. Biskup fra Augustin Miletć 1813. spominje da u župi Žepče koja ima sjedište u Osovi pripadaju i Novi Šeher i Ozimice koji zajedno imaju 24 kuće sa 89 članova. Župa Šeher nastala je 1854. odvajanjem od župe Osova i sjedište joj je u Ponijevu. Patron župe je sv. Ilija Prorok.

Novi Šeher  je 1855 brojao 1.178 katolika, godine 1991. broji 5.431 (Prema monografiji Vrhb. nadb. početkom trećeg tisućljeća broji 6.950 - u odnosu na službenu statistiku broj uvećan za 1.519) , a 2017. svega 2.804.

U posljednjih godinu dana broj katolika se smanjio za 426.

Od 1991. do 2017. broj katolika se smanjio za 2.627.

 

OSOVA

Osova se nalazi oko 4 kilometra sjeveroistočno od Žepča. Biskup fra Marijan Bogdanović u svom izvještaju u Rim 1768. spominje mjesto Osovu koje ima 12 katoličkih obitelji sa 86 članova. U davna vremena cijelo žepačko područje, dakle i područje Osove pripadalo je župi Maglaj. Godine 1830. sjedište žepačke župe seli se u Osovu ali još uvijek nosi naziv Žepče. Zaštitnik župe je Uznesenje Bl. D. Marije. Prema popisu iz 1855. godine župa Osova ima 2.897 katolika, godine 1991. ima 3.947 (Prema monografiji Vrhb. nadb. početkom trećeg tisućljeća broji 4.511 - u odnosu na službenu statistiku broj uvećan za 564) a 2017. broji 2.566 katolika.

U posljednjih godinu dana broj katolika se smanjio za 45.

Od 1991. do 2017. broj katolika se smanjio za 1.381.

 

RADUNICE

Župa Radunice nalazi se desetak kilometara sjeveroistočno od Žepča. U izvještaju biskupa Miletića godine 1813. prilikom posjeta župi Žepče sa sjedištem u Osovi spominje Radunice i Brankoviće koji zajedno imaju 12 katoličkih kuća sa 127 članova. Župa Radunice utemeljena je 1870. odvajanjem od župe Osova. Patron župe je sveta Ana. Godine 1877. župa ima 832 katolika. Godine 1991. ima 781 (Prema monografiji Vrhb. nadb. početkom trećeg tisućljeća broji 813 - u odnosu na službenu statistiku broj uvećan za 32) katolika, a 2017. svega 254.

U proteklih godinu dana broj katolika se smanjio za 38.

Od 1991. do 2017. broj katolika se smanjio za 527.

 

ZAVIDOVIĆI

Zavidovići su grad u središnjoj Bosni poznat po drvnoj industriji. Nalazi se na pruzi Šamac - Sarajevo. U nekim turskim dokumentima spominje se 1565. godine. U izvještaju biskupa fra Augustina Miletića 1813. spominju se dva naselja - Vrbica i Zavidovići koji zajedno imaju 27 kuća u kojima živi 263 člana. Župa Zavidovići utemeljena je 17. srpnja 1902. godine odvajanjem od župe Osova. Zaštitnik župe je sv. Josip. Godine 1935. ovoj župi su pripojena i sela Lovnica i Ljeskovica od župe Žepče. Godine 1910. župa broji 3.070 katolika, godine 1991. broji 2.715 (Prema monografiji Vrhb. nadb. početkom trećeg tisućljeća broji 4.110 - u odnosu na službenu statistiku broj uvećan za 1.385) katolika, a 2017. svega 1.091 katolika.

U proteklih godinu dana broj katolika je isti (1.091).

Od 1991. do 2017. broj katolika se smanjio za 1.660.

 

ZENICA - CRKVICA

Prema šematizmu Bosne srebrene iz 1855. Crkvice imaju 29 katoličkih obitelji sa 186 članova. Župa Crkvice u Zenici utemeljena je 1876. odvajanjem od župe sv. Ilije. Patron župe je Bezgrešno Začeće Bl. D. M. U početku je imala malu drvenu crkvu koja je srušena 1913. U župi ima puno doseljenika iz Dalmacije koji su ovamo došli četrdesetih godina devetnaestog stoljeća. Prema popisu od 1877. Crkvice broje 719 katolika, godine 1991. broji 4.000 (Prema monografiji Vrhb. nadb. početkom trećeg tisućljeća broji 5.650 - u odnosu na službenu statistiku broj uvećan za 1.650)  vjernika, a godine 2017. svega 1.624.

U proteklih godinu dana broj katolika se povećao za 48.

Od 1991. do 2017. broj katolika se smanjio za 2.376.

 

ZENICA - KLOPČE

Klopče je predgrađe Zenice a prvi put se spominje 1370. Nalazilo se tada na puto Soli (Tuzla) - Zvornik. Godine 1856. u kapetaniji varoš Zenica stoji da je naselje Klopče imalo 19 katoličkih obitelji sa 130 članova. Godine 1975. Klopče su utemeljene kao samostalna župa odvojivši se od župe Crkvica. Patron župe je Uzvišenje svetog Križa. Godine 1991. župa broji 1.100 (Prema monografiji Vrhb. nadb. početkom trećeg tisućljeća broji 1.450 - u odnosu na službenu statistiku broj uvećan za 350) katolika, a godine 2017. ima 304 katolika.

U proteklih godinu dana broj katolika se smanjio za 16.

Od 1991. do 2017. broj katolika se smanjio za 796.

 

ZENICA - SVETI ILIJA

Zenica je poznata kao industrijskorudarski grad. Nalazi se na magistralnom putu i pruzi Šamac - Sarajevo. Zenica se prvi put spminje u jednom dubrovačkom dokumentu iz 1436. godine. Tu je u starokršćansko dobu bilo sjedište biskupije Bistua Nova. Već od sredine 19. stoljeća na tom području je velik broj Hrvata koji su doselili iz Dalmacije. Dana 8. travnja 1203. na Bilinu Polju predstavnici bosanskih kristijana prisegnuli su na vjernost "uredbama i naređenjima svete rimske Crkve koliko u životu i našem ponašanju toliko da ćemo joj biti poslušni." Ovoj svečanosti prisustvovao je i Kulin ban te papin legat. Prema izvještaju biskupa fra Augustina Miletića, područje današnje župe sv. Ilije pripadalo je župi Travnik. Samostalnom župom je proglaše 1858. Zaštitnik župe je sveti Ilija Prorok. Godine 1855. župa broji 1.573 katolika, godine 1991. ima 6.133 katolika (Prema monografiji Vrhb. nadb. početkom trećeg tisućljeća broji 7.600 - u odnosu na službenu statistiku broj uvećan za 1.467), a 2017. ima 1.687 katolika.

U proteklih godinu dana broj katolika ostao isti.

Od 1991. do 2017. broj katolika se smanjio za 4.446.

 

ZENICA - SVETI JOSIP

Župa svetog Josipa Zenica nalazi se uz lijevu obalu rijeke Bosne u jugozapadnom dijelu zeničke kotline. Župi svetog Josipa nakon osnivanja pripadaju naselja Gornja Zenica, Raspotočje i Čajdraš. Kao samostalna župa utemeljena je 31. 10. 1935. odvojivši spomenuta područja od župe svetog Ilije u Zenici. Župa je posvećena sv. Josipu. Prema popisu iz 1937. župa broji 2.559 katolika, godine 1991. ima 6.000 (Prema monografiji Vrhb. nadb. početkom trećeg tisućljeća broji 8.200 - u odnosu na službenu statistiku broj uvećan za 2.200) katolika, a 2017. broji svega 1.648 katolika.

U proteklih godinu dana broj katolika se smanjio za 115.

Od 1991. do 2017. broj katolika se smanjio za 4.352.

 

ŽEPČE

Žepče se nalazi na pruzi Šamac - Sarajevo oko 110 kilometara sjeverozapadno od Sarajeva. Župa Maglaj kojoj je pripadao i žepački kraj nestala je za vrijeme Eugena Savojskog 1697. a njeno sjedište prenosi se u Osovu. U povratku Eugena Savojskog iz borbi kod Sarajeva velik broj katolika iz ovog područja s njim odlazi u Slavoniju. Župa Žepče prvi put se spominje 1737. no njezino sjedište nalazi se u Papratnici, Viništu, Ljubini i  Osovi. Od 1850. godine to područje nosi naziv Osova. Odvajanjem od župe Osova utemeljena je nova župa Ponijevo 1854. Godine 1879. ponovno je uspostavljena župa Žepče. Prvi apostolski vikar, biskup fra Mato Delivić u svome izvještaju 1737. navodi da je župa Žepče (Xepçe) pripadalo samostanu Kreševo. Godine 1762. župa Žepče broji 104 katoličke kuće u kojima živi 845 katolika. Prema popisu iz 1884. godine župa Žepče broji 1.462 katolika. Godine 1991. u župi je 5.600 (Prema monografiji Vrhb. nadb. početkom trećeg tisućljeća broji 6.380 - u odnosu na službenu statistiku broj uvećan za 780) katolika, a 2017. ima 4.338 katolika.

U proteklih godinu dana broj katolika se smanjio za 171.

Od 1991. do 2017. broj katolika se smanjio za 1.262.

 

KONAČNA STATISTIKA ZA CIJELI ŽEPAČKI DEKANAT

Prema službenom izvještaju Nadbiskupskog Ordinarijata Vrhbosanskog objavljenom u "Vrhbosni" cijeli Žepački dekanat je 31. 12. 1991. imao 42.757 katolika.

Prema monografiji "VRHBOSANSKA NADBISKUPIJA POČETKOM TREĆEG TISUĆLJEĆA" cijeli Žepački dekanat je 31. 12. 1991. imao 53. 714. U odnosu na službenu statistiku broj je uvećan za 10.957.

Prema službenom izvještaju Nadbiskupskog Ordinarijata Vrhbosanskog objavljenom u "Vrhbosni" cijeli Šepački dekanat je 31. 12. 2017. imao 20.305 katolika.

U posljednjih godinu dana broj katolika se u Žepačkom dekanatu smanjio za 851.

Od 1991. do 2017. godine u cijelom Žepačkom dekanatu broj katolika se smanjio za 22.452.

 

DERVENTSKI DEKANAT

Derventski dekanat broji petnaest župa: Bijelo Brdo, Bosanski Brod, Brusnica Velika, Bukovica, Cer, Derventa, Foča kraj Dervente, Gornja Močila-Sijekovac, Kolibe, Koraće, Kulina, Novo Selo, Plehan, Veliki Prnjavor-Sočanica i Žeravac.

BIJELO BRDO

Bijelo Brdo se nalazi u Bosanskoj Posavini između rijeka Ukrine i Save na prometnici Derventa - Bosanska Dubica - Srbac. Udaljeno je od Dervente oko 5 kilometara zračne linije u pravcu sjever. U sedamnaestom stoljeću Bijelo Brdo je pripadalo župi Dubočac. Godine 1686. fra Andrija je u strahu od Turaka izveo oko 2.700 katolika u Prekosavlje. Godine 1813. spominje se Bijelo Brdo u župi Koraće i imalo je 28 kuća sa 174 katolika. Današnja župa Bijelo Brdo odvojena je od župe Koraće 15. 08. 1921. godine. Zaštitnik župe je sveti Ivan Krstitelj. Prvi župnik u Bijelom Brdu bio je pjesnik Izidor Poljak. Bjelobrdska crkva je u posljednjem ratu porušena ali je nakon rata sagrađena nova. Prema popisu iz 1991. godine u Bijelom Brdu je bilo 1.756 (Prema monografiji Vrhb. nadb. početkom trećeg tisućljeća broji 2.191 - u odnosu na službenu statistiku broj uvećan za 435) katolik, a godine 2017. svega 25.

U proteklih godinu dana broj katolika se povećao za 9.

Od 1991. do 2017. broj katolika se smanjio za 2.166.

 

BOSANSKI BROD

Bosanski Brod je grad u Sjevernoj Bosni na desnoj obali Save. U srednjem vijeku nosio je ime Berislavića Brod. Početkom 18. stoljeća nosi naslov Turski Brod. Početkom 19. stoljeća pripadao je župi Koraće (Koratje). Bosanski Brod je postao župom 1864. odvajanjem od župe Koraće. Zaštitnik župe je sv. Ilija prorok. U minulom ratu u Bosanskom Brodu srušena je župska crkva, ali je poslije rata na temeljima stare sagrađena nova. Prema popisu iz 1991. godine župa je imala 3.275 (Prema monografiji Vrhb. nadb. početkom trećeg tisućljeća broji 4.780 - u odnosu na službenu statistiku broj uvećan za 1.506) katolika. Godine 2017. broji svega 50 katolika.

U proteklih godinu dana broj katolika se smanjio za 15.

Od 1991. do 2017. broj katolika se smanjio za 3.225.

 

BRUSNICA

Brusnica se nalazi uz desnu obalu Save u Bosanskoj Posavini na prometnici između Odžaka i Bosanskog Broda. Prema mišljenju povjesničara Brusnica se u davno doba nalazila u sastavu župe Vinska, koja je pripadala samostanu Sutjeska. U izještaju iz 1813. godine Brusnica pripada župi Podvučjak i ima 15 katoličkih kuća sa 127 članova. Župa Brusnica utemeljena je 1910. odvajanjem od župa Svilaj i Žeravac. Patron župe je Rođenje Bl. D. Marije. Prema popisu iz 1991. godine župa broji 960 (Prema monografiji Vrhb. nadb. početkom trećeg tisućljeća broji 1.350 - u odnosu na službenu statistiku broj uvećan za 390) katolika. Godine 2017. ima svega 23.

U protekloih godinu dana broj katolika se smanjio za 1.

Od 1991. do 2017. broj katolika se smanjio za 927.

 

BUKOVICA

Bukovica se nalazi u Sjevernoj Bosni na prometnici Podnovlje - Kulina - Derventa. Udaljena je od Dervente zračnom linijom 15 kilometara sjeveroistočno od Dervete. U izvješću iz 1855. spminje su sastavu župe Plean i ima 32 katoličke obitelji sa 206 katolika. Godine 1885. pripada župi Žeravac. Bukovica kao samostalna župa utemeljena je 1939. odvajanjem od župe Žeravac. Zaštitnik župe je sv. Antun Padovanski. Na području župe nalazi se najstarije groblje Buban. U prošlom ratu crkva je do temelja porušena, svi župljani protjerani. Prema popisu iz 1991. župa je brojala 930 (Prema monografiji Vrhb. nadb. početkom trećeg tisućljeća broji 1.250 -  u odnosu na službenu statistiku broj uvećan za 320) katolika, a godine 2017. svega 4.

U proteklih godinu dana broj katolika je ostao isti.

Od 1991. do 2017. broj katolika se smanjio za 926.

 

CER

Cer se nalazi na sredini starog puta Derventa - Doboj. Prilikom gradnje ceste Brod - Sarajevo (1880.) u naselju Mišinci otkriveni su temelji crkve sv. Roka. Današnja župa utemeljena je 1933. odvajanjem od župa Foča i Plehan. Petron župe je Krist Kralj. U prošlom ratu porušena je župna crkva koja je sagrađena 1937. godine. Svi katolici su protjerani. Prema popisu iz 1991. u župi je bilo 2.445 (Prema monografiji Vrhb. nadb. početkom trećeg tisućljeća broji 2.950 - u odnosu na službenu statistiku broj uvećan za 505) katolika, a godine 2017. bilo je 46 katolika.

U proteklih godinu dana broj katolika se smanjio za 18.

Od 1991. do 2017. broj katolika se smanjio za 2.399.

 

DERVENTA

Derventa se nazi u središnjem dijelu Bosanske Posavine na cesti Bosanski Brod - Doboj. Prije 1716. u Derventi su Turci sagradili grad(inu). Austrougarska vojska ga je srušila. Kad se austrougarska vojska povukla grad je ponovno sagrađen. Prema popisu iz 1838. grad se naziva Velika Derventa. U izvještaju provincijala fra Marijana Pavlovića 1623. navodi se da župa Derventa pripada samostanu Kraljeva Sutjeska. Biskup fra Marijan Maravić godine 1645. navodi da je u Derventi 1648. krizmao 1.248 vjernika. Na prostorima današnje župe već 1623. postojala je župa, koja je propala u vrijeme Bečkog rata. Današnja župa utemeljena je 1864. Zaštitnik joj je sv. Juraj mučenik. Odvojena je od župa Plehan i Koraće. U ratu su svi župljani protjerani. Prema popisu iz 1991. u župi je bilo 6.700 (Prema monografiji Vrhb. nadb. početkom trećeg tisućljeća broji 8.380 - u odnosu na službenu statistiku broj uvećan za 1.680) katolika. Godine 2017. župa broji 183 katolika.

U proteklih godinu dana broj katolika se smanjio za 32.

Od 1991. do 2017. broj katolika se smanjio za 6.517.

 

FOČA KOD DERVENTE

Foča se nalazi u na sjeveru Bosanske Posavine na sredini (starog) puta između Doboja i Dervente. Prema mišljenju svih povjesničara župa Foča se nalazi na području stare župe Trstivica koja je pripadala samstanu Kraljeva Sutjeska. Godine 1768. kao naselje pripadala je župi Velika i imala je 37 katoličkih kuća sa 486 katolika. Godine 1813. bila je samostalna kapelanija. Kao župa utemeljana je 1839. Zaštitnik župe je Prečisto Srce Marijino. Tijekom rata svi su župljani protjerani. Prema popisu iz 1991. u župi je bilo 3.690 (Prema monografiji Vrhb. nadb. početkom trećeg tisućljeća broji 3.990 - u odnosu na službenu statistiku broj uvećan za 300) katolika. Godine 2017. godine Foča broji 135 katolika.

U proteklih godinu dana broj katolika se smanjio za 22.

Od 1991. do 2017. broj katolika se smanjio za 3.555.

 

GORNJA MOČILA - SIJEKOVAC

Župa Gornja Močila - Sijekovac je udaljen oko 3 kilometra od Bosanskog Broda na magistralnom putu Bosanski Brod - Derventa. Spomnje se godine 1864. godine u kapelaniji Brod i ima 10 katoličkih obitelji sa 86 članova. Današnja župa Gornja Močila - Sijekovac utemeljena je 16. prosinca 1981. godine odvajanjem od župa Bosanski Brod i Novo Selo. Zaštitnik župe je Presveto Srce Isusovo. Prema popisu iz 1991. župa je imala 1.082 (Prema monografiji Vrhb. nadb. početkom trećeg tisućljeća broji 1.792 - u odnosu na službenu statistiku broj uvećan za 710) katolika. Godine 2017. broji 12 katolika.

U proteklih godinu dana broj katolika se smanjio za 1.

Od 1991. do 2017. broj katolika se smanjio za 1.070.

 

KOLIBE

Kolibe se nalze oko 5 kilometara jugoistočno od Bosanskog Broda. U šematizmu Bosne srebrene iz 1856. godine u župi Koratje nalazi se i mjesto Kolibe sa 21 katoličkom kućom u kojima živi 161 osoba. U imeniku klera iz 1885. spominje se i mjesto Kolibe Majur kao dio župe Brod i ima 191 katolika. A godine 1910. Kolibe katoličke (postoje i Kolibe turske) imaju 361 katolika. Župa je utemeljena 1967. odvajanjem od župe Bosanski Brod. Svi župljani su tijekom rata protjerani a crkva srušena. Patron župe je sveti Mihovil arkanđeo. Prema popisu iz 1991. u župi je bilo 1.650 (Prema monografiji Vrhb. nadb. početkom trećeg tisućljeća broji 1.950 - u odnosu na službenu statistiku broj uvećan za 300) katolika. Godine 2017. župa broji 15 katolika.

U proteklih godinu dana broj katolika se povećao za 5.

Od 1991. do 2017. broj katolika se smanjio za 1.635.

 

KORAĆE

Župa Koraće se nalazi u Bosanskoj Posavini između Bosanskog Broda i Dervente oko deset kilometara zračne linije od Dervente u smjeru sjever. Biskup fra Pavle Dragičević 1742. godine navodi u župi Velika i mjesto Koraće koje imalo 28 katoličkih kuća sa 179 katolika. Biskup fra Augustin Miletić u svom izvještaju od 1813. spominje župu Koratje koja ima 1.483 katolika. Župa Koraće utemeljena je 1804. odvajanjem od župe Velika (Plehan). Zaštitnik je Uznesenje Bl. D. Marije. Prema popisu iz 1991. Koraće broji 2.358 (Prema monografiji Vrhb. nadb. početkom trećeg tisućljeća broji 3.258 - u odnosu na službenu statistiku broj uvećan za 900) katolika a godine 2017. svega 55.

U proteklih godinu dana broj katolika se smanjio za 2.

Od 1991. do 2017. broj katolika se smanjio za 2.303.

 

KULINA

Kulina se nalazi u Sjevernoj Bosni na prometnici Podnovlje - Derventa. U izvještaju biskupa fra Augustina Miletića godine 1813. u župi Velika - Modran spominje se mjesto Kulina sa 12 katolikčkih kuća i 91 članom. Godine 1856. Kulina je pripadala župi Plehan. Godine 1932. pripada župi Žeravac. Kao samostalna župa Kulina je utemeljena 1967. odvajanjem od župe Žeravac. Zaštitnik župe je sv. Petar. Nova crkva je tijekom rata srušena svi župljani protjerani. Godine 1991. župa je brojala 793 (Prema monografiji Vrhb. nadb. početkom trećeg tisućljeća broji 950 - u odnosu na službenu statistiku broj uvećan za 157) župljana. Godine 2017. u župi je 11 katolika.

U proteklih godinu dana broj katolika se povećao za 3.

Od 1991. do 2017. broj katolika se smanjio za 782.

 

NOVO SELO KRAJ BOSANSKOG BRODA

Novo Selo se nekada zvalo Otočak, a nalazi se na magistralnom putu Bosanski Brod - Derventa oko 7 kilometara zračne linije južno od Bosanskog Broda. Prema podacima iz šematizma Bosne Srebrene 1855. pripadalo je župi Koratje. Te godine Otočak je imao 24 katoličke obitelji sa 191 članom. Kao samostalna župa utemeljeno je 12. veljače 1911. godine odvajanjem od župe Bosanski Brod. Zaštitnik župe je Presveto Srce Isusovo. U ratu 1992. i crkva i župska kuća sa vjeronaučnom dvoranom su porušeni, a župljani protjerani. Godine 1991. župa je brojala 2.500 (Prema monografiji Vrhb. nadb. početkom trećeg tisućljeća broji 3.050 - u odnosu na službenu statistiku broj uvećan za 550) katolika. Godine 2017. ima 64 katolika.

U proteklih godinu dana broj katolika se povećao za 6.

Od 1991. do 2017. broj katolika se smanjio za 2.435.

 

PLEHAN

Plehan se nalazi oko 9 kilometara jugoistočno od Dervente. Na tom području od davnine se vadio kamen. Nalazi se na takvom položaju da se s njega vidi Ozren, Vlašić, a na sjeveru velik dio slavonske ravnice čak do Đakova. Pretpostavlj se da je ovaj dio bio u posjedu Kotromanića. Godine 1679. katolici s cijelog ovog područja iseljavaju u Slavoniju. Osamnaesto stoljeće bilježi ponovno naseljavanje s juga. Na ovom području 1763. vode se matice župe Velika, koja seli u Zelenike a potom 1853. na Plehan. Zaštitnik župe je sveti Mako Evanđelist. Samostan na Plehanu osnovan je 1875. Godine 1991. srušeni su i samolstan i župna crkva. Godine 1991. župa broji 6.787 (Prema monografiji Vrhb. nadb. početkom trećeg tisućljeća broji 8.120 - u odnosu na službenu statistiku broj uvećan za 1.333) katolika. Godine 2017. u župi je svega 74 katolika.

U proteklih godinu dana broj katolika se smanjio za 7.

Od 1991. do 2017. broj katolika se smanjio za 6.713.

 

VELIKI PRNJAVOR - SOČANICA

Sočanica se nalazi u blizini starog puta Derventa - Doboj. Udaljena je zračnom linijom oko 6 kilometara južno od Dervente. Fra Tomo Ivković, skradinski biskup i administrator Bosne navodi u svom izvješću i mjesto Cocianiza (Sočanica) gdje je krizmao 590 krizmanika. Godine 1675. biskup fra Nikola Olovčić-Ogramić u izvještaju Svetoj Stolici navodi da je župi Sočanica krizmao 913 vjernika. U 19. stoljeću Sočanica (Prnjavor) pripada kapelaniji a potom župi Foča. današnja župa obnovljena je 1967. godine. Zaštitnik joj je sveti Antun Padovanski. Prema izvještaju iz 1991. godine Sočanica ima 1.193 (Prema monografiji Vrhb. nadb. početkom trećeg tisućljeća broji 1.750 - u odnosu na službenu statistiku broj uvećan za 557) katolika. Godine 2017. svega 6 katolika.

U proteklih godinu dana broj katolika je ostao isti (6).

Od 1991. do 2017. broj katolika se smanjio za 1.187.

 

ŽERAVAC

Žeravac se nalazi u Bosanskoj Posavini nedaleko od magistralnog puta Bosanski Brod - Doboj oko 10 kilometara zračnom linijom sjevetoistočno od Dervente. Nekada su tu bili dijelovi starih župa Vinska i Velika. To potvrđuje i izvještaj biskupa fra Marijana Bogdanovića iz 1768. gdje u župi Vinska spominje i mjesto Xeravaz koje ima 11 katoličkih kuća sa 74 člana. Župa Žeravac kao kapelanija odvojena je od župe Plehan 1856. Župom je postao 1862. Zaštitnik župe je sv. Franjo Asiški. Prema popisu iz 1991. godine Žeravac je imao 2.107 (Prema monografiji Vrhb. nadb. početkom trećeg tisućljeća broji 2.720 - u odnosu na službenu statistiku broj uvećan za 613) katolika, a godine 2017. svega 57.  

U proteklih godinu dana broj katolika se smanjio za 18.

Od 1991. do 2017. broj katolika se smanjio za 2.050.

 

KONAČNA STATISTIKA ZA CIJELI DERVENTSKI DEKANAT

Prema službenom izvještaju Nadbiskupskog Ordinarijata Vrhbosanskog objavljenom u "Vrhbosni" cijeli Derventski dekanat je 31. 12. 1991. imao 38.226 katolika.

Prema monografiji "VRHBOSANSKA NADBISKUPIJA POČETKOM TREĆEG TISUĆLJEĆA" cijeli Derventski dekanat je 31. 12. 1991. imao 48.481. U odnosu na službenu statistiku broj je uvećan za 10.255.

Prema službenom izvještaju Nadbiskupskog Ordinarijata Vrhbosanskog objavljenom u "Vrhbosni" cijeli Derventski dekanat je 31. 12. 2017. imao 760 katolika.

U posljednjih godinu dana broj katolika se u Derventskom dekanatu smanjio za 83.

Od 1991. do 2017. godine u cijelom Dervenzskom dekanatu broj katolika se smanjio za 37.466.

 

TUZLANSKI DEKANAT

Tuzlanski dekanat broji deset župa: Breške, Dragunja, Drijenča, Husino, Lukavac, Morančani, Par Selo, Šikara, Tuzla i Živinice.

 

BREŠKE

Breške se nalaze u sjeveroistočnoj Bosni oko 15 kilometara zračnom linijom sjeverno od Tuzle. Biskup fra Pavle Dragičević u svom izvještaju iz 1742. godine spominje u župi Soli i mjesto Breške koje imaju 9 katoličkih kuća sa 108 osoba. Godine 1823. Breške postaju samolstalna kapelanija. Sjedište je najprije bilo u Lipnici a nedugo nakon toga preneseno je u Breške. Župom postaju 1839. Zaštitnik župe je Uznesenje Bl. D. Marije. Godine 1991. Breške imaju 3.380 (Prema monografiji Vrhb. nadb. početkom trećeg tisućljeća broji 4.980 - u odnosu na službenu statistiku broj uvećan za 1.600) katolika. Godine 2017. imaju 1.097.

U proteklih godinu dana broj katolika se smanjio za 90.

Od 1991. do 2017. broj katolika se smanjio za 2.283.

 

DRAGUNJA

Dragunja se nalazi u sjeveroistočnoj Bosni dvadesetak kilometara sjeverozapadno od Tuzle. U izvještaju provincijala fra Marijana Pavlovića 1623. župa Dragunja pripada samostanu Gradovrh ili Gornja Tuzla. Biskup fra Marijan Marović navodi da je 1649. u Dragunji krizmao 256 vjernika. Kasnije je Dragunja pripadala župi Breške. Župom je utemeljena 1985. odvajanjem od župe Brečke. Patron župe je sv. Leopold Madić. Prema popisu iz 1991. godine župa broji 2.690 (Prema monografiji Vrhb. nadb. početkom trećeg tisućljeća broji 2.995 - u odnosu na službenu statistiku broj uvećan za 305) katolika, a 2017. ima svega 548.

U proteklih godinu dana broj katolika se smanjio za 14.

Od 1991. do 2017. broj katolika se smanjio za 2.142.

 

DRIJENČA

Drijenča se nalazi jeveroistočno od Tule na obroncima Majevice. Prvo naselje je propalo u vrijeme kuge a kasnije je naseljeno došljacima vjerojatno iz Žepča. Kada se kasnije selo prenapučilo mnogi su odselili u Slavonju u Gunju. Biskup fra Pavle Dragičević u svom izvještaju 1742. spominje Drijenču koja pripada župi Soli i ima 7 katoličkih kuća sa 104 osobe. Godine 1864. Drijenča pripada župi Breške. Godine 1986. Drijenča postaje samostalna župa odvajanjem od matične župe Breške. Zaštitnik župe je sv. Antun Padovanski. Prema popisu iz 1991. Dijenča ima 1.184 (Prema monografiji Vrhb. nadb. početkom trećeg tisućljeća broji 1.984 - u odnosu na službenu statistiku broj uvećan za 800) katolika. Koncem 2017. u župi je svega 223 katolika.

U proteklih godinu dana broj katolika se smanjio za 7.

Od 1991. do 2017. broj katolika se smanjio za 961.

 

HUSINO

Husino se nalazi na Prometnici Sarajevo - Kladanj - Tula oko pet kilometara zračnom linijom jugozapadno od Tuzle. U izvještaju biskupa fra Pavla Dragičevića 1742. godine spominje se mjesto Usino koje pripada župi Soli i koje ima 19 katoličkih kuća sa 177 osoba. Prema šematizmu iz 1864. Usino pripada župi Morančani. Godine 1997. Husino je utemeljeno kao samostalna župa. Zaštitnik je Rođenje Bl. D. Marije. U crkvi se nalazi slika čudotvorne Gospe Husinske. Prema popisu iz 2001. godine župa broji 1.330 katolika. Danas Husino ima 840 katolika.

U proteklih godinu dana broj katolika se smanjio za 50.

Od 1991. do 2017. broj katolika se smanjio za 490.

 

LUKAVAC

Lukavac je smješten na magistralnom putu Doboj - Tuzla oko 12 kilometara jugozapadno od Tuzle. Godine 1910. u župi Tuzla spominje se mjesto Lukavac sa 254 katolika. Župa Lukavac utemeljena je 1910. odvajanjem od župe Tuzla. Zaštitnik župe je sv. Anto Padovanski. Prema popisu od 1991. župa Broji 2.450 (Prema monografiji Vrhb. nadb. početkom trećeg tisućljeća broji 3.238 - u odnosu na službenu statistiku broj uvećan za 788) katolika. Godine 2017. župa broji 1.080 katolika

U proteklih godinu dana broj katolika se povećao za 54.

Od 1991. do 2017. broj katolika se smanjio za 1.370.

 

MORANČANI

Morančani se nalaze desetak kilometara zračnom linijom jugozapadno od Tuzle na magistralnom putu Sarajevo - Kladanj - Tuzla. U Šematizmu Bosne srebrene godine 1850. spominju se mjesta Morančani sa 10 katoličkih obitelji u kojima živi 65 osoba i Ljubače sa 20 katoličkih obitelji sa 190 osoba koji pripadaju župi Soli. Prvog travnja 1854. Morančani su postali samostalna kapelanija. Morančani su župom postali 1857. Zaštitnik župe je sveti Juraj. Prema popisu iz 1991. Morančani imaju 3.234 (Prema monografiji Vrhb. nadb. početkom trećeg tisućljeća broji 4.250 - u odnosu na službenu statistiku broj uvećan za 1.016) katolika. Godine 2017 u župi je 1.535.

U proteklih godinu dana broj katolika se povećao za 436.

Od 1991. do 2017. broj katolika se smanjio za 1.699.

 

PAR SELO

Par Selo se nalazi oko 5 kilometara zračne linije južno od Tuzle. U izvještaju biskupa fra Pavla Dragičevića iz 1742. godine u župi Soli spmnje se Paoč Selo sa 9 katoličkih kuća i 79 katolika. Godine 1877. zove se Paor Selo i pripada župi Morančani. Kao samostalna župa utemeljeno je 1986. Uaštitnik je sv. Ana. Godine 1991. župa broji 1.328 (Prema monografiji Vrhb. nadb. početkom trećeg tisućljeća broji 2.110 - u odnosu na službenu statistiku broj uvećan za 782) katolika. Godine 2017. u župi je 720 katolika.

U proteklih godinu dana broj katolika se smanjio za 110.

Od 1991. do 2017. broj katolika se smanjio za 606.

 

ŠIKARA

Šikara se nalazi desetak kilometara zračne linije sjeverozapadno od Tuzle. Župa Šikara osnovana je 1986. odvojivši se jednim dijelom od župe Tuzla a jednim od župe Breške. U mjestu Lipnica čuva su čudotvorna slika Gospe Lipničke. Prema popisu iz 1991. župa broji 3.468 (Prema monografiji Vrhb. nadb. početkom trećeg tisućljeća broji 4.210 - u odnosu na službenu statistiku broj uvećan za 742) katolika. Godine 2017. u župi je 1.111 katolika.

U proteklih godinu dana broj katolika se smanjio za 96.

Od 1991. do 2017. broj katolika se smanjio za 2.357.

 

TUZLA

Staro  ime za Tuzlu je Soli i vezano je uz ime važnog prirodnog bogatstva ovog kraja za nalazišta soli. Župa se prvi puta spominje 1225 godine. Poslije toga spominje se u darovnici kralja Bele IV. Sadašnje ime dali su joj Turci prema riječi tuzlaizir - sol. Franjevci su najvjerojatnije u ovo područje došli u 14. stoljeću. Kada je srušen samostan u Zvorniku franjevci su sa sobom ponijeli Gospinu sliku i donijeli je u Gornju Tuzlu. Poslije su franjevci napustili Godnju Tuslu i sagradili samostan Gradovrh. Godine 1688. franjevci napuštaju samostan Gradovrh sa oko 3.000 katolika i bježe u Bač, noseći sa sobom i čudotvornu Gospinu sliku koja se do danas čuva u Baču. Godine 1991. župa Tuzla broji 5.021 (Prema monografiji Vrhb. nadb. početkom trećeg tisućljeća broji 9.917 - u odnosu na službenu statistiku broj uvećan za 4.896) katolika. Godine 2017. u župi je 3.232 katolika.

U proteklih godinu dana broj katolika se smanjio za 176.

Od 1991. do 2017. broj katolika se smanjio za 1.789.

 

ZVORNIK

Zvornik se nalazi na rijeci Drini u Istočnoj Bosni oko 40 kilometara zračne linije jugoistočno od Tuzle. Grad se u srednjem vijeku zvao Zvonik po zvoniku franjevačkog samostana gdje je bila crkva sv. Marije. Godine 2001. u Zvorniku je 6 (Prema monografiji Vrhb. nadb. početkom trećeg tisućljeća broji 8 - u odnosu na službenu statistiku broj uvećan za 2) katolika. Godine 2017. Zvornik broji 210 katolika.

U proteklih godinu dana broj katolika se povećao za 143 .

Od 1991. do 2017. broj katolika se povećao za 137.

 

ŽIVINICE

Živinice se nalaze uz prometnicu Sarajevo - Kladanj -Tuzla, dvanaestak kilometara zračne linije južno od Tuzle. Godine 1742. mjesto Xivinize pripada župi Soli i ima 10 katoličkih kuća sa 60 žitelja. Godine 1855. u Živinicama je 47 katoličkih obitelji u kojima živi 295 katolika. Osnivanjem župe Morančani Živinice su u sastavu novoosnovane žue. Župa Živinice je utemeljana 6. listopada 1969. odvajanjem od župe Morančani. Zaštitnik župe je sv. Ivan Krstitelj. Godine 1991. župa broji 2.967 (Prema monografiji Vrhb. nadb. početkom trećeg tisućljeća broji 3.972 -u odnosu na službenu statistiku broj uvećan za 1.005) katolika. Godine 2017. u župi je 1.329 katolika.  

U proteklih godinu dana broj katolika se smanjio za 94.

Od 1991. do 2017. broj katolika se smanjio za 1.638.

 

KONAČNA STATISTIKA ZA CIJELI TUZLANSKI DEKANAT

Prema službenom izvještaju Nadbiskupskog Ordinarijata Vrhbosanskog objavljenom u "Vrhbosni" cijeli Tuzlanski dekanat je 31. 12. 1991. imao  27.056 katolika.

Prema monografiji "VRHBOSANSKA NADBISKUPIJA POČETKOM TREĆEG TISUĆLJEĆA" cijeli Tuzlanski dekanat je 31. 12. 1991. imao 38.994. U odnosu na službenu statistiku broj je uvećan za 11.930.

Prema službenom izvještaju Nadbiskupskog Ordinarijata Vrhbosanskog objavljenom u "Vrhbosni" cijeli Tuzlanski dekanat je 31. 12. 2017. imao 11.935 katolika.

U posljednjih godinu dana broj katolika se u Tuzlanskom  dekanatu smanjio za 21.

Od 1991. do 2017. godine u cijelom Tuzlanskom dekanatu broj katolika se smanjio za 15.121.