Skoči na menu Skoči na sadržaj
Lijepa slika u zaglavlju

Današnji datum:  27. lipnja 2017.

 

Župa Tolisa - Uznesenje Marijino

23. lipnja 2008.
...................

Tolisa-zupna crkvaTolisa je smještena u Bosanskoj Posavini, u neposrednoj blizini Orašja. Prvi pisani spomen Tolise datira iz 13. stoljeća.

Brojni arheološki nalazi na području današnje župe Tolisa (npr. u Donjoj Mahali, Matićima Orašju, Ugljari...) svjedoče da su ovi prostori bili nastanjeni još u doba neolitika.

Biskup fra Pavle Dragičević u svome izvješću iz 1742. godine navodi da su župi Bijela pored ostalih mjesta pripadala i mjesta: Matić i Selište - 14 katoličkih kuća s 81 katolikom, a od toga su bile 44 odrasle osobe (koje se pričešćuju) i 37 djece (nepričešćenih), te Utorkovište - 38 katoličkih kuća i 226 katolika, a od toga je bilo 135 odraslih osoba i 91 dijete.

U izvješću apostolskog vikara biskupa fra Marijana Bogdanovića iz 1768. godine u župi Bijela pored ostalih mjesta navode se i mjesta: Tolisa - 25 katoličkih kuća i 220 katolika, a od toga je bilo 129 odraslih osoba i 91 dijete, i Trgovište - 44 katoličke kuće i 314 katolika, a od toga je bilo 170 odraslih osoba i 144 djece.

Toliški samostan potječe iz druge polovine 19. stoljeća. Franjevci su, međutim, u ovom dijelu Bosne nazočni već od srednjeg vijeka i tamo su imali više samostana (Modriča, Skakava, Sv. Marija u Polju i dr.), od kojih su većinu srušili Turci u 15. stoljeću.

Početkom 18. st. u tom dijelu Bosne preostalo je vrlo malo katolika. Tridesetih godina 18. st. spominje se župa Ravne (kasnije Bijela), koja je obuhvaćala cijelu sjeveroistočnu Bosnu. Tolisa se 1784. godine odvojila od Bijele kao kapelanija, a župom je službeno proglašena 1802. godine. Toliški su se katolici u međuvremenu zbog ratnih napetosti, a po nalogu turskih vlasti 1788. godine iz tog pograničnog mjesta morali preseliti na područje današnje župe Dubrave kod sela Blaževca. Odatle su se vratili na svoja ognjišta 1792. godine.

Sredinom 19. st. franjevci su u tom dijelu Bosne odlučili podignuti samostan. Prvo su to htjeli učiniti u Zoviku, a onda su izabrali Tolisu, gdje je fra Ilija Starčević 1823. godine osnovao prvu pučku škotu u BiH. Izgradnja je počela 1862., a samostan je službeno uspostavljen 12. siječnja 1872. godine. Sadašnja samostanska zgrada podignuta je 1923., a gradnja novog samostana započela je 1986. godine. Zbog rata i ratnih posljedica novi samostan useIjen je tek za Uskrs 1998. godine.

Godine 1864. u Tolisi je započela gradnja najveće crkve u BiH (50 m x 20 m, tornjevi 56 m). Građena je po uzoru na staru isusovačku crkvu u Osijeku. Osposobljena je za uporabu do 1873., a u cijelosti dovršena tek 1881. godine. Crkva je obnovljena 1911. godine i tada je porušeno sve osim vanjskih zidova. Godine 1917. crkva je stradala u požaru i obnovljena je tek 1931. godine.

Samostan u Tolisi ima knjižnicu, arhivsku zbirku starijih slika i crkvenog ruha.

Povjerenstvo HKD-a Napredak djelovalo je u Orašju od 1908. do 1913. godine, a u Tolisi od 1910. do 1911., dok je u Matićima od 1930. do 1932. godine djelovala Napretkova podružnica.

U toliškoj župi danas djeluju Školske sestre franjevke bosansko-hrvatske provincije.

Tijekom rata 1992. - 1995. samostan i crkva oštećeni su granatiranjem sa srpskih položaja. Područne crkve u Matićima i Ugijari ekstremni Srbi teško su oštetili.

Župom upravljaju franjevci provincije Bosne Srebrene, a župi Uznesenja BDM u Tolisi pripadaju sljedeća naselja: Tolisa, Donja Mahala, Kostrč, Matići (filijalna crkva), Orašje (filijalna crkva) i Ugljara (filijalna crkva).

 

Župa Uznesenja Marijina

Martina Nedića 1

BiH 76272 TOLISA