Skoči na menu Skoči na sadržaj
Lijepa slika u zaglavlju

Današnji datum:  23. rujna 2017.

 

Izvanredan čovjek

8. prosinca 2014.
Na današnji dan prije 96 godina preselio se u vječne stanove prvi Vrhbosanski nadbiskup JOSIP STADLER

stadlerU Sarajevu se prije 96 godina, na današnji dan, preselio u vječnost Ocu prvi Vrhbosanski nadbiskup, apostol Bosne i veliki rodoljib dr. Josip Stadler.

Umro je u nedjelju, 8. prosinca 1918. godine u 22. sata i 21 minutu. Pokopan je u svojoj katedrali 12. prosinca. Tom je prigodom blaženi Ivan Merz zapisao u svoj dnevnik: „Umro je Stadler... Imao je mnogo protivnika. Zvali su ga austrofil, bogataš, trgovac. Mora da je bio izvanredan čovjek kad su ga toliko progonili!“

Nadbiskup Stadler rodio se u Slavonskom Brodu 24. siječnja 1843. od siromašnih roditelja, koji su vrlo rano napustili ovaj svijet. U Požegi svršava niže razrede gimanzije a u Zagrebu više. God. 1862. nadbiskup Haulik ga je poslao u Rim na studij teologije gdje je 1868. zaređen za svećenika. Slijedeće godine vraća se u Zagreb gdje je obnašao dužnost profesora bogoslovije. Papa Leon XIII. imenovao ga je 1881. vrhbosanskim nadbiskupom.

Uspomena na Mladu misuNadbiskup Stadler je kroz 36 godina neumornog rada i izgaranja ostavio Crkvi u Bosni i hrvatskom narodu grandiozno djelo za koje bi drugi trebali stoljeća. U Travniku je podigao dječačko sjemenište, u Sarajevu je sagradio bogosloviju sa crkvom sv. Ćirila i Metoda, katedralu, biskupski dvor i katehetski dom. Tu je god. 1890. osnovao družbu sestara Služavki Maloga Isusa čije je poslanje služiti malom Isusa u napuštenim, slabim i nejakim. Za njih je i njihove štićenike u Sarajevu sagradio ubožnice „Betlehem“ i „Egipat“. U Čardaku je sestrama podigao crkvu i samostan te im kupio ekonomije „Dolorozu“ i „Filomenu“ od čijih su prihoda uzdržavana sjemeništa i sestarske ustanove. Uz to nadbiskup Stadler dovodi u Bosnu različite redovničke zajednice koje već godinama milosno djeluju na bosanskoj grudi na spasenju njezina čovjeka.

Nadbiskup Stadler je i pored svih poduzetnosti i gradnje našao još vremena za pisanje. Kao vrhbosanski nadbiskup napisao je ili priredio skoro 40 različitih djela.

U Garevačkoj crkvi, koja se nalazila u Perićima, nadbiskup Stadler je dva puta podijelio sakramenat sv. Potvrde: 1882. god., te 14. srpnja 1887. god. Za vrijeme svoga drugog pohoda Garevcu bilo je govora o prenošenju sjedišta župe iz Garevca u susjednu Modriču što je dvije godine kasnije i uslijedilo.