Skoči na menu Skoči na sadržaj
Lijepa slika u zaglavlju

Današnji datum:  20. kolovoza 2017.

 

Spomenar župe sv. Marka, Gradačac

15. siječnja 2009.
Prigodom obilježavanja 140 godina župe Gradačac i 120 godina od izgradnje župne crkve svetog Marka u Gradačcu, tiskana je knjiga "Spomenar župe svetog Marka Gradačac 1868-2008", autora Franje Kristića.

Prigodom obilježavanja 140 godina župe Gradačac i 120 godina od izgradnje župne crkve svetog Marka u Gradačcu, tiskana je knjiga „Spomenar župe svetog Marka Gradačac 1868-2008“, autora Franje Kristića.

Knjiga sadrži povijesni prikaz života gradačačkih Hrvata, pojedinosti glede gradnje crkava na ovom području, o životu župnika i svećenika, stradanju Hrvata u proteklom ratu, običajima, tradiciji i dr. Knjigu nam je predstavio gradačački župnik vlč. Miroslav Agostini.

 

U predosmanlijskom razdoblju postojale su barem četiri crkve

Gradacac_zupna crkvaStanovnici Gradačca kroz povijest doživjeli su razne vladavine, razaranja, uspone i padove. Tragovi kršćanstva kako navodi Spomenar, vidni su još od rimskih vremena no znatniji su u vremenu srednjovjekovne Bosne i prvih vremena osmanlijske vladavine. Povjesničari spominju lokacije „crkvena bašča“ i „crkvište“ a kameni križevi svjedoče o kršćanskim grobljima. Slabljenjem kršćanstva na ovim prostorima katolici su opsluživani iz tadašnjeg franjevačkog samostana u Modriči te župe Bijela-Ravno, a od prije 200 godina iz Tramošnice. Dvadeseto stoljeće, kako se navodi, uz razne vladavine, ratove, izgradnju i razaranja do samog kraja, bilo je najplodonosniji period. Na temelju narodnih predaja i naziva, u predosmanlijskom razdoblju postojale su barem četiri crkve. Širenjem islama i raseljavanjem kršćanska zajednica je brojčano slabila. Novije društveno-političke promjene i modernizacija socijalno-ekonomskih prilika 19. stoljeća omogućili su da se nakon kapelanije osnuje župa Gradačac 1868. godine u čiji su sastav ulazila i sela Čardak i Kornica. Godine 1963. osnovana je župa Čardak a u župu Gradačac danas ulaze: Ledenice Donje, Bjeljevina i Bare.

 

Katastrofalne posljedice rata

Govoreći o sadržaju knjige vlč. Miroslav se posebno zaustavlja na novijoj povijesti i stradanju gradačačkih Hrvata tijekom posljednjeg rata. „Ratna zbivanja od 1992. do 1995. godine imala su za župu Gradačac katastrofalne posljedice pa se broj vjernika drastično smanjio. Uspoređujući stanje duša one daleke 1868. godine s ovim 140 godina kasnije, župa je došla na ono skoro početno stanje, što izaziva crne slutnje. Godine 2008. vjeronauk je pohađalo 25 učenika što je u odnosu na 139 u godini 1991., neusporedivo manje“. Spomenar navodi imena poginulih u proteklom ratu te donosi prikaz gospodarskog stradanja. Proces povratka se, kako je navedeno, sporo odvija što ovdje ugrožava opstanak.

Knjiga također donosi i pojedinosti o gradnji crkava na ovim prostorima te o župnicima i svećenicima. Kako je navedeno, za vrijeme župnikovanja fra Jure Džipića sagrađena je 1888. sadašnja župna crkva svetog Marka u Gradačcu, a 1921. dovršena je samostanska crkva Gospe Žalosne u Čardaku, čuvena po vitrajima i mozaicima koju su srpske snage srušile do temelja ratne 1992. godine. Pred rat je sagrađena crkva u Kornici. Kroz povijest župe Gradačac djelovalo je 25 župnika i svaki od njih je nastojao unaprijediti građevinski i materijalno župno središte.

U novije vrijeme sagrađene su i dvije grobljanske kapele u Ledenicama Donjim i Bjeljevini. Obuhvaćajući sve oblasti iz života Hrvata katolika u Gradačcu, knjiga donosi i prikaz razvoja školstva, zdravstva, kulture, pojedinosti o narodnim nošnjama i drugim stvarima koje se tiču ovdašnjeg naroda. Može se zaključiti da su Hrvati bez obzira na uspone i padove uspjeli sačuvati svoj identitet a da im je u tome uvelike pomogla Crkva. Tradicija i običaji su se jednim dijelom sačuvali a djelomice su nestali ili se promijenili uslijed naglih promjena i stvaranja modernih oblika življenja. Prije šest godina obnovljen je rad HKD „Napredak“ koji je u Gradačcu osnovan prije 100 godina. Ljeti, u „Posavskom sijelu“ Društvo održava smotru i kulturnu manifestaciju izvornih pjesama, kola, narodnih običaja i narodne nošnje Hrvata Bosanske Posavine. Sve su to razlozi zbog kojih je vlč. Miroslav Agostini preporučio svojim župljanima ali i drugima da u župnom uredu Gradačac potraže knjigu „Spomenar župe Gradačac 1868-2008."
Kako je kazao, pisana je lijepim stilom, s ljubavlju, sažeto i zanimljivo s mnogo fotografija: „Povijest je svjedok prošlih vremena i učiteljica života. Spomen na naše pređe i naše korijene duhovno obnavlja moderne naraštaje i budi zahvalno poštovanje i ljubav. Knjiga će vas učiniti mudrijima i omogućiti da upoznate svoje rodoslovno korijenje. Probudit će u vama veću ljubav prema svojem zavičaju u koji se mnogi moraju vratiti.“

 

Ankica S.Ć. (Katolički tjednik 2/2009.)