Skoči na menu Skoči na sadržaj
Lijepa slika u zaglavlju

Današnji datum:  24. listopada 2017.

 

Ubijen u Tramošnici

19. veljače 2009.
Fra Augustina Brkovića, kapelana u Tramošnici ubili su partizani 1945. god.

Brkovic_fra_AugustinSvjetlo riječi, mjesečnik koji izdaju bosanski franjevci iz pera fra Marijana Karaule,  istraživača mučeništva bosanskih franjevaca, donosi izvješće o fra Augustinu Brkoviću:

Službu župnika obnašao je u Vijaci kod Vareša, gdje je doživio najstrašnija ratna stradanja. Partizanske su čete prošle kroz župu 26. srpnja 1943. Župnik fra Augustin je ostao sa svojim narodom iako je župa teško stradala. Mnogi su partizani te večeri prenoćili kod njega i nisu dirali u njegovu sobu. Sutradan rano su svi vojnici napustili Vijaku. Međutim, oko 14-15 sati nad selom su se pojavili zrakoplovi. "Bio sam u crkvi", opisuje fra Augustin taj jezivi događaj, "kad jedan piskutljiv zvuk i detonacija iza crkve. Prva bomba. Svijet bježi i sakriva se. Mislim da su iz aviona, koji su letili nisko... Za druge i treće bombe sklonio sam se pod most. Nestane aviona. Poletim u kuću da razgledam. Opet avioni. Sklonim se s dvije bake u podrum iza cementnog zida i otvorim vrata podruma. Čuje se jezivi zvuk padajućih bombi. Prva, druga... i tako njih oko sedam padne oko kuće. Onim dvjema staricama podijelim odrješenje, a sam se pokojem i Bogu preporučim. Bile su zapaljive i odmah nastane požar. Dok su avioni nad nama, nemoguće je izaći, jer daju žestoku mitraljesku vatru. Napokon aviona nestane. Izađemo. Oko kuće sve gori žestokim plamenom, koji je obuhvatio i sam krov župnog stana. Ljudi nema da ga gase. U dva-tri navrata iznesem najnužnije stvari, a to sam mogao jer u samu kuću nije bio direktni pogodak. Matice sam sve iznio. Ostalo je sve izgorilo. Izgorila je, dakle, kuća kačara, hambar i oko osam četvornih metara bukovih drva. Štala nije izgorila. Crkva je sva u ruševnom stanju. Prozori, vrata, sve izbijeno i razbijeno. U selu od 44 kuće samo krajnje četiri nisu oštećene. Ostalo je sve oštećeno, a jedna polovica je neuporabiva za stanovanje barem za prvo vrijeme..."

Ovo dojmljivo izvješće iz Vijake župnika fra Augustina Brkovića zanimljivo je i značajno jer svjedoči o teškom stradanju hrvatskih ljudi u Bosni i Hercegovini i njihovih svećenika u Drugom svjetskom ratu. Pokazuje i kakva su bila ta stradanja. Nu, to je bio samo početak, barem što se tiče fra Augustina...

Poslije će fra Augustin biti premješten za kapelana u Tramošnicu. Ondje nije bilo zrakoplova ni zapaljivih bombi, ali je bilo partizana koji su ga ubili, kako svjedoči višegodišnji franjevački provincijal fra Vlado Karlović.

O mjestu i vremenu kada se to dogodilo, te o načinu kako se dogodilo, ništa se pouzdano nije doznalo do današnjeg dana.

 

Rođen je 11. ožujka 1913. u Varešu, od oca Mate i majke Kate, rođ. Malić. Pučku školu završio je u Varešu, franjevačku klasičnu gimnaziju u Visokom, a bogosloviju u Sarajevu. Za svećenika je zaređen 1939. u Sarajevu. Kao franjevac djelovao je kao kapelan u Bugojnu, Kreševu, Fojnici, Tuzli i Breškama, a kao župnik u Vijaci kod Vareša. Posljednja služba bila mu je u Tramošnici, gdje je bio kapelan. Partizani su ga ubili 1945. u Tramošnici.

 

Izvori i literatura:

Karaula, fra Marijan, "Nestanak znači smrt", Svjetlo riječi, Sarajevo, siječanj 1999., str. 27.

Ante Baković, Hrvatski martirologij XX. stioljeća, Zagreb 2007., str. 109