Skoči na menu Skoči na sadržaj
Lijepa slika u zaglavlju

Današnji datum:  29. travnja 2017.

 

Samostan u Skakavi

8. ožujka 2009.
..................

Na sjevernim obroncima Majevice, na jednome brežuljku, u zaseoku Podarevac, selu Gornja Skakava, župa Dubrave, nalazio se u starini franjevački samostan. Spominje se u Popisu fra Bartola Pizanskog. Mogao bi biti i dosta stariji. Franjevci su, podigli prvi samostan u Srebrenici pomoću kraljice Jelene ili samoga kralja Stjepana Dragutina. Poslije ovoga samostana u Provinciji srebreničkoj, podignuti su i drugi samostani na područjima Bosne, koji su bili pod vlašću Stjepana Dragutina, te u Usori i Soli: Zvornik, Sv. Marija u Polju, Tuzla, Olovo, Modriča, Skakava. Prema tome samostan u Skakavi mogao je biti podignut početkom XIV. st. jer je Stjepan Dragutin ovdje vladao do 1302. god.

Franjevački povijesničar Luka Wadding spominje samostan 1400. u kustodiji Usora, pod br. 4. Biskup J. Lučić u svom izvještaju od 20.IX. 1638. govori o porušenoj crkvi u Skakavi: "31. srpnja bio sam u župi Skakava, koja pripada samostanu u Gradovrhu; ona nema crkve ali ima tragove porušene crkve". Biskup fra Nikola Orgamić-Olovčić, koji je u studenom 1674. boravio u župi Bijela, govori o ruševinama crkve i samostana: "U selu ove župe, koja se zove Skakava, nalazi se franjevački samostan i crkva koje su u stara vremena Turci posve porušili, a porušeni zidovi i sada strše". I fra Filip Laštrić govori o ruševinama: "Treći (po redu među razrušenim, spaljenim i napuštenim samostanima) bio je u Skakavi. Tu se i danas vide ostaci ruševina i na svetkovinu sv. Franje Serafskog tu se drži misa i bude sajam, kao vašar".

Nije sigurno poznato ni kada je samostan stradao. Moguće da nije dočekao tursku okupaciju, nego je nastradao, možda između 1432. i 1434., za vrijeme velikih pustošenja u ovome kraju. Pljačkaški pohodi turskih akindžija imali su za cilj ekonomski oslabiti područje, prorijediti stanovništvo odvođenjem u ropstvo, te poljuljati moral i uliti strah onima, koji ostaju. Tome bi išlo u prilog i pismo pape Eugena IV. iz 1437. Iz pisma se, naime, vidi da je papu izvijestio bosanski vikar fra Jakov Markijski, kako su Turci za dvije godine srušili i spalili oko 16 franjevačkih crkava i kuća. Radi toga razaranja, papa daje dozvolu franjevcima da prime 7 kuća u ugarskom kraljevstvu. Pisma ne daju podatke o mjestu ni godini razaranja. Ipak se iz drugih činjenica može doći do zaključka: Sv. Jakov Markijski bio je u Bosni vikar od 1432. do 1440., a nakon 1435.-1439. nije bilo nikakvih provala u Bosnu. Budući da je pismo napisano 1437. pustošenja su mogla biti samo između 1432. i 1434.

Pljačkaški pohodi uništavali su samostane ili im nanosili štete. Čim bi, međutim, vojska prošla i nastao miran period, franjevci bi, sa svojim vjernicima, nanovo gradili ili popravljali svoj samostan. Kada je uspostavljena Srebrenička banovina, tada je bez sumnje sve popravljeno ili, ako je bilo potpuno srušeno, nanovo sagrađeno. "U prelaznom periodu (tj. poslije pada Srebreničke banovine) morao je nestati i samostan u Skakavi, jer ga turski popisi ne spominju". U "Elaboratu" o postojanju samostana Skakava i pravnoj osnovi za njegovo oživljavanje" uzima se 1520. godine, kao godina razorenja crkve i samostana u Skakavi.

Samostan u Skakavi je materijalno razoren, ah nije pravno ugašen. Njegova prava prešla su na župu Bijela, zatim Dubrave.