Skoči na menu Skoči na sadržaj
Lijepa slika u zaglavlju

Današnji datum:  29. svibnja 2017.

 

Dragan o. Augustin Dujmušić, svećenik i pisac

6. listopada 2014.
Svjetlo dana ugledao je na današnji dan prije 130 godina u Gradačcu

Nije proživio ni 32 godine života. Njegova literarna i pjesnička ostvarenja slabo su poznata izvan crkvenih zajednica. Riječ je o Draganu o. Augustinu Dujmušiću, vrhobsanskom svećeniku i redovniku kapucinu koji je svjetlo dana ugledao 6. listopada prije 130 godina u Gradačcu.

Nakon završenog osnovog školovanja u rodnom mjestu, razdragnog i živahnog dječaka odlazi god. 1895. u travničko sjemenište. U šestom razredu gimnazije dobri mu je Bog uzeo k sebi majku Delfu, rođ. Cvitkušić iz Ledenica, a taj rani gubitak njemu najdražeg bića odrazit će se i na njegov kasniji život, napose u njegovim pjesmama. Njoj će kasnije posvetiti ciklus svojih najnježnijih pjesama pod naslovom „Hrizanteme“.

Dujmusic_DraganDragan je vrijeme u travičkom sjemeništu koristio za temeljite pripreme za kasnije zvanje, a uz to se bavio literarnim radom i glazbom.

Poslije ispita zrelosti 1903. god. stupio je u Vrhbosansku bogosloviju u Sarajevu, gdje je pored redovitog studija pisao pjesme za „Vrhbosnu“, „Glasnik Presvetog Srca Isusova“, „Serafinski Perivoj“, „Kalendar Srca Isusova i Marijina“ i „Luč“.

Za svećenika je zaređen 24. ožujka 1907., a 7. travnja slavio je u rodnom Gradačcu svoju Mladu misu. Nadbiskup Stadler ga potom poslao u Regensburg na studij crkvene glazbe. Po svršetku studija imenovan je god. 1909. duhovnim pomoćnikom u sarajevskoj Katedrali, gdje je počeo popuštati napasti alkohola. Nadošli su teški trenuci nutarnje borbe. Nadbiskup Stadler ga je otpustio iz nadbiskupije. Dragan odlazi u Istru, biskupu Mahniću koji ga je namjestio za glavnog urednika „Pučkog prijatelja“.

Boraveći na Rijeci često je odlazio kapucinima na Trsat, gdje je bolje upoznao život i poslanje te redovničke zajednice. Na molbu tadašnjeg provincijala otaca kapucina o. Bernardina Škrivanića napisao je „Kritičnu povijest svete kuće Marijine u Lorettu i njezini prijenosi“. O pisanju „Kritične povijesti... " prisjetio se: „Često bih skočio u Loretto, često bih se zaletio na Trsat da istražujem i pišem Bezgrešnoj na slavu. I plakao sam mnogo, mnogo. Ne znam da li će kojem čitatlju doći suze na oči čitajući kako su Hrvati dolazili u Loretto i zaklinjali Blaženu Djevicu da im vrati kućicu u milu Hrvatsku... I nikada nisam prolio toliko suza koliko za pisanja ove knjige.“

Prije ovoga izdao je povodom 300-te obljetnice kapucinskog samostana na Rijeci djelo „Povijesničke crtice kapucinskog samostana na Rijeci“.

Dujmusic-AugustinNakon višemjesečnog predomišljanja i borbe sa samim sobom stupio je 15. siječnja 1912. u kapucinski samostan u Varaždinu, uzevši ime velikog crkvenog učitelja i pokornika sv. Augustina. Cijelim se svojim bićem posvetio čitanju Sv. Pisma i razmatranju, a uz to je obrađivao mali samostanski vrt kojega je zasadio raznovrsnim cvijećem. Redovito je pisao članke za „Našu Gospu Lurdsku“ pod pseudonimom „Peccator“. Poslije položenih redovničkih zavjeta vraća se na Rijeku, gdje je za Prilog „Riječkih novina“ pisao tumačenja nedjeljnih evanđelja. Ta su tumačenja kasnije tiskana u knjizi „Nedjeljna evanđelja“.

Na Rijeci je osnovao (8.11.1914.) protualkoholno društvo „Svetu vojsku“, za koje je u svibnju 1915. napisaoIskre srca moga i uglazbio koračnicu. Pokrenuo je i uređivao „Sveti rat“ posebni prilog lista „Naša Gospa Lurdska“, a sa željom da bi što bolje i točnije informirao javnost o aktivnostima apstinentskog pokreta. Osnovao je i uređivao protualkoholnu knjižicu u čijem je nizu izdao svoju knjićicu „Što ćemo bez rakije“.

U „Kući dobre štampe“ na Rijeci izašla mu je god. 1910. zbirka pjesama „Iskre srca moga“, podijeljena u tri dijela: Pjesme različne, Hrizanteme i Dva svijeta. One su titraj njegove profinjene duše iz njih progovara jednostavni narodni jezik, mekan i nježan poput kraja u kojem je ponikao. Njegove sabrane pjesme tiskane su god. 1993. u izdanju „Mladog teologa“, časopisa studenata Vrhbosanske teologije u Sarajevu.