Skoči na menu Skoči na sadržaj
Lijepa slika u zaglavlju

Današnji datum:  18. prosinca 2017.

 

Samostan u Modriči

26. ožujka 2011.
Dopunjeni popis franjevaca modričkog samostana - priredio: Vlado Jagustin, svećenik

(Opširnije o modričkom samostanu u: Doborski dekanat, župa Modriča)

 

Samostan Sv. Ilije u Modriči prvi put se spominje u popisu Bartola Pizanskog. Samostan je izgorio sedamdesetih godina 16. stoljeća i za stanovanje se koristila skromna i tijesna kuća. Za Bečkog rata franjevci su bili prisiljeni napustiti brojne u Bosni, među kojima i onaj Sv. Ilije u Modriči 1699. god. Modrički franjevci su se najprije nastanili u Kopanici (Slavonija), odakle su nakon deset godina otišli u Đakovo.

 

POPIS GVARDIJANA

 

Iako je modrički samostan opstojao gotovo četiri stoljeća, samo je mali broj članova samostana do danas poznat. A i ono što se o njima zna, siromašno je. Trebali bi, kao i za ostale stare samostane, pretražiti domaće i strane arhive, te proučiti život i rad tih franjevaca, što bi, svakako, bilo od koristi za upoznavanje povijesti Provincije i katolicizma u pojedinim područjima. Od gvardijana modričkog samostana, do druge polovice XVII. st, poznata su samo dvojica: Fra ILIJA VUKANOVIĆ (1623.) i fra MIJO IZ OLOVA (1640.). Popis gvardijana možemo pratiti tek od 1662.

 

Gvardijani u Modriči

1662.-1666. fra Petar Baraljanin-Graovčanin

1666.-1669. fra Mato Vlašić

1669.-1672. fra Petar Oraovčanin

1672.-1675. fra Blaž Pejaković

1675.-1678. fra Franjo Knežević iz Crkvišta

1678.-1681. fra Blaž Pejaković, II put

1681.-          fra Šimo iz Maglaja

1689. franjevci prešli u Kopanice.

 

Gvardijani u Kopanici

1693.-1694. fra Petar Modričanin

1694.-1696. fra Ilija Modričanin

1696.-1698. fra Nikola Modričanin

1698.-1702. fra Bartol Petrović

1702.-1704. fra Luka Juračavić

1704.-1706. fra Grgo Basavić

1706.-1709. fra Nikola Modričanin

1709.-1710. fra Petar od Vrhbosne

 

1710. franjevci se preselili u Đakovo

 

FRANJEVCI MODRIČKOGA SAMOSTANA

 

1. Fra MARIJAN MODRIČANIN. Spominje se u izvješću delegata Provincije fra Pavla Papića i fra Grge Neretljaka, što su ga, 1623. predali u Rimu Zboru za raširenje vjere. U izvješću se govori o teškom stanju Provincije,navode samostani, kapele, mjesta i postojeće župe uProvinciji. Spomenute godine fra Marijan je u modričkom samostanu vršio dužnost predavača, nastavnika.

Ime mu nije ubilježeno u Knjigu pokojnih članova Provincije (nekrologij).

 

2. Fra JAKOV BUTKO-MODRIĆANIN. U jednom svom dopisu iz 1657. Zboru za raširenje vjere izražava sumnju, da se fra Petar Jurjević poslužio simonijom kod Bečkoga dvora, da bi ga predložili za srijemskog biskupa.

Ime mu nije ubilježeno u Knjigu pokojnih članova Provincije.

 

3. Fra MARKO MODRIČANIN. Spominje se u izvješću fra Petra Nikolića, bosanskoga franjevca i generalnog vikara zagrebačkoga biskupa. U izvješću se govori o župama koje se nalaze pod turskom upravom, smještenim između Save i Drave. Fra Marko je bio župnikom župe sv. Benedikta. U župi je imao tri crkve lijepo uređene, podignute na čast sv. Benediktu, Stjepanu i Andriji, i četvrtu, podignutu na čast sv. Petru, sa veoma slabim krovom. Izvješće je pisano 28.05.1660.

Ime mu nije ubilježeno u Knjigu pokojnih članova Provincije.

 

4. Fra FRANJO KNEŽEVIĆ iz CRKVIŠTA. Spominje se u Tabuli provincijalnoga kapitula održanoga u Fojnici 29.8.1675. Za vrijeme kapitula vršio je dužnost subđakona za vrijeme zajedničke sv. Mise. U isto vrijeme bio je zadužen za služinčad, koja su na brizi imala konje učesnika kapitula. Na istom kapitulu izabran je za gvardijana modričkoga samostana.

Umro je u Modriči 17.11.1682.

 

5. Fra PETAR ORAOVČANIN. Rođen je u Modriči. Dva puta je biran za gvardijana modričkog samostana i to 1662. i 1669. Na kapitulu održanom u Fojnici 28.8.1672. izabran je u upravu (za definitora) Provincije. Nazvan je: "vridni redovnika" (za vrijeme prvog biranja za gvardijana), "pravedni redovnika" (za vrijeme drugog biranja za gvardijana) i "vrlo vridan redovnika" (kad je izabran u upravu Provincije) kao "izvanredni svećenik".

 

6. Fra ŠIMO MODRIČANIN. Iz ovjerovljene statistike duša, koje su bosanski franjevci za Bečkoga rata izveli iz Bosne u Slavoniju, vidi se, da je fra Šimo, sa još dvojicom franjevaca, izveo iz Modriče i drugih župa 6.500 vjernika. Istinitost podataka potvrdili su Ivan Sekula, kapetan u Kobašu i Ivan Omerbašić, vojvoda Dubočca 1686. god., a ovjerio biskup fra Nikola Olovčić 22.01.1700.

 

7. Fra ILIJA MODRIČANIN. Vršio je dužnost župnika u Đakovu (1687.-1700.) i gvardijana samostana u Kopanici 1694.-1696. Sačuvano je i jedno njegovo izvješće biskupu fra Nikoli Olovčiću, datirano 3.3.1698., o zadnjim danima života fra Luke Ibrišimovića. Umro je, na dužnosti aktualnoga definitora, u Našicama 29.3.1702.

 

8. Fra AMBROZIJE MODRIČANIN. Za fra Ambrozija imamo samo podatak o smrti. Umro je u 23.7.1706. god. U fojničkoj knjizi pokojnih franjevaca stoji „24.07. u rezidenciji Tuzle“.

 

9. Fra NIKOLA MODRIČANIN. U novicijat je stupio u Kreševu 13.12.1683. Vršio je dužnost župnika u Kopanici 1695. god. i gvardijana 1706.-1709. Bio je i prvi gvardijan samostana u Đakovu 1710.-1711. Umro je u Đakovu 15.4.1729.

 

10. Fra PETAR MODRIČANIN. Godine 1690. nalazio se u Donjoj Tuzli uz gvardijana fra Jakova Nakalevića. Od 1693.-1694. bio je na dužnosti gvardijana u Kopanici. Ime mu nije ubilježeno u Knjigu pokojnih članova Provincije.

 

11. Fra ANTO JAKEŠANIN. Za svećenika fra Antu rodom iz Jakeša znamo iz spiska gvardijana samostana u Kraljevoj Sutjesci. Na kapitulu 1697.godine kada je izabran za gvardijana, ali je već prve godine svoga upravljanja preminuo.] I on je kao i ostali s ovog područja svoje osnovno školovanje završio u školi kod franjevaca u modričkom samostanu sv. Ilije. Kada je zaređen za svećenika i gdje je bio na dužnostima nemamo nikakvih drugih podataka.

 

12. Fra PETAR RADUNJEVAC. Rođen je u Radunjevcu, župi koja je pripadala pastoralnom samostanskom području sv. Ilije u Modriči. Kao i svi dječaci svoje osnovno školovanje završio je u samostanskoj školi u Modriči kod franjevaca. kada je zaređen za svećenika nemamo nikakvih podataka. O njemu znamo samo to da je izabran za definitora Bosne Srebrene na kapitulu održanom u Gradovrhu kod Gornje Tuzle, 15. rujna 1658.godine. Umro je u Radunjevcu, vjerovatno kao posljednji župnik te župe prije iseljenja franjevaca i puka s tog područja, 1683.godine. Najvjerojatnije je i sahranjen u rodnom mjestu gdje je i umro.

 

13. Fra STIPAN MILIĆ. Rođen je u župi Radunjevac, kojeg su posluživali franjevci iz samostana sv. Ilije u Modriči. Svoje osnovno školovanje završio je u franjevačkoj školi u samostanu u Modriči. Gdje je završio ostalo školovanje nije nam poznato ni kada je zaređen za svećenika. O njemu znamo to da je 1667.godine izabran za gvardijana u samostanu Srebrenica, a 1669. i 1678.godine upravlja provincijom dok je aktualni provincijal fra Andrija Šipračić Dubočanin išao u Španjolsku i u Rim.

 

14. Fra PETAR iz VASILJEVA POLJA. Kada je rođen je u Vasiljevu Polju nemamo nikakvih podataka. Fra Petar kao i ostali koji su pripadali pastoralnom samostanskom području sv. Ilije u Modriči, sigurno je svoje osnovno školovanje završio u školi modričkog samostana. Nemamo nikakvih podataka gdje je završio teološki studij i kad i gdje je zaređen za svećenika. Jedino imamo o njemu zapisano kako je na kapitulu održanom po naredbi sv. Kongregacije izabran za gvardijana u Kraljevoj Sutjesci 1663.godine fra Petar iz Vasiljeva Polja.


Priredio: Vlado Jagustin, svećenik