Skoči na menu Skoči na sadržaj
Lijepa slika u zaglavlju

Današnji datum:  20. kolovoza 2017.

 

S t a t i s t i k a

24. lipnja 2009.
BROJNO STANJE U BOSANSKOPOSAVSKIM ZUPAMA VRHBOSANSKE NADBISKUPIJE

BIJELO BRDO

Broj osoba 1991. =  2.191

Broj osoba 2007. = 17

Broj osoba 2008. =  35

Razlika 2007/2008. = plus18 osoba

 

BIJELJINA

Broj osoba 1991. =  810

Broj osoba 2007. = 135

Broj osoba 2008. = 105

Razlika 2007/2008 = minus30 osoba

 

BOĆE

Broj osoba 1991. = 2.950

Broj osoba 2007. = 686

Broj osoba 2008. = 626

Razlika 2007/2008. = minus 58 osoba

 

BOSANSKI BROD

Broj osoba 1991. = 4.780

Broj osoba 2007. = 183

Broj osoba 2008. = 98

Razlika 2007/2008. = minus 85 osoba

 

BOSANSKI ŠAMAC

Broj osoba 1991. =  1.290

Broj osoba 2007. = 181

Broj osoba 2008. =133

Razlika 2007/2008. = minus 48 osoba 

 

BRČKO

Broj osoba 1991. = 2.480

Broj osoba 2007. = 562

Broj osoba 2008. = 546

Razlika 2007/2008. = minus 16 osoba

 

BRUSNICA

Broj osoba 1991. = 1.350

Broj osoba 2007. =36

Broj osoba 2008. = 32

Razlika 2007/2008. = minus 4 osobe

 

BUKOVICA

Broj osoba 1991. = 1.250

Broj osoba 2007. = 1

Broj osoba 2008. = 1

Razlika 2007/2008. = jednako

 

CER

Broj osoba 1991. =2.950

Broj osoba 2007. = 27

Broj osoba 2008. = 35

Razlika 2007/2008. = plus 8 osoba 

 

ČARDAK

Broj osoba 1991. = 3264

Broj osoba 2007. = 120

Broj osoba 2008. = 116

Razlika 2007/2008. = minus 4 osobe

 

DERVENTA

Broj osoba 1991. = 8.380

Broj osoba 2007. = 322

Broj osoba 2008. = 312

Razlika 2007/2008. = minus 10 osoba

 

DOMALJEVAC

Broj osoba 1991. = 5.920

Broj osoba 2007. = 3.786

Broj osoba 2008. = 3802

Razlika 2007/2008. = plus 16 osoba

 

D. TRAMOŠNICA

Broj osoba 1991. = 2.732

Broj osoba 2007. = 330

Broj osoba 2008. = 348

Razlika 2007/2008. = plus 18 osoba

 

DUBRAVE

Broj osoba 1991. = 7.962

Broj osoba 2007. = 3.300

Broj osoba 2008. = 3.200

Razlika 2007/2008. = minus 100 osoba

 

FOČA k/Doboja

Broj osoba 1991. = 3.990

Broj osoba 2007. = 131

Broj osoba 2008. = 148

Razlika 2007/2008- = plus 17 osoba

 

GAREVAC

Broj osoba 1991. = 2.943

Broj osoba 2007. = 157

Broj osoba 2008. = 173

Razlika 2007/2008. = plus 16 osoba

 

GORNJA DUBICA

Broj osoba 1991. = 7.530

Broj osoba 2007. = 1.405

Broj osoba 2008. = 1.510

Razlika 2007/2008. = plus 105 osoba 

 

G. MOČ. SIJEKOVAC

Broj osoba 1991. = 1.792

Broj osoba 2007. = 22

Broj osoba 2008. = 14

Razlika 2007/2008. minus 8 osoba

 

GORICE

Broj osoba 1991. = 1.952

Broj osoba 2007. = 233

Broj osoba 2008. = 205

Razlika 2007/2008. = minus 28 osoba

 

G. TRAMOŠNICA

Broj osoba 1991. = 2.250

Broj osoba 2007. = 450

Broj osoba 2008. = 430

Razlika 2007/2008. = minus 20 osoba

 

GRADAČAC

Broj osoba 1991. = 1990

Broj osoba 2007. = 330

Broj osoba 2008. = 307

Razlika 2007/2008. = minus 23 osobe

 

GREBNICE

Broj osoba 1991. = 1.295 (2001. godine)

Broj osoba 2007. =1.382

Broj osoba 2008. = 1.431

Razlika 2007/2008. plus 49 osoba

 

KOLIBE

Broj osoba 1991. = 1.950

Broj osoba 2007. = 34

Broj osoba 2008. = 9

Razlika 2007/2008 = minus 25 osoba

 

KOPANICE

Broj osoba 1991. = 1.390

Broj osoba 2007. = 354

Broj osoba 2008. = 344

Razlika 2007/2008. minus 10 osoba 

 

KORAĆE

Broj osoba 1991. = 3.258

Broj osoba 2007. = 106

Broj osoba 2008. = 98

Razlika 2007/2008. = minus 8 osoba

 

KREPŠIĆ

Broj osoba 1991. = 913

Broj osoba 2007. = 104

Broj osoba 2008. = 104

Razlika 2007/2008. = jednako 

 

KULINA

Broj osoba 1991. = 950

Broj osoba 2007. = 13

Broj osoba 2008. = 14

Razlika 2007/2008. plus 1 osoba

 

MODRIČA

Broj osoba 1991. = 3.532

Broj osoba 2007. = 100

Broj osoba 2008. 68

Razlika 2007/2008. = minus 32 osobe 

 

N. SELO - BALEGOVAC

Broj osoba 1991. = 1.546 (2001. godine)

Broj osoba 2007. = 1.700

Broj osoba 2008. 1650

Razlika 2007/2008. = minus 50 osoba

 

NOVO SELO k/BB

Broj osoba 1991. = 3.050

Broj osoba 2007. = 86

Broj osoba 2008. = 116

Razlika 2007/2008. = plus 30 osoba 

 

ODŽAK

Broj osoba 1991. = 2.945

Broj osoba 2007. = 1.715

Broj osoba 2008. = 1.754

Razlika 2007/2008. plus 39 osoba

 

ORAŠJE

Broj osoba 1991. = (novoosnovana župa)

Broj osoba 2007. = 1.245

Broj osoba 2008. 1.139

Razlika 2007/2008. minus 52 osobe 

 

OŠTRA LIKA – BOK

Broj osoba 1991. = 7.350

Broj osoba 2007. = 3.203

Broj osoba 2008. = 3.102

Razlika 2007/2008. = minus 101 osoba

 

PEĆNIK

Broj osoba 1991. = 2.350

Broj osoba 2007. = 150

Broj osoba 2008. =137

Razlika 2007/2008. = minus 13 osoba 

 

PLEHAN

Broj osoba 1991. = 8.120

Broj osoba 2007. = 156

Broj osoba 2008. = 95

Razlika 2007/2008. minus 61 osoba

 

POLJACI

Broj osoba 1991. = 2.212

Broj osoba 2007. = 212

Broj osoba 2008. = 201

Razlika 2007/2008. minus 11 osoba

 

POS. MAHALA

Broj osoba 1991. = 1.508

Broj osoba 2007. = 527

Broj osoba 2008. = 506

Razlika 2007/2008. = minus 21 osoba

 

POTOČANI

Broj osoba 1991. = 4.532

Broj osoba 2007. = 1.070

Broj osoba 2008. = 1.070

Razlika 2007/2008. jednako

 

PRUD

Broj osoba 1991. = 1.987

Broj osoba 2007. = 763

Broj osoba 2008. = 729

Razlika 2007/2008. = minus 34 osobe

 

SOČANICA

Broj osoba 1991. = 1.750

Broj osoba 2007. = 4

Broj osoba 2008. = 4

Razlika 2007/2008.= jednako

 

SRED. SLATINA

Broj osoba 1991. = 993

Broj osoba 2007. = 50

Broj osoba 2008. = 52

Razlika 2007/2008. = plus 2 osobe

 

SVILAJ

Broj osoba 1991. = 4.215

Broj osoba 2007. = 1430

Broj osoba 2008. = 1400

Razlika 2007/2008. minus 30 osoba

 

ŠPIONICA

Broj osoba 1991. = 3.425

Broj osoba 2007. = 1.500

Broj osoba 2008. = 1.500

Razlika 2007/2008. jednako

 

TIŠINA

Broj osoba 1991. = 5.982

Broj osoba 2007. = 445

Broj osoba 2008. = 517

Razlika 2007/2008. = plus 72 osobe

 

TOLISA

Broj osoba 1991. = 13.850

Broj osoba 2007. = 11.000

Broj osoba 2008.= 11.000

Razlika 2007/2008. = jednako 

 

TURIĆ

Broj osoba 1991. = 1.690

Broj osoba 2007. = 240

Broj osoba 2008. = 185

Razlika 2007/2008. = minus 30 osoba 

 

ULICE

Broj osoba 1991. = 5.350

Broj osoba 2007. = 850

Broj osoba 2008. = 850

Razlika 2007/2008. = jednako

 

VIDOVICE

Broj osoba 1991. = 2.797

Broj osoba 2007. = 1.082

Broj osoba 2008. = 1.044

Razlika 2007/2008. = minus 38 osoba

 

ZOVIK

Broj osoba 1991. = 3.860

Broj osoba 2007. = 1.041

Broj osoba 2008. = 1.025

Razlika 2007/2008. = minus 16 osoba

 

ŽERAVAC

Broj osoba 1991. = 2.720

Broj osoba 2007. = 76

Broj osoba 2008. = 120

Razlika 2007/2008. = plus 44 osobe 

 

NA CIJELOM PODRUČJU UKUPNO

BROJ OSOBA 1991. = 166.282

BROJ OSOBA 2007. = 43.553

BROJ OSOBA 2008. = 42.991

RAZLIKA 2007/2008. = minus 562 osobe

 

Zupe Posavine

 

STATISTIKA OBITELJI

BROJ OBITELJI

BROJ OSOBA

PROSJEČAN BROJ ČLANOVA PO JEDNOJ OBITELJI

 

BIJELO BRDO

Broj obitelji 2008. godine = 17

Broj osoba u župi 2008. godine = 35

Prosječan broj članova po obitelji u župi = 2,0

 

BIJELJINA

Broj obitelji 2008. godine = 68

Broj osoba u župi 2008. godine = 105

Prosječan broj članova po obitelji u župi = 1,5

 

BOĆE

Broj obitelji 2008. godine = 263

Broj osoba u župi 2008. godine = 628

Prosječan broj članova po obitelji u župi = 2,3

BOSANSKI BROD Broj obitelji 2008. godine = 77

Broj osoba u župi 2008. godine = 98

Prosječan broj članova po obitelji u župi = 1,2

 

BOSANSKI ŠAMAC

Broj obitelji 2008. godine = 83

Broj osoba u župi 2008. godine = 133

Prosječan broj članova po obitelji u župi = 1,6

 

BRČKO

Broj obitelji 2008. godine = 231

Broj osoba u župi 2008. godine = 546

Prosječan broj članova po obitelji u župi = 2,3

 

BRUSNICA

Broj obitelji 2008. godine = 17

Broj osoba u župi 2008. godine = 29

Prosječan broj članova po obitelji u župi = 1,7

 

BUKOVICA

Broj obitelji 2008. godine = 1

Broj osoba u župi 2008. godine = 1

Prosječan broj članova po obitelji u župi = 1

 

CER

Broj obitelji 2008. godine = 22

Broj osoba u župi 2008. godine = 32

Prosječan broj članova po obitelji u župi = 1,4

 

ČARDAK

Broj obitelji 2008. godine = 73

Broj osoba u župi 2008. godine = 116

Prosječan broj članova po obitelji u župi = 1,5

 

DERVENTA

Broj obitelji 2008. godine = 178

Broj osoba u župi 2008. godine = 312

Prosječan broj članova po obitelji u župi = 1,7

 

DOMALJEVAC

Broj obitelji 2008. godine = 1.040

Broj osoba u župi 2008. godine = 3.802

Prosječan broj članova po obitelji u župi = 3,7

 

DONJA TRAMOŠNICA

Broj obitelji 2008. godine = 122

Broj osoba u župi 2008. godine = 348

Prosječan broj članova po obitelji u župi = 2,8

 

DUBRAVE

Broj obitelji 2008. godine = 1.194

Broj osoba u župi 2008. godine = 3.200

Prosječan broj članova po obitelji u župi = 2,6

 

FOČA

Broj obitelji 2008. godine = 92

Broj osoba u župi 2008. godine = 148

Prosječan broj članova po obitelji u župi = 1,6

 

GAREVAC

Broj obitelji 2008. godine = 80

Broj osoba u župi 2008. godine = 173

Prosječan broj članova po obitelji u župi = 2,1

 

GORNJA DUBICA

Broj obitelji 2008. godine = 563

Broj osoba u župi 2008. godine = 1.510

Prosječan broj članova po obitelji u župi = 2,6

 

GORNJA MOČILA - SIJEKOVAC

Broj obitelji 2008. godine = 6

Broj osoba u župi 2008. godine = 14

Prosječan broj članova po obitelji u župi = 2,3

 

GORICE

Broj obitelji 2008. godine = 107

Broj osoba u župi 2008. godine = 205

Prosječan broj članova po obitelji u župi = 1,9

 

GORNJA TRAMOŠNICA

Broj obitelji 2008. godine = 137

Broj osoba u župi 2008. godine = 430

Prosječan broj članova po obitelji u župi = 3,1

 

GRADAČAC

Broj obitelji 2008. godine = 135

Broj osoba u župi 2008. godine = 307

Prosječan broj članova po obitelji u župi = 2,2

 

GREBNICE

Broj obitelji 2008. godine = 437

Broj osoba u župi 2008. godine = 1.431

Prosječan broj članova po obitelji u župi = 3,2

 

KOLIBE

Broj obitelji 2008. godine = 6

Broj osoba u župi 2008. godine = 9

Prosječan broj članova po obitelji u župi = 1,5

 

KOPANICE

Broj obitelji 2008. godine = 174

Broj osoba u župi 2008. godine = 344

Prosječan broj članova po obitelji u župi = 1,9

 

KORAĆE

Broj obitelji 2008. godine = 49

Broj osoba u župi 2008. godine = 98

Prosječan broj članova po obitelji u župi = 2

 

KREPŠIĆ

Broj obitelji 2008. godine = 49

Broj osoba u župi 2008. godine = 104

Prosječan broj članova po obitelji u župi = 2,1

 

KULINA

Broj obitelji 2008. godine = 6

Broj osoba u župi 2008. godine = 14

Prosječan broj članova po obitelji u župi = 2,3

 

MODRIČA

Broj obitelji 2008. godine = 44

Broj osoba u župi 2008. godine = 68

Prosječan broj članova po obitelji u župi = 1,5

 

NOVO SELO - BALEGOVAC

Broj obitelji 2008. godine = 601

Broj osoba u župi 2008. godine = 1.650

Prosječan broj članova po obitelji u župi = 2,7

 

NOVO SELO kod BOS. BRODA

Broj obitelji 2008. godine = 63

Broj osoba u župi 2008. godine = 116

Prosječan broj članova po obitelji u župi = 1,8

 

ODŽAK

Broj obitelji 2008. godine = 561

Broj osoba u župi 2008. godine = 1.754

Prosječan broj članova po obitelji u župi = 2,6

 

ORAŠJE

Broj obitelji 2008. godine = 410

Broj osoba u župi 2008. godine = 1.193

Prosječan broj članova po obitelji u župi = 2,9

 

OŠTRA LUKA - BOK

Broj obitelji 2008. godine = 982

Broj osoba u župi 2008. godine = 3.102

Prosječan broj članova po obitelji u župi = 3,1

 

PEĆNIK

Broj obitelji 2008. godine = 97

Broj osoba u župi 2008. godine = 137

Prosječan broj članova po obitelji u župi = 1,4

 

PLEHAN

Broj obitelji 2008. godine = 60

Broj osoba u župi 2008. godine =137

Prosječan broj članova po obitelji u župi = 1,4

 

POLJACI

Broj obitelji 2008. godine = 201

Broj osoba u župi 2008. godine = 701

Prosječan broj članova po obitelji u župi = 3,4

 

POSAVSKA MAHALA

Broj obitelji 2008. godine = 212

Broj osoba u župi 2008. godine = 506

Prosječan broj članova po obitelji u župi = 2,3

 

POTOČANI

Broj obitelji 2008. godine = 410

Broj osoba u župi 2008. godine = 1.070

Prosječan broj članova po obitelji u župi =2,6

 

PRUD

Broj obitelji 2008. godine = 254

Broj osoba u župi 2008. godine = 729

Prosječan broj članova po obitelji u župi = 2,8

 

SOČANICA

Broj obitelji 2008. godine = 2

Broj osoba u župi 2008. godine = 4

Prosječan broj članova po obitelji u župi = 2

 

SREDNJA SLATINA

Broj obitelji 2008. godine = 32

Broj osoba u župi 2008. godine = 52

Prosječan broj članova po obitelji u župi = 1,6

 

SVILAJ

Broj obitelji 2008. godine = 450

Broj osoba u župi 2008. godine = 1.400

Prosječan broj članova po obitelji u župi = 3,1

 

ŠPIONICA

Broj obitelji 2008. godine = 475

Broj osoba u župi 2008. godine = 1.500

Prosječan broj članova po obitelji u župi = 3,1

 

TIŠINA

Broj obitelji 2008. godine = 179

Broj osoba u župi 2008. godine = 517

Prosječan broj članova po obitelji u župi = 2,8

 

TOLISA

Broj obitelji 2008. godine = 3.050

Broj osoba u župi 2008. godine = 11.000

Prosječan broj članova po obitelji u župi = 3,6

 

TURIĆ

Broj obitelji 2008. godine = 96

Broj osoba u župi 2008. godine = 185

Prosječan broj članova po obitelji u župi = 1,9

 

ULICE

Broj obitelji 2008. godine = 370

Broj osoba u župi 2008. godine = 850

Prosječan broj članova po obitelji u župi = 2,2

 

VIDOVICE

Broj obitelji 2008. godine = 384

Broj osoba u župi 2008. godine = 1.044

Prosječan broj članova po obitelji u župi = 2,7

 

ZOVIK

Broj obitelji 2008. godine = 404

Broj osoba u župi 2008. godine = 1.025

Prosječan broj članova po obitelji u župi = 2,5

 

ŽERAVAC

Broj obitelji 2008. godine = 50

Broj osoba u župi 2008. godine = 120

Prosječan broj članova po obitelji u župi = 2,4

 

 

CIJELO PODRUČJE BOSANSKE POSAVINE KOJE PRIPADA VRHBOSANSKOJ NADBISKUPIJI

 

BROJ SVIH OBITELJI 2008. GODINE = 14.578

UKUPAN BROJ OSOBA 2008. GODINE = 42.991

PROSJEČAN BROJ ČLANOVA U OBITELJI ZA CIJELO PODRUČJE 2008. GODINE = 2,9

* * *

Sjedim i razmišljam. Ispred mene je statistika stanja Hrvata katolika, ona prije rata i najnovija iz 2008. godine, na području četiriju dekanata Vrhbosanske nadbiskupije, odnosno pedeset župa Bosanske Posavine. Ovdje,dakle nije riječ o Posavini koja pripada Banjalučkoj biskupiji, dakle ona od Bosanskog Broda prema zapadu, nego samo onaj dio od Bosanskog Broda, Dervente i Doboja prema istoku. Nesvjesno mi dolazi na jezik onaj famozni usklik pokojnog Mladena Delića: «Je li to moguće?» Ovaj put nije to usklik nego krik: «Da li je to doista moguće?» U glavi mi se sučeljavaju prošlost i budućnost ovoga meni dragog područja. Tu sam rođen. Tu sam rastao ili kako pjesma kaže: «Tu ostaše dani mnogi, dani moji bosonogi!» Je li moguće da je, u povijesnom poimanju «preko noći», s ovog područja nestalo 123.331 njegov stanovnik – Hrvat, katolik? Je li moguće da nekadašnje župe koje su imale po nekoliko tisuća vjernika danas imaju svega nekoliko desetaka, pretežno staraca i starica? Teška srca moram sam sebi priznati: Nažalost, moguće je. To je stvarnost. Govore nam to gornje statistike Nadbiskupskog ordinarijata vrhbosanskog koje su njemu dostavili svećenici s terena koncem 2008. godine. Kada izreknemo ili čujemo neku brojku onda nam možda nije u potpunosti do svijsti stigla sva njezina snaga, dramatičnost ili veličina. Stoga, poigrajmo se malo maštom. Idemo postrojiti  jednoga uz drugog u jedan red sve ove Posavljake dajući svakome po pola metra prostora. Stroj bi bio dugačak 61 kilometar, 665 i pol metara. Smjestimo ovaj red na autoput od Slavonskog Broda prema Zagrebu. Prvi čovjek stajao bi kod Slavonskog Broda a posljednji još pet kilometara dalje prema Zagrebu od skretanja u Okučane. Rame do ramena, Posavljak do Posavljaka, svakih pola metra jedan. Kada budete prolazili tom trasom autoputa sjetite se ovog podatka. Ako bi vozili 120 kilometara na sat, a tu se otprilike tako vozi, trebat će vam više od pola sata da prođete ovu kolonu. Svake minute iza vas će ostati oko 4.100 Posavljaka. Svake minute 4.100!!!

U svih pedeset župa do temelja su porušene ili u dobroj mjeri oštećene sve župske crkve. Dakle pedeset župskih crkava. Koliko filijalnih crkava i kapela, tko zna. Koliko župnih ureda? Koliko ostalih građevina: vjeronaučnih sala, garaža..? Koliko je uništeno župskih knjižnica, arhiva, misnog ruha i posuđa, crkvenog i župskog namještaja..?Većina ovih župskih crkava preživjela je Drugi svjetski rat i njegovo poraće koje nije ni najmanje bilo sklono bilo kojoj vjeri na ovim područjima, posebno katoličkoj. Neke od tih crkava su prema svim propisima uživale zaštitu zbog svoje starine ili umjetničke vrijednosti koju su imale. Na prvom mjestu želim ovdje spomenuti samostan i župsku crkvu na Plehanu koja je građena od 1898. do 1902. godine. Slijedi Bijelo Brdo s crkvom iz 1935. godine. Bosanski Brod 1907. Foča 1933. Koraće 1922. Novo Selo 1918. Boće 1926. Dubrave 1927. Gorice 1912. Gornja Dubica 1858. Modriča 1888. Odžak 1908. Pećnik 1886. Svilaj 1914. Bosanski Šamac 1925. Ovdje su nabrojene samo one crkve koje su građene prije Drugoga svjetskog rata. Bio bi propust ne spomenuti posebno prekrasnu samostansku a kasnije i župsku crkvu Žalosne Gospe u Čardaku. Bila je to poklon crkva Vrhbosanskog nadbiskupa, sluge Božjeg Josipa Stadlera, sestrama Služavkama Malog Isusa s oltarom koji je poklonio car Franjo Josip, u kojoj je bila, u cijeloj Vrhbosanskoj nadbiskupiji a možda i šire, najveća površina mozaika. Ne umanjujući vrijednost ni svih ostalih crkava novijeg datuma, ovdje ću spomenuti župsku crkvu u Derventi koja je slovila kao najljepša crkva moderne arhitekture u cijeloj nadbiskupiji vrlo skladno prilagođena liturgijskim propisima. Ptrojektirala ju je gđica Josipa Šponar. Prostor ne dopušta, a sigurno mnogo toga nije mi ni poznato da se osvrnem i na druge župe. Očekujem da se na ovoj stranici jave svi koji još nešto žele reći na ovu temu. Sve ovo gore spomento je materijalne naravi. Kolika je tek vjerska pustoš nastala poslije ovog rata, nemoguće je u potpunosti procijeniti. Uzet ću samo jedan podatak. Donosim ga iz knjige «Vrhbosanska nadbiskupija početkom trećeg tisućljeća». U toj knjizi stoji između ostalog i poglavlje: «Popis živućih redovničkih i dijecezanskih svećenika s područja Vrhbosanske nadbiskupije».  U tom popisu navedena su imena 413 svećenika, redovničkih i dijecezanskih. Od tih 413 svećenika, njih 163 su rođeni u Bosanskoj Posavini. Sam Garevac je tijekom svoje novije povijesti dao 16 svećenika od kojih su dvojica pokojni: Filip Mašić i Nikola Burić, dvojica napustili svećeništvo: Josip Perković i Marko Perković dok je 12 još živih. Broj časnih sestara s ovog područja nije mi poznat ali je sigurno barem toliki koliki i broj svećenika a možda i veći. Koliko je ovo područje iznjedrilo ostalih intelektualaca: liječnika, pravnika, sudaca, veterinara, inžinjera raznih struka i ostalih, trebalo bi istražiti.

Podaci koji su u gornjoj statistici doneseni su najsvježiji izvještaji župnika. U njima je dakle riječ o vjernicima koji su bili registrirani kod župnika. Broj je sigurno veći ako se uzmu u obzir i oni Hrvati koji su živjeli na tom području i protjerani su a nisu bili registrirani u župskim statistikama. Tu je i još jedna nepobitna činjenica. Bosnu i Hercegovinu pa prema tome i Bosansku Posavinu nije u tolikoj mjeri zahvatila pošast «bijele kuge» kao druga hrvatska područja pa se kroz cijelu njezinu povijest do najnovijeg doba u katoličkim obiteljima rađalo više djece – ne samo jedno ili dvoje. Za neke od njih nije bilo kruha na vlastitom ognjištu pa su odlazili uglavnom na područje današnje Republike Hrvatske, posebno u okolicu Osijeka, Đakova, Vinkovaca i Slavonskog Broda. Svojim dolaskom u ta područja davali su svježu krv hrvatskom narodu u Hrvatskoj koju je davno zahvatila «bijela kuga». Oni koji su ostajali na svojim ognjištima nastavili su rađati. U mnogim područjima današnje Republike Hrvatske, mislim na razdoblje prije Domovinskog rata, mnogi njezini stanovnici su prva, druga ili treća generacija «Bosanaca i Hercegovaca». Posebno je to izraženo na području Đakovako-osječke nadbiskupije i Srijemske biskupije.

Možda ovo zvuči patetično. Statistike demografskog stanja u Republici Hrvatskoj nažalost to potvrđuju. Najnoviji službeni podaci govore da je prošle godine u Republici Hrvatskoj preko devet tisuća više umrlih nego rođenih. Ako ovom broju dodamo (odnosno oduzmeno) djecu koja se iz Hercegovine rađaju u primorskim gradovima i registriraju kao novorođenčad Hrvatske, onda je situacija još gora.

Ideolozi sotonskog plana uništenja Katoličke Crkve u Hrvatskoj, koji djeluju već dugo, došli su na paklensku ideju: ako želimo što prije ostvariti svoj cilj, trebamo podrezati korijen Hrvatstva i katoličanstva u Bosni i Hercegovini jer ćemo i na taj način onemogućiti demografski prirast Hrvata katolika iz Bosne i Hercegovine. Okomili su se na najkompaktinije hrvatskokatoličko područje u Bosni i Hercegovini na Bosansku Posavinu.

Što sada reći nakon ove tužne analize?

Bezbroj puta postavljano je pitanje, koja je vrsta rata bila u bivšoj Jugoslaviji. Razna tumačenja i različiti odgovori. Jedni kažu da je to bio međunacionalni sukob. Drugi kažu vjerski rat. Treći kažu građanski. Neki pak kažu da je to bio rat balkanskih plemena. Biti ću slobodan izreći svoje osobno mišljenje i ograničiti ga na područje Bosanske Posavine. Mislim da je na ovom prostoru ratovao sam Sotona. Ovdje je pakao zaigrao svoje kolo. Da nije tako, zbog čega bi, i tko bi, s tolikom mržnjom (ili radošću) oskvrnjivao svetinje jednog naroda. Tko bi, osim Sotone, i zbog čega bi tako nemilosrdno palio i sa zemljom sravnjivao crkve koje su simbol jedne vjere. Tko bi, osim Sotone, s veseljem vršio nuždu na oltarima, mokrio u kaleže, bajonetom kopao oči na kipovima svetaca, ispaljivao rafale na raspetog Krista. Mislim nitko osim đavla. A svega toga je u prošlom ratu bilo. Stoga su svi oni koji su radili da Bosanska posavina «nestane» svjesno ili nesvjesno, igrali kolo đavlom.

Evo to je ono što se zbilo.

Kada navečer liježem u krevet, pa i kada zaspim često u mislima i u snu šetam Posavinom. Čujem kako u zoru pijetlovi kukuriču, kako psi laju na pun mjesec. Čujem dreku gusaka, smijeh i vrisku djece, kakoćanje kokoša. Osjetim miris suhog sijena. A kada se probudim ili dođem k sebi ništa od svega toga. Posavina i u pol dana kao u pol noći - spava. Ne laju psi, ne kakoću kokoši, djeteta skoro nigdje. Sve je ono samo u mojoj glavi, u mojoj mašti, u mojim snovima.

A budućnost Posavine? To samo dragi Bog zna. Po onome kako danas i ovih godina stvari stoje, nije dobro. Teško mi je i volio bih o tome ne misliti, no život je život. Treba ga iz Božje ruke prihavtiti onakvoga kakav jest, pa makar bio ne znam kako gorak.

Prema gornjoj statisti predstoji nam još veća tragedija. Naime u većini gore navedenih župa broj osoba po obitelji je dvoje, čak negdje i manje. Kada se zbroji cijelo područje prosjek je tek 2,9 osoba po obitelji. U razgovoru sa bilo kojim od župnika s ovog područja čut ćete istu konstataciju: Sve su to uglavnom starci i starice. Idemo dalje. Uspoređujući 2008. sa 2007. godinom statistika kaže da su za godinu dana na tom području 562 osobe manje. Samo za godinu dana. Da je Kineza za toliko manje ni primijetilo se ne bi, ali za ovo područje je to strahovito velika brojka. Ne daj Bože da se tako nastavi. Nažalost sve su prilike da hoće. Nema tko rađati a oni koji su otišli ne vraćaju se.

Prošlo je više od petnaest godina od svršetka Domovinskog rata. Ima li smisla uopće više govoriti o povratku? Kada kažem povratak i povratnik, mislim na one koji će na ovo područje donositi život. Dakle na mlade. Mislim da je odgovor na ovo pitanje dao jedan desetgodišnji dječak koji je došao odnekud iz «inozemstva» na blagoslov zvona u Čardak. O tome je pisao Katolički tjednik iz Sarajeva. Na pitanje novinara kako mu se sviđa u Čardaku, dječak odgovara: «Ovdje je jako lijepo. Dolazit ću sve dotle dok mi djed bude živ!» Evo to je odgovor koji je dalo jedno dijete na sva naša naklapanja o povratku. Na koncu, tko od njega i tolikih njegovih vršnjaka može očekivati povratak. Oni nisu odavde ni otišli. Rođen je «tamo negdje». Školuje se i razmišlja o svojoj budućnosti «tamo negdje». Kako će se netko negdje vratiti kada odatle nije otišao? Daj Bože da netko iz moje glave preseli sve one pijevce, guske, pse i kokoši u posavska dvorišta. Daj Bože da stvarno čujem vrisku djece.

Republika Hrvatska je po svršetku Domovinskog rata velike nade polagala u povratak Hrvata iz inozemstva posebno iz Amerike i Australije. Osnovano je i «Ministarstvo povratka i useljeništva». U poče