Skoči na menu Skoči na sadržaj
Lijepa slika u zaglavlju

Današnji datum:  24. rujna 2017.

 

Obljetnica smrti

15. svibnja 2008.
Uz 30-tu obljetnicu smrti dr. Filipa Mašića, svećenika-redovnika, profesora, duhovnog pisca i prevoditelja.

U ožujku ove godine se navršilo 30 godina od smrti učenog Garevljanina svećenika-redovnika, profesora, duhovnog pisca i prevoditelja dr. Filipa Mašića o čijem životnom putu možete više saznati u rubrici Garevački svećenici. Ovdje Vam donosimo tekst presude kojom je o. Mašić osuđen na 6 mjeseci zatvora.

osmrtnica-Masic

 

PRESUDA

U IME NARODA

Okružni sud u Osijeku u vijeću sastavljenom od suca Okružnog suda Dr. Pokrajac Stevana, kao presjednika vijeća, te sudaca Okružnog suda Jovanović Ljubomira i Milašinović Đorđa, kao članova vijeća, uz sudjelovanje zapisničara Mrkonjić Ljubice, u krivičnom predmetu protiv opt. Mašić Filipa iz Osijeka, radi kriv. djela uvrede i klevete Narodne vlasti, rješavajući žalbu optuženog protiv presude Kotarskog suda u Osijeku od 30.VI.1950. broj K 395/50-3., na sjednici održanoj dana 30.IX.1950., a po saslušanju zastupnika Javnog tužioštva oblasti Osijek Korkut Uroša,

 

presudio je:

 

Žalba se optuženog Mašić Filipa djelomično uvažava, preinačuje se pobijana presuda u odluci suda o kazni, te se optuženik Mašić Filip zbog djela radi kojeg je proglašen krivim pobijanom presudom osuđuje na kaznu lišenja slobode u trajanju od 6(šest) mjeseci, u koju mu se kaznu uračunava vrijeme provedeno u pritvoru i istražnom zatvoru od 28.IV.1950, do pravomoćnosti presude.

U ostalom dijelu žalba se odbija kao neopravdana, te se u tome dijelu potvrđuje presuda suda prvog stepena.

 

Obrazloženje

 

Pobijanom prvostepenom presudom optuženi Mašić Filip proglašen je krivim:

Što je 26.III.1950. u sobi za razgovor Isusovačkog samostana u Osijeku, Beogradska ul. br. 27., u razgovoru sa izaslanicima Narodne fronte Gradskim Matom i Bošković Pavlom, koji su oko 17 sati posjetili isusovce s namjerom da tim predoče važnost izbora za Narodnu skupštinu i u vezi najavljenog međusobnog takmičenja i da izađu na izbore, među ostalim izjavio slijedeće: "Ovom Vašom trećom posjetom Vi otvoreno krštite Ustav. Vi nam indirektno prijetite, strašite nas, odnosno primoravate da idemo na glasanje, prema tome je jasno da Vaši izbori nisu demokratični. Demokratični izbori su u Engleskoj, jer su postavljene kutije za Čerčila i za Atlija. Čovjeku je dato slobodno pravo da odlučuje i da posve slobodno glasa po svojoj volji. Tamo vlada idealna demokracija,gdje možeš raditi po svojoj volji. Vi to međutim čovjeku oduzimate, t.j. oduzimate mu ono najdragocjenije blago koje posjeduje".

U daljem razgovoru nastavio je: "Kakva je to idealna demokracija, kada se postavi kutija jednog kandidata i crnu kutiju. Pored toga, a prema obavještenju kojeg sam dobio, kod crne kutije postavljen je čuvar, koji budno prati i sluša kada se baca kuglica, jer se svako puštanje čuje i na taj način spriječava se ljude da ispoljavaju svoju slobodnu volju, i zamislite da svi idu glasati iz vlastitog uvjerenja? Ne. Siromašni radnik i namještenik boji se za svoj opstanak i kruh i pod tim pritiskom izlazi na glasanje, pošto se boji posljedica apstiniranja".

Istoga dana oko 18 sati prigodom ponovne posjete frontovaca Vulić Mitra, Taslidžić Fahrudina i Otulić Tome dočekao ih je riječima: "Dobar večer, a gdje su vam puške?" Zatim je nastavio: "Iz Vaše dosadašnje prakse kako vršite agitaciju proizlazi da Vi zapravo vršite moralni pritisak na svakoga, koji se eventualno opire da glasa. Pa gdje su vam ta vaša građanska prava? Vi dolazite činovniku i agitirate pod parolom "to je tvoja dužnost", a u stvari vi prisiljavate i naravno onda nema kuda već je prisiljen da glasa. Nas štiti Ustav i nitko nema prava da nas sili na glasanje protiv našeg uvjerenja. Ako ćete nas prisiljavati na glasanje, onda imade pravo reakcija kad kaže, da ste Ustav napisali za Englesku i Ameriku, jer jedno pišete, a drugo radite. I ovaj vaš sadašnji postupak protivan je Ustavu. Zamislite da je danas pored svake kutije stajao milicioner i da se stranke kandidata potpuno izjednačene, ko bi pobjedio na današnjim izborima? Ono su izbori kao u Engleskoj, u ti je lista Čerčila, Atlija i drugih, pa brate glasujem za koga hoćeš. A za koga ovdje da glasam? Recite vi meni tko će braniti kutiju bez liste, tko će ju prebrojavati?" Zatim je razgovor skrenuo na položaj radnika u bivšoj Jugoslaviji, te je kazao:"Radnici za vrijeme bivaše Jugoslavije nisu bili robovi, već su bili samo izrabljivani, a što je danas? Vaš Tito je rukovodilac K..P.J.,a gdje on stanuje i što jede, što jedu vaši radnici? Kako živi i što jede jedan general, a što jedu vojnici? Gdje vam je tu ta vaše na daleko popularizirana ravnopravnost?" Na to je upitao: "Što mislite, što kažu vaši radnici iz tvornice ovakvim izborima, trebali bi samo znati kako oni tumače vašu demokratičnost. Čuo sam prigodom vožnje željeznicom vaše rukovodioce, kako s nezadovoljstvom govore protiv našeg društvenog uređenja, te se međusobno pitaju dokle će ovako ovo da traje. Pa kako onda neće biti ogorčeni oni, koji zapravo moraju samo da rade i slušaju samo naređenje. Prigodom razgovora o časnim sestrama primjetio je: "Protjerali ste časne sestre i sada u vašim gradskim Ustanovama vlada nered, a mi smo preko časnih sestara vršili najhumanija djela."

Ove citirane izjave prvostepeni je sud kvalificirao kao krivično djelo uvrede i klevete Narodne vlasti, pa je optuženog osudio na kaznu lišenja slobode u trajanju od jedne godine, u koju mu je kaznu uračunao vrijeme provedeno u istražnom zatvoru od 28.IV.1950. do pravomoćnosti presude, dok je oslobođen plaćanja troškova krivičnog postupka.

Pravodobnom izjavljenom žalbom optuženi pobija prvostepenu presudu zbog nepravilno utvrđenog činjeničnog stanja, nepravilne ocjene i zbog kazne. U svojoj žalbi ističe, da je nepravilno utvrđeno i ocjenjeno činjenično stanje time, što je pobijana presuda uzela njegove izjave kao izdvojene iz opće diskusije, te da tako izdvojene imaju sasma drugo značenje. Tvrdi da je diskusija bila dobronamjerna o stanovitim pitanjima i problemima političkog života u našoj zemlji bez ikakve namjere vrijeđanja i klevetanja Narodne vlasti. Stoga smatra da u njegovim izjavama nema umišljaja i prema tome niti krivičnog djela, pa da ne može biti niti kazneno odgovoran.

Predložio je, da se prvostepena presuda ukine i da se riješi svake krivnje i kazne.

Odgovor na žalbu nije podnesen.

Žalba je samo djelomično opravdana, i to u pogledu kazne. Činjenično stanje izloženo u dispozitivnom dijelu pobijane presude utvrđeno je ne samo iskazima saslušanih svjedoka već priznanjem samog optuženog. Optuženi jedino daje drugo tumačenje svojim izjavama od onoga kako je to obrazložio prvostepeni sud. Neprijeporno je, dakle da je optuženi ove izjave u međusobnom razgovoru iznio i prema tome svoje stanovište u odnosu prema našem društvenom i državnom poretku. Za pravilnu ocjenu značenja ovih izjava ne utječe ništa činjenica, da su ove izjave optuženog izuzete iz cjelokupne diskusije. I ovako izložene njegove izjave imaju isto značenje kao u sklopu cjelokupne njegove diskusije o istaknutim pitanjima.

Za pravilnu pravnu ocjenu ovih izjava potrebno je imati u vidu elemente krivičnog djela uvrede i klevete Narodne vlasti odnosno organa državne uprave. Elementi ovog krivičnog djela jesu napad na čast ili ugled Narodne vlasti u vezi sa vršenjem njezinih funkcija, te su neposredni objekti krivičnog djela državna uprava ili organi državne uprave, dakle Narodna vlast. Potrebno je da su uvreda ili kleveta učinjene u vezi sa vršenjem određenih funkcija organa Narodne vlasti, i to ili povodom službe (propter officium) ili u službi (in officio).

U konkretnom slučaju u vezi inkriminiranih izjava očevidno je, da je optuženi imao u vidu organe naše Narodne vlasti, koji prema zakonu o izboru narodnih poslanika imaju određene funkcije pri vršenju izbora. Izjave optuženog o slobodi, o načinu izbora i karakter tih izbora, o zakonima, koji te izbore regulišu, imaju takav karakter, da se ne mogu nikako drugčije kvalificirati već kao krivično djelo uvrede i klevete organa naše Narodne vlasti povodom službe istih, koja se odnosi na provađanje izbora, kao i uopće na društveni i državni poredak, koji se manifestira u njihovom djelovanju u okviru ustavnih i zakonskih propisa. Zar nije uvreda i kleveta, kada se hoće reći, kao što to čini optuženi, da se izbori vrše pod terorom, prisiljavanjem i malverzacijama prilikom prebrojavanja glasova, i to sve pod zaštitom organa naše Narodne vlasti. Zar nije uvreda i kleveta ako se za naše zakone kaže, da su samo mrtvo slovo na papiru, jer kako to kaže optuženi da su pisani samo za Englesku i Ameriku t.j. za vanjski svijet, a da se u stvari zakonaski propisi ne primjenjuju.

Optuženi se brani da u njegovoj radnji nema umišljaja, jer da je sve izjavio u okviru diskusije sa navedenim osobama. Međutim ovo je stanovište optuženog nepravilno. Umišljaj se u konkretnom slučaju sastoji u svijesti počinitelja da je on bio i morao biti svijestan da su ovakve izjave kadre stvarno umanjiti ili omalovažiti čast i ugled organa Narodne vlasti, te da ovakve izjave već on po svom karakteru i načinu izlaganja imaju navedeni umišljaj. To konačno ilustrira cjelokupan njegov odnos prema našoj Narodnoj vlasti.

Stoga njegova žalba u pogledu činjeničnog stanja, njegove ocjene i pravne kvalifikacije nije opravdana.

Međutim žalba optuženog u pogledu kazne djelomično se ukazuje opravdanom.

Ako se ima u vidu činjenica, da je optuženi navedene izjave izrekao u ograničenom krugu i prema tome da iste nisu ima1e širi publicitet, to se dolazi do zaključka da su ostale bez štetnih posljedica i da kao takve nisu u tolikom stepenu društveno opasne, da bi bila potrebna primjena one kazne, koju je izrekao prvostepeni sud.

Obzirom na to, da optuženi do sada nije bio kažnjavan, da je u cijelosti priznao navedene izjave, ukazuje se dovoljna i blaža kazna, koje će postići svrhu kažnjavanja i biti srazmjerna kako stepenu društvene opasnosti samoga djela tako i počinitelja.

Na temelju izloženoga temeljem čl.276 Zkp.ovaj sud preinačio prvostepenu presudu u odluci suda o kazni optuženog osudio na kaznu lišenja slobode u trajanju od šest mjeseci.

Temeljem čl. 65 Okz. u izrečenu kaznu uračunat je pritvor i istražni zatvor od 28.IV.1950. do pravomoćnosti presude.

 

Odredba prvostepene presude o troškovima krivičnog postupka ostaje netaknuta.

 

Smrt fašizmu - Sloboda narodu!

Okružni sud u Osijeku, dne 30. septembra 1950.

 

Zapisničar : Predsjednik vijeća: Mrkonjić Ljubica Žig=Osijek OKRUŽNI SUD Narodna Republika Hrvatska

 

_________

 

Stil i način pisanja su vjerni originalu!