Skoči na menu Skoči na sadržaj
Lijepa slika u zaglavlju

Današnji datum:  26. svibnja 2017.

 

Garevački svećenici - suradnici Glasnika

17. prosinca 2009.
Uz 100. obljetnicu GLASNIKA SRCA ISUSOVA I MARIJINA

Nedavno je tiskan 100. broj GLASNIKA SRCA ISUSOVA I MARIJINA, najstarijeg katoličkog lista kod nas. Časopis je pokrenuo prvi Vrhbosanski nadbiskup dr. Josip Stadler u Sarajevu u travnju 1891. god. Prva dva godišta uredili su dijecezanski svećenici Franjo Venhuda i Matija Pajić. U siječnju 1894. uredništvo su preuzeli travnički isusovci.

Komunistički vlastodržci su god. 1946. zabranili Glasnik, a tiskaru su zaplijenili i odnijeli. List je prisilno mirovao do listopada 1963. god. kada je ponovno počeo izlazili.

Dvojica garevačkih svećenika su godinama pisali za Glasnik: dr. Filip Mašić i vlč. Marko Cvitkušić. Isusovac Filip Mašić je bio dva puta urednik Glasnika: prvi puta od veljače 1930. do rujna 1933. i drugi puta od listopada 1938. do prosinca 1940.

MasicFilipPater Mašić je već prije surađivao s Glasnikom pišući razne tekstove. Kao urednik on je pisao uglavnom pobudne tekstove. Povremeno je komentirao i nakane Apostolata molitve. Tako o nakani „Molitva u obitelji" piše: „Svatko mora moliti za se, za potrebe svoje duše i svoga tijela. Ali moraju se povratiti i ona sveta vremena kad se zajednička molitva u kršćanskim obiteljima nije nikad propuštala." (Glasnik, 1930., str. 300.)

U 40. godištu Glasnika uspio je potaknuti naše nadbiskupe i biskupe da pišu u Glasniku. Tako je uveo rubriku: „Naši duhovni pastiri preporučuju i blagosivlju Glasnik Srca Isusova". Najprije je pisao apostolski nuncij H. Pellegrinetti, a onda su kroz nekoliko brojeva pisali naši nadbiskupi i biskupi.

U ovom razdoblju njegova urednikovanja Glasnik imao dosta reklama na zadnjim stranicama.

Kada je ponovno postao urednik Glasnika (listopad 1938.) p. Filip Mašić u jednom broju u ime Glasnika postavlja pitanje svojim čitateljima kako slave nedjelje, kako vrše svoju nedjeljnu dužnost. „Glasnik moli svoje čitatelji da bi mu opisali kako se u njihovim obiteljima svetkuju nedjelja. Takve opise iznijet će onda Glasnik (dakako bez imena) svojim čitateljima na slavu Božju, a na duševnu pobudu mnogih... Može i pojedini čitatelj opisati kako on posvećuje nedjelju, što je njemu najdraže, što ga potiče na pobožnost..." (Glasnik, 1939., str. 68.) Čitatelji su odgovarali na to pitanje, a neke je odgovore i razmišljanja urednik uvrstio u idućim brojevima Glasnika.

U tom, predratnom vremenu naklada je Glasnika najveća uopće u njegovoj stogodišnjoj povijesti. Glasnik je tiskan u 65000 primjeraka.

Vlč. Marko Cvitkušć je prije 40 godina objavio svoje prve pisane radove na stranicama Glasnika. Kroz 8 godišta se redovito ili povremeno javljao svojim prilozima u Glasniku, od kojih je neke uvrstio u zbirku crtica „Ispružene ruke“ koja je tiskana u Mostaru 1986. god.