Skoči na menu Skoči na sadržaj
Lijepa slika u zaglavlju

Današnji datum:  24. srpnja 2017.

 

Crkva Isusova groba

5. travnja 2015.
______________

Crkva_ Isusova_groba

Kalvarija, odnosno Golgoti sveto je mjesto. Tu je bio usađen križ na kojem je visio Isus, Otkupitelj svijeta. Vjernik, dok je god u Jeruzalemu, želi ovamo opet i opet navratiti, u tišini moliti, ljubiti sveta mjesta. Moliti na Kalvariji-Golgoti i na grobu Isusovu! Ima li što ganutljivije?!

Kalvarija-Golgota nije brežuljak, kako mnogi misle, nego je to malo kamenito uzvišenje (možda kojih 10 metara). Na tom su mjestu u Isusovo vrijeme vješali zločince da budu na upozorenje svim prolaznicima koji su tuda ulazili i izlazili iz grada. Kršćani su oduvijek s posebnom ljubavlju štovali ovo mjesto, jer je na tom mjestu visio Isus Krist. Car Hadrijan je zato 135. godine mjesto dao zatrpati zemljom i tu sagraditi trg. Tako je zapravo sačuvao ispod nasipa grob Isusov. Godine 326. car Konstantin dao je teren iskopati. Našli su grob Isusov i križeve u jednoj cisterni pokraj groba. Konstantin je tu dao sagraditi veličanstvenu baziliku Groba Isusova. Godine 335. jeruzalemski biskup Makarije svečano ju je posvetio. Bazilika je bila velika: stube (danas vidljive kod ruskog samostana), trijem zvan »Martyrium«, bazilika s pet lađa i apsidom, uz baziliku s vanjske strane slijeva i zdesna prolaz kojim se moglo izravno u dvorište. Iza apside a iz dvorišta moglo se popeti s jedne strane stubama na Kalvariju, a s druge strane, malo dalje, otići u rotondu ispod koje je bio grob Isusov. Tu su baziliku 614. godine Perzijanci, a 1009. muslimani Arapi prilično uništili. U XII. stoljeću obnovili su je - dakako, u smanjenom opsegu - križari. U kripti su sagradili kapelu sv. Jelene na spomen našašća križeva. Poslije poraza križara bazilika je iz stoljeća u stoljeće sve više stradavala. Godine 1555. obnovio ju je naš zemljak Hrvat p. Bonifacije Drkolica, Dubrovčanin. Godine 1808. uništio ju je požar. Nakon toga franjevci nisu uspjeli dobiti pomoć sa Zapada. To su iskoristili grkoistočni kršćani (pravoslavci), te su dobili dozvolu od sultana u Carigradu a novac od istočnih kršćana i baziliku obnovili. Zapravo su je još više demolirali. Uništili su u njoj svaki trag latinskog i križarskog katolicizma i pretvorili je u tipično grkoistočnjačku pravoslavnu crkvu. Kasnije se pitanje vlasništva bazilike uredilo tako da su suvlasnici bazilike svi zajedno: katolici, grkoistočni, armenci, kopti, sirojakobiti i abesinci. Svatko od njih smije samo u određene sate slaviti u bazilici svoju službu Božju. Katolici rano izjutra. Zato su franjevci do bazilike sagradili svoju vlastitu kapelu u čast Isusova uskrsnuća, gdje hodočasnici mogu slaviti euharistiju u svako doba dana.

U crkvi je označeno mjesto gdje je bio usađen Isusov križ, dok mramorna kapela čuva mjesto gdje je bilo položeno Isusovo mrtvo tijelo odakle je slavno uskrsnulo.