Skoči na menu Skoči na sadržaj
Lijepa slika u zaglavlju

Današnji datum:  30. travnja 2017.

 

Politicki i vjerski čelnici podržali otvaranje spomen-centra žrtvama holokausta

18. ožujka 2011.
______________
Predstavnici političkih vlasti i vjerski poglavari Makedonije svestrano su podržali gradnju Memorijalnog centra za holokaust nad Židovima Makedonije te sudjelovali u otvaranju tog centra od 8. do 10. ožujka u Skoplju. Od katoličkih prelata svečanostima je nazočio domaći biskup dr. Kiro Stojanov sa svojim gostom mons. Santosom Abril y Castellóm, koji je donedavno bio apostolski nuncij za Sloveniju i Makedoniju.

Cekada_SmiljanNa otvaranju Centra nastupilo je više govornika, a prva je bila Ljiljana Mizrahi, predsjednica Odbora za fond holokausta. Ona je najprije iznijela nekoliko podataka o nastanku projekta i zahvalila svima koji su aktivno sudjelovali u njegovoj izvedbi, zatim je nabrojila građane Makedonije koji su od države Izrael dobili priznanje Pravednik među narodima, a najviše se zadržala na primjeru mons. dr. Smiljana Čekade, katoličkog biskupa u Skoplju od 1940. do kraja 1967. Od govornika su, također, nastupili vicepremijer Izraela Moše Ya'alon te predsjednik Makedonije Nikola Gruevski. Najpotresniji dio svečanosti bila je molitva rabina Waltera Rotschilda za sve ubijene Židove na hebrejskom i engleskom jeziku.

Deklaracija vjerskih poglavara

Vjerski poglavari Makedonije održali su ovim povodom forum u trajanju od dva sata. U skladu s postotkom vjernika vlastite zajednice, prvi je govorio poglavar Makedonske pravoslavne crkve arhiepiskop Stefan, zatim reis Hadži Sujeman Redžepi te katolički biskup mons. Stojanov. Među pristiglim gostima je govorio i američki rabin Andrew Baker te rabin iz Hrvatske Luciano Prelević. Svi oni su iz duhovne tradicije svoje Crkve ili vjerničke zajednice navodili razloge za vjerom motivirano mirotvorstvo i poštovanje među različitima.
Na kraju su potpisali deklaraciju kojom obvezuju sebe i svoje vjernike na promicanje međureligijskog dijaloga.
„Holokaust koji je u ljudskoj povijesti ostavio trajni trag tjeskobe i patnje predstavlja jasan i realan razlog naših napora oko prevladavanja zla. Izražavamo spremnost da Memorijalni centar Židovima žrtvama holokausta iz Makedonije podignemo u regionalni centar za istraživanje, odgoj i sjećanje na holokaust, kao trajni spomen i svjedočanstvo ove neshvatljive tragedije“, stoji, između ostaloga, u potpisanoj deklaraciji.
Makedonska vlada izglasala je 2000. zakon o denacionalizaciji imovine koju su oduzeli komunisti, a kako većina vlasnika židovske imovine nisu više živi niti imaju potomaka, odlučeno je da se od te imovine osnuje Fond za Memorijalni centar holokausta te da se u Hebrejskoj mahali u Skoplju podigne memorijalni centar koji će biti mjesto proučavanja židovske povijesti u Makedoniji.

Skopski biskup Smiljan Čekada zauzimao se za progonjene Židove

Vrhbosanski svećenik dr. Smiljan Čekada bio je župnik u Bosanskom Brodu kada je 6. srpnja 1939. imenovan pomoćnim biskupom u Sarajevu. Nedugo potom, u ljeto 1940., imenovan je biskupom skopsko-prizrenskim. Na instalaciji u Skoplju javno je osudio zlodjela, a kad su makedonski Židovi silom dovedeni u Skoplje pred deportaciju za Poljsku, nastojao je pomoći uhićenima i zbrinuti djecu koja su ostala. Četiri dječaka je povjerio župnicima svoje biskupije na prehranu i odgoj, a sam je usvojio Eriku Weingruber te se o njoj brinuo kao otac. Ti spašeni dječaci su vremenom uspostavili kontakt s preživjelom rodbinom i odlazili.
Prema svjedočanstvu Želimira Čekade, biskupovog bratića, stricu je bilo teško kada je Erika prestala odgovarati na njegova pisma, jer nikako nije uspio doznati što se s njom dogodilo.
Nakon osnutka države Izrael uveden je dan sjećanja na Židove koji su stradali u holokaustu. Godine 1953. osnovan je memorijalni centar Jad Vašem u Jeruzalemu sa zadaćom da prikuplja podatke o stradalim Židovima, ali i o onima koji su Židove spašavali uz opasnost po vlastiti život. Za njih je uvedeno priznanje Pravednici među narodima i do sada ga je dobilo nešto više od 2.000 nežidova. Kada je izraelska vlada na prijedlog vodstva Centra odlučila dodijeliti to priznanje i mons. Čekadi, stupila je u kontakt s obitelji njegovog brata Vladimira u Zagrebu te s bivšim tajnicima fra Leopoldom Rohmesom i vlč. Božom Odobašićem. Na svečanost u Skoplje bio je pozvan Želimir Čekada, Vladimirov sin, s obitelji. Priznanje je uručio ambasador Izraela u Makedoniji David Cohen u okviru komemorativne akademije u kazalištu.
Inače, nakon sloma nacističke Njemačke i osnivanja države Izrael, većina preživjelih makedonskih Židova odselili su u Izrael, tako da ih danas u Makedoniji živi samo dvjestotinjak.

Mato Zovkić


Židovi u Makedoniji

Arheološki nalazi u Makedoniji pokazali su da je u drugom stoljeću pr. Kr. na tom području, koje je bilo pod rimskom vlašću, postojala sinagoga. S vremenom su Židovi Makedonije uključeni u Istočno Rimsko Carstvo u kojem su ponekad bili diskriminirani, a zatim u Otomansku Carevinu u kojoj su kao „narod knjige“, zajedno s kršćanima, imali određenu zaštitu. Prva sinagoga u Skoplju sagrađena je 1366., a židovska zajednica u Ohridu spomenuta je prvi put 1382. Krajem 19. i početkom 20. stoljeća Židovi Makedonije su aktivno podupirali Ilindenski ustanak u Makedoniji. Između dva svjetska rata imali su svoje škole u Bitoli i Skoplju.
Njemačka vojska okupirala je Jugoslaviju 6. travnja 1941., a nova vlast prepustila je upravu nad Makedonijom svojim poslušnicima u Bugarskoj. Oni su odmah počeli donositi diskriminatorske odredbe protiv Židova, oduzeli su im imovinu te njih oko 7.100 silom transportirali u koncentracioni logor Treblinka. Među deportiranim makedonskim Židovima većina su bila djeca i mladi ispod granice punoljetnosti. Nitko od njih nije preživio.

Katolički tjednik, br11., 6. ožujka 2011.