Skoči na menu Skoči na sadržaj
Lijepa slika u zaglavlju

Današnji datum:  29. travnja 2017.

 

Prezime AUGUSTINOVIĆ - JAGUSTIN

18. lipnja 2011.
Priredio:Vlado Jagustin, svećenik

Augustinovići i Jagustini su Hrvati

Mnoga prezimena vrlo teško mogu naći neku pisani trag svog prezimena u povijesnim dokumentima.  Za prezime Augustinović – Jagustin nalazimo pisane tragove.  Najstariji trag i pisani dokument je vezano uz ime svećenika Mate Augustinovića iz 1675.godine. Prezime Jagustin ima svoje izvorno porijeklo od prezimena Augustinović. Nemojte zamjeriti što dajem naglasak na prezime koje imaju moji preci, a to je Augustinović – kasnije Jagustin. Želim doprinijeti tumačenju  svog prezimena nego pomoći i onima što se događalo u toku migracija i s drugim prezimenima. Vjerujem da su druga prezimena bila značajnija i važnija u migracijskim kretanjima, nego li je naše prezime, ali se nisu potrudili da to istraže. Stoga ja dajem svoj prilog istraživanja  povijesti drugih prezimena.  Neka potkrijepe povijesnim podacina što je bitno za njihovo prezime.

Jedan važan povijesni događaj koji povijesničari vrlo šturo i  nerado opisuju, zapravo nemamo dokumenata, a povijeni dokumenti ne bilježe jest vrijeme kuge, ne samo na našim područjima, nego i u Dalmaciji, Crnoj Gori, svim primorskim mjestima, a posebno dubrovačkom području, koje je bilo „zakuženjo“ i moralo iseliti i krenulo prema zdravijim područijima kojima su im nuđena, a to je Bosna, Slavonija, Lika  i sjever Hrvatske. To je slučaj s mnogim prezimenima, ne samo s Augustinovićima iz Trpnja s otoka Pelješca, nego i s Dubravcina, iz Konavala i Perićima iz Imorske krajine, koji su krenuli prema Bosni, ni iz kojeg drugog razloga, nego zbog kuge. Augustinovići su živjeli i prije rođenja svećeniak Mate Augustinovića, koji je rođen 1675.godine, od nekoga je morao biti rođen, a idući unazad  morao je imati djeda i pradjeda i tko zna dokle. Svećenik Mato ostaje u Janjini na Pelješcu kao župnik, to znamo sigurno, iza 1732.godine u svojoj župi sa župljanima, iako je zavladala kuda, spaljena crkva, matice, cijeli otok Pelješac sve do Konavala i Dubrovnika, a nezaraženi krenuli su na put da se izbave od zaraze. Tako su krenuli Augustinovići, u Konavlima im se pridružuju Dubravci i druge obitelji. I krenuli su, u ono vrijeme, polako, pa preko svih onih područja uz more, od Crne Gore, Pelješca, Dubrovnika. vidjeli su Makarsku, Split, opet more, došli do Sinja i preko Trilja i Livna dograbili se unutrašnjosti Bosne. Itako iamo vrlo kratko Augustinoviće u Otoku kraj Sinja i njihov sljedeći stalni boravak u Uskoplju. Donosim važne zapisane podatke osoba s ovim prezimenom.

 

1. Don Mato Augustinović (1675. – 1742.)

Mato Augustinović rođen je 1675.godine na poluotoku Pelješcu u mjestu Trpanj, župa Janjina.  Umro je u 67 godini u Janjini. Župa Janjina dolaskom Dubrovčana na poluotok Pelješac utemeljena je  to jest obnovljena je kao župa. Među poznatim župnicima koji se spominju u toj župi Janjina na popisu je i velečasni Augustinović Mato oko 1720.godine. Poznat je po tome što je napisao, odnosno preveo dvije knjige: 

1. «Podkrijepljenje duše pristrašene u dohodu od smrti» i   

2.  «Zabava bogoljubna». U njegovo vrijeme spaljene su sve knjige pa i Matične knjige zbog kuge koja je harala tim područjem do 1732. godine.

2. Fra Šimo Agustinović  (+1773.)

U Nektologiju (knjiga umrlih) franjevaca franjevačke provincije Bosne Srebrene nalazimo samo datum smrti franjevca koji je pripadao distriktu samostana u Skakavi fra Šime Agustinovića. Njegov datum smrti obilježava se 01.03.1773. godine.

3. Vlč. Đuro Augustinović (1787.)

Rodom je iz Dolnjaka, stara župa Maja. Zabilježeno je da je 1787.godine postao svećenik i imao Mladu misu u župi Maja. Župa Maja spada u red najstarijih župa u glinskom kraju seže čak u 13. stoljeće, a prvi put se u povijesnim izvorima spominje 1327godine. Danas je to župa Glina.

4. Fra  Augustin  Augustinović (1917. – 1998.g.)

Fra Augustin (krsno ime: Anto) Augustinović, rođen je 20. ožujka 1917. godine u selu Gornja Skakava kod Brčkog, od oca Franje i majke Janje rođene Matijević. Osnovnu školu završio je u Bukviku (1924 –1928), klasičnu gimnaziju u Visokom (1928-1937), a u franjevački novicijat u Livnu stupio je 1934.godine. Običajni teološki studij završio je u Zagrebu (1937-1938) i Sarajevu (1938-1942). Za svećenika je zaređen 1941.godine. Nastavio je teološki studij biblijskog smjera u Rimu, na Antoninianumu i na Papinskom biblijskom institutu. Ondje je položio magisterij (1943) i doktorat (1945) s tezom Critica «determinisimi» Joannei. Nastavio je svoje stručno usavršavanje u Jeruzalemu, a od godine 1947. do 1951. predavao na tamošnjem Franjevačkom biblijskom institutu. Godine 1952. postao je misionar-župnik u Venezueli: najprije u Capayi (1952-1955), zatim u Caucagui (do 1969) i, napokon, u Carrizalu, gdje je ostao sve do svoje smrti. Preminuo je od raka u Vojnoj bolnici  24. srpnja 1998.godine.

Možemo spomenuti njegovo obilno  i plodno pastoralno djelovanje, oko pridobivanja duša, obraćanja na pravi kršćanski život, sređivanja brojnih divljih brakova, oko gradnje crkava, podizanja liceja, uz golemo mnošvo njegovih nagovora koje je držao izvan svojih župničkih obaveza. Pisao je mnogo  po različitim časopisima i to već od mladosti: u «Cvijketu», «Luči», «Hrvatskoj prosvjeti», «Hrvatskoj straži», da spomenem samo te, zatim taliojanski, u Sv. Zemlji, a također i na španjolskom u venezueli. Napisao je oko trideset knjiga i brošura, a na hrvatski je prevedena njegova Povijest Isusova, I-II. Svezak, (Sarajevo-Zagreb 1984.g.). Za nekoliko knjiga dobio je prvu nagradu.. Objavljen je izbor

njegovih književnih radova iz mladosti pod naslovom Priče iz dolone (Livno 1997.). Jedna mu je knjiga prevedena i na engleski. Također je izdana kod nas knjiga Od obale ….do obale. Dobio je odlikovanje Pro Ecclesia et Pontifice.

O njegovoj ličnosti navešću sud dviju osoba koje su ga dugo poznavale:

Svećenik  Hermogen Castano, njegov dugogodišnji suradnik, kaže o njemu: »On je živio ono što smo mi govorili». I

Č. S. Flora Roriguez, koja se do zadnjeg časa brinula za njega, piše u jenom     pismu:»Njegova smrt kao i njegov život bili su istinski uzor svetosti».(Franjevačko glasilo).

 

 

Augustinovići u Hrvatskoj

 

Augustinovići su Hrvati, većim dijelom iz okolice Đakova. Razmjerno najviše Augustinovića u proteklih sto godina rođeno je u Koritni kraj Đakova, gdje se svaki dvadeseti stanovnik prezivao Augustinović. U Hrvatskoj danas živi oko šesto Augustinovića u više od dvjesto domaćinstava. Sredinom prošlog stoljeća bilo ih je približno tristo, da bi se njihov broj do danas udvostručio. Glavni migracijski pravci Augustinovića u prošlom stoljeću zabilježeni su od Brčkoga i Donjeg Vakufa u Zagreb, te od Brčkoga u Malinsku-Dubašnicu. Augustinovići su prisutni u gotovo svim hrvatskim županijama, u ukupno 84 općine i 122 naselja, pretežno urbanim sredinama, (63 %). Danas ih najviše živi u Zagrebu (100), u Semeljcima kraj Đakova (30), u Osijeku (25), u Đakovu (20) i u Rijeci (15).  

 Poznati Augustinovići: Mato Augustinović (1675.-1742.) iz Trpnja s poluotoka Pelješca, fra Šimo Augustinović + 1773., franjevac, svećenik provincije Bosne Srebrene rodom iz Skakave kod Brčkoga, Đuro Augustinović 1787.godine rodom iz Dolnjaka, stare župe Maja, današnje područje župe Glina, Đuro Augustinović (1816.-1870.), liječnik i filolog, Augustin Augustinović rodom iz Skakave Gornje kod Brčkoga (1917.-1998.), svećenik, teološki publicist, bibličar i pisac, umro u Venecueli  na glasu svetosti, magister i profesor Anto Augustinović u Mostaru, rodom od Žepča, i tako dalje.

 

Augustinovići u Bosni

 

Među starim uskopaljskim prezimenima u Draževdolu nalazi se prezime Augustinović iz popisa apostolskog vikara Bosne Srebrene fra Pavla Dragičevića iz 1742.godine. Popis biskupa Marijana Bogdanovića ne spominje prezime Augustinović iako znamo da je u bugojanskoj župi bilo tog prezimena sve do ovog domovinskog rata.

U popisu prigodom vizitacije 0d 1741.-1742.godine i izvještaju u Rim 1743.godine nalazimo obitelji Augustinovića u ovim mjestima:

1. U župi Uskoplje, današnji Gornji Vakuf u mjestu Draževdol - Ričice obitelj Nikole Augustinovića sa 7 odraslih osoba i dvoje djece.

2. U župi Majdan kod Banja Luke u mjestu Stratinska obitelj Nikole Augustinovića sa 6 odtaslih osoba i 1 djete.

 U popisu i izvještaju u Rim 1768.godine od biskupa Marijana Bogdanovića nalazimo ove obitelji:

1.U župi Lašva kod Travnika u mjestu Pećine obitelj Ilije Augustinovića sa 9 odraslih osoba i 12 djece.

2.U župi Žepče, u mjestu Bistricanalazimo dvije obitelji: Ilija Augustinović sa 4 odrasle osobe i 5 djece i obitelj Andrije Augustinovića sa 3 odrasle osobe bez djece.

3.Župa Štrepci kod Brčkoga u selu Zovik Donji imamo obiteljMate Augustinovića sa 7 odraslih osoba i 3 djece.

4. Tek u Maticama župe Bijela nalazim ovaj podatak da je u selu Turić kod Gradačca  Petar Augustinović i njegova supruga Katarina Delić 09.04.1780. godine krstili svoju kćer Katarinu. Godinu dana prije (1779.) bili su oboje kumovi na vjenčanjima.

5. Petar sin Augustinovića iz Gornjeg Zovika ženi se s Ivanom kćeri Ivana Delića iz Turića 09.02.1777.godine.

6. U Matici kapelanije Tramošnica nalazimo zapisano pod upisanim brojem u Matici i strana:

80. Turić, 30.07.1786. Ja fra Toma iz Tuzle, kapelan, krsti dijete rođeno 22.07. 1786. od zakonitih i katoličkih roditelja Mate Čelebića iz Turića i Ane Bošnjaković iz Boošnja, kome dadoh ime Grgo. Kum je bio Petar Augustinović iz Turića.

Tramošnica, 29.08.1794. Ja fra Petar Maroević administrator, krsti dijete rođeno 22.08.1794. od zakonitih roditelja Petra Topalovića i Ane Jović, kome dadoh ime Ana. Kuma je bila Kata Agustinović iz Turića.

Str. 228.

U Tramošnici, 08.09.1801. Ja fra Rafael Petrić, župni pomoćnik, krsti dijete Ivana Adžamića i njegove zakonite žene Kate Augustinović iz Turića, kome dadoh ime Petar. Kum je bio Petar Kozić, svi iz ove župe.

str. 72. br. 58. Dana, 22. 01. 1799. Ja fra Petar Maroević, kapelan, vjenča: Ivana sina Petra Adžamića iz Tremošnice, sa Katom kćerkom Petra Agustinovića iz Turića. Kumovi su bili: Ilija Ćaćić, Petar Martinović i Ana Kozić, svi iz Tremošnice.

četvrti: Franju sina Mate Martinovića iz Gornjeg Zovika, sa Marijom kćerkom Mate Perkunića iz Turića. Kumovi su bili: Anto Očić iz Gorice, Josip Agustinović i Ana Čelebić. 4.2.1811.str.126

sedmi: Miju sina Ivana Pušeljića iz Tremošnice, sa Ivkom kćerkom (nema imena) Augustinovića iz Gornjeg Zovika. Kumovi su bili: Josip Mićulić, Marijan Pušeljić i Marta Ćaćić. 4.2.1811. str.126.

Strana 177.

204. treći: (Ja fra Juro iz Vareša, mjesni župnik, vjenča 26. 01. 1818.): Petra sina Ivana Adžamića i njegove zakonite žene Kate Agustinović iz Turića, sa Marijom kćerkom pokojnoga Ante Zlomislića i njegove zakonite žene Tadijane Lončarević. Kumovi su bili: Ilija Mijić, Juro Adžamić i Lucija Ćaćić.

Augustinovići iz Travnika u ovom novijem vremenu koji su ostali na terenu Bosne su: Mijo i supruga Ankica, tri ili četiri sina, najmlađi Dinko Augustinović, dvije kćerke, Dinka i  Mirjana, udana Razdeusek i živi u Novom Travniku. Sinovi Mije Augustinovića su još uvijek u Travniku.

Nikola Augustinović u Kanadi sa svojom obitelji. I tko zna već gdje ima ovog prezimena po čitavom svijetu. Vjerujem da će se mnogi javiti, a neki čak i pokušati istražiti svoj korijen i stablo od kojega potječu. Ja već dugo godina pripremam knjigu o Jagustinima iz Garevca. Vrlo je dinamično jer se svakodnevno mjenjaju podaci od rođenja, vjenčanja i smrti i teško je imati najsvežije podatke.

 

Prezime Jagustin

 

Jagustini su porijeklom iz Bosanske Posavine iz Garevca kod Modriče. Svoje porijeklo Jagustini vuku  od  izvornog prezimena Augustinovića. U Maticama krštenih župe Modriča počinju se djeca Augustinovića kod krštenja upisivati pod pisanim oblikom prezimena Jagustin 1897.godine. Do te godine, a neki  svi Jagustini u Maticama župe Tramošnica, Garevo i Modriča upisivani su pod prezimenom Augustinović. Imamo i stariji podatak da su se Petar, Mato i Mato Augustinović s ostalim domaćinima Gareva i Donjih Kladara 1889.godine potpisali pod pisanim oblikom Jagustin u dopisu Nadbiskupskom  ordinarijatu u Sarajevu i nadbiskupu Štadleru da se ne prenosi  središte župe iz Gareva u Modriču.

Do Domovinskog rata bilo je trideset i jedno domaćinstavo ( kuća) Jagustina u Garevcu, jedna u Bosanskom Brodu, jedna u Karlovcu, u Osijeku, u Mirkovcima u Baranji, u Pleternici i u Pećniku. U Bosni je živjelo do Domovinskog rata 125 Jagustina, dok je u Hrvatskoj bilo oko 25 osoba.

Jagustini u Hrvatskoj naseljeni su uglavnom iz Bosanske Posavine u proteklih sto godina, koji su rođeni u Garevcu, općina Modriča. U Hrvatskoj dana živi preko stotinu Jagustina u više od pedeset domaćinstava. Glavna migracijska kretanja u prošlom stoljeću zabilježena su iz Garevca u Zagreb preko 20 osoba, u Veliku Goricu 15, u Osijek 9, u Pleternicu 11, u Draganiću kraj Karlovca 8 osoba, u Baranji u Mirkovcima obitelj braće: Mijata i Ilije 10, jedna obitelj u Crnoj Gori Ive Jagustina Mijata 4 osobe, te u Rijeci i Koprivnici. Jagustini su prisutni u većini hrvatskih županija u ukupno 22 općine i 37 naselja, pretežno u urbanim sredinama, 57 %.

Garevački Jagustini nemaju  nikakve rodbinske veze s Jagustinima iz Poljske: 1705.godine Jagustin Marija, grad Koningsberg, mjesto Stertzendorf u Poljskoj.

Poznatiji garevački Jagustini su: doktor veterine Ivo Jagustin rođen 1942.godine u Garevcu, danas u Pleternici, velečasni Vlado Jagustin, rođen 1957. godine u Garevcu, svećenik, iz Garevca te ostali koji su poduzetnici u Hrvatskoj, Njemačkoj i Švicarskoj. Danas Jagusrina ima u Bosni i Hercegovini, Hrvatskoj, Crnoj Gori, Austriji, Njemačkoj, Švicarskoj, Engleskoj u Londonu, Americi i Australiji.

Vlado Jagustin, svećenik. Rođen 16.8.1957.godine u Garevcu kod Modriče u Bosanskoj Posavini od oca Ivice Jagustin i majke Janje r. Burić. Osnovnu školu završava u Garevcu i Donjim Kladarima. Sjemenište pohađa u klasičnoj gimnaziji u nadbiskupskom sjemeništu za spremanje svećenika «Zmajević» u Zadru. Usporedno završava i vanjsku klasičnu gimnaziju u srednjoškolskom centru «Juraj Baraković» u Zadru. Vojsku služi u Kninu, Sinju i Lošinju. Filozofsko-teološke nauke prve četiri godine pohađa na Visokoj nadbiskupskoj bogoslovnoj školi u Sarajevu. Zadnje dvije godine završava na Nadbiskupskom filozofsko-teološkom fakultetu u Splitu. Zaređen za svećenika na Petrovo 29.06.1985.godine u Sarajevu. Iste godine 04.08.1985. imao je mladu Misu u rodnom Garevcu. Obavlja službu župskog vikara u Derventi od 01.09.1985. do 01.09.1990. godine. Od 01.09.1990.godine župnik je u Rastičevu na Kupreškoj Visoravni. Za vrijeme okupacije od 1992. do 1995.g. u progonstvu je sa župljanima u Baškom Polju kod Makarske. Po povratku na Kupres predaje vjeronauk u osnovnoj i srednjoj školi, a na gimnaziji je redoviti profesor latiskog jezika. U župi Rastičevo obnavlja porušenu župsku kuću, sagradio je novu crkvu na mjestu porušene. Gradi dvije kapele i jednu nad grobom posljednjeg glagoljaša Jakova Čote u Blagaju. Oživljava to svetište i izdaje knjigu o glagoljašima i Blaženom Jakovu Čoti. Poslije završenih poslova u Rastičevu odlazi za župnika 17.8.2002.godine u Živinice kod Tuzle. I tu predaje vjeronauk u pet osnovnih škola te latinski jezik u mješovitij srednjoj školi i gimnaziji u Živinicama. Tiskao je knjigu 2008.godine o stradanju Hrvata u modričkom kraju i Burića štali u Garevcu.

 

 

Obitelji Jagustina u Hrvatskoj s telefonskim brojem

 

Anđa Jagustin, Mitrovac.

Anđa Jagustin, Vrpolje, Hrvatskih branitelja.

Anica Jagustin, Krk, Istarski prolaz.

Anto Jagustin, Čajkovci, Braće Radić.

Berislav Jagustin Ive, Pleternica, Ivana Šveara.

Danijela Jagustin, Grabovac, Bistrička.

Franjo Jagustin, Rakitovec.

Franjo Jagustin,Slavonski Brod, Ljudevita Gaja.

Ilija Jagustin, Grabovac, Bistrička.

Ivan Jagustin, Vodnjan, Trg Statuta.

Ivana Jagustin, Dopsin, Svetog Ivana.

Ivica Jagustin, Briješće, Zelena.

Ivo Jagustin, Pleternica, Ivana Šveara.

Ivo Jagustin, Zagreb, Mrkšina.

Jerko Jagustin, Kobilić, Kobilići.

Jasminka  Jagustin, Zagreb, Cvjete Zurović.

Josip Jagustin, Briješće, Zelena.

Josip Jagustin, Karlovac, Kralja Petra Krešimira IV.

Jozo Jagustin, Velika Gorica, Klarići.

Manda Jagustin,Karlovac, Kralja Petra Krešimira IV.

Mariana Jagustin, Briješće, Zelena.

Marko Jagustin, Draganić, Goljak Draganički.

Mirela Jagustin, Velika Gorica, Cvjetno naselje.

Natalija Jagustin, Pula, Luss i Maria.

Niko Jagustin, Zagreb, Mrkšina.

Pavo Jagustin, Čajkovci, Braće Radić.

Pero Jagustin, Tomašanci, Stjepana Radića.

Pero Jagustin, Zagreb, Burićeva.

Petar Jagustin, Koprivnica, Miklinovec.

Petar Jagustin, Grabovac, Bistrička.

Petar Jagustin, Pleternica, Ivana Sveara.

Petar Jagustin, Kaniška Iva.

Ružica Jagustin, Draganić, Budrovci Draganički.

Srećko Jagustin, Osijek, Sanska.

Tadija Jagustin, Zagreb, Burićeva.

Vinko Jagustin, Lučko, Gaj.

Zora Jagustin, Osijek, Velaluška.

Zoran Jagustin, Ivanja Reka, Nikole Finka.

Zorka Jagustin, Osijek, Velaluška.

Đurđica Jagustin, Zagreb, Kneginečka.

Željko Jagustin, Gradac, Stjepana Radića.

 

1. Augustin Jagustin, rođen 27. kolovoza 1905. godine, iz Garevca, sin Ilije Jagustina i Ane rođene Stanušić. Sklopio brak u Modriči 09.11.1927.godine sa Anom Perković iz Garevca.

2. Ilija Jagustin, rođen 26. travnja 1921. godine, u Garevcu od roditelja Stjepana Jagustina i Mare rođene Šuver. Nije bio oženjen.

3. Jerko Jagustin, rođen 26. rujna 1921. godine, iz Garevca, sin Ive Jagustina i Mare rođene Tokić. Vjenčan u Modriči 25.11.1942. godine sa Serafinom Andrić. Iza njega je ostala udovica s dvoje maloljetne ženske djece.

4. Josip Jagustin, rođen 14. ožujka 1908. godine, iz Garevca, sin  Mate Jagustina i Ane rođene Šuver. Supruga mu je Manda Cvitkušić. Iza njega je ostala udovica Manda sa šestero maloljetne djece.

5. Mijat Jagustin, brat Marka Jagustin - Čaruge i Pere Jagustina – Čakije, rođen 24. studenoga 1926. godine, iz Garevca, sin Mijata Jagustina i Mande rođene Lukač. Kao zarobljenik odveden u Jasenovac odakle je pobjegao da bi se borio pod Odžakom. Zarobljen s ostalima iz Gornjeg polja, doveden u Burića štalu i odatle odveden na jedno od stratišta i strijeljan.

6. Pavao Jagustin, rođen 23. siječnja 1908. godine, iz Garevca, sin Ilije Jagustina i Ane rođene Stanušić. Supruga mu je Marija rođena Bajić.

7. Petar Jagustin, rođen 20. listopada 1923. godine, iz Garevca, sin Stjepana Jagustina i Mare rođene Šuver. Neoženjen.

 

Povratnici

 

Poslije potpisivanja Daytonskog sporazuma neki su se počeli vraćata, ali su to uglavnom stariji  i  trajni povratak, a to je prenošenje pokojnih u garevačko groblje.

 1. Jagustin Anđa, zvana Gina. Umrla je 2010.g.

2. Jagustin Augustin, supruga Ruža i sin Mato. Augustin umro 2009.g.

3. Jagustin Franjo, Franika Jaranov i supruga.

4. Jagustin Ruža, čaruginca i sin Ilija. Manda Jagustin umrla 2011.g.

5. Jagustin Pavo i supruga Ivka i Pavina majka Ivka koja je umrla.

6. Jagustin Pero i supruga Mara.

7. Jagustin Stipo i supruga Marica, te majka Manda koja je umrla.

Poslije rata preneseni su u garevačko groblje: Ivica Vrgalov i Janja Jagustin, Marko Vrgalov, Kata Jagustin. Poslije toga su umrli i sahranjeni u garevačko groblje: Luca Jagustin Joze, Kata Jagustin supruga Marka Mulije, Augustin Jagustin, Anđa – Gina Jagustin, Vinko Jagustin, Ruža Jagustin, čaruginca.

 

Prezime Jagustin u Poljskoj od 1702. - 1795.godine

 

Isti pisani oblik prezimena Jagustin nalazimo u Poljskoj. Nisam našao nikakvu vezu ove loze s našim prezimenom. Donosim više kao podatak da istog prezimena ima u istom obliku prije nego smo mi prešli na taj oblik pisanja i izgovora.

Ovaj podatak o prezimenu Jagustin nalazim u Poljskoj, mjesto Ryglice iz godine 1795. kod krštenja djeteta i prepisujem doslovno s Web stranice «PolandGenWeb-Baptimal Records – Ryglice  1701-1800, Page 3 of 5»,  gdje je izvađeno iz matice Krštenih te župe:

U mjestu Rylice i to 1795. godine gdje Jakov i Katarina Jagustin krste svoju kćer Agatu. Ovaj podatak donosim i svakako bi trebalo otići u Poljsku i istražiti.

 

Date: 30. Januar 1795.g., Child:  Agatha Jagustin, Father:Jacobus Jagustin

Mather: Catharina  Stanczyk, Sponsor: Jacobusa Stanczyk  &  Rosalia Jagustinska, House:  64.

 

 

JAGUSTYN  -  JAGUSTIN  - AUGUSTINOWNA

AUGUSTINOWICZ - AUGUSTYN

 

U mjestima: Leki Gornje i Leki Donje, vojvodina  Podkarpatije u Poljskoj, blizu grada Pilzno.

 

1.  1705.godine Jagustin Marija, grad Koningsberg, mjesto Stertzendorf.

2.  9.11.1768. godine vjenčaje se Martinus Jagustyn s Barbarom Woycikowna.

1768. godine Martinus Jagustyn ženi se s Barbarom  Woycikowna. Te iste godine kumuje na vjenčanju.

3.  4.11.1770.g. vjenčaje se Andreas Jagustyn  sa Siphia Podrazionka iz Leki.

     1770. godina Andreus Jagustyn  ženi se s Sophia Podrazion            

4. 1772. godine Regina Augustinowna udaje se za Nicolaus Barnas. Catharina  Augustinowna r. 1772.g. udaje se 1792.g.

5.  24.11.1773. godine Nicolaus Jagustyn iz Leki ženi se s Anna Barsczcowsczonka, a kum  Martinus  Jagustyn.

6.  6.11.1779. godine Josephus Jagustyn  sin Nikole iz Leki Donje ženi se sa Theresia Bandur.

7.  1782. godine  Joannes Jagustyn  iz Leki Donje ženi se sa Salomea.

8.  25.8.1783. godine Franciscus Augustinowicz  iz Leki ženi se sa Famala Antonina iz grada Pilzno.

9.  16.veljače 1784.g. ženi se Franciscus Augustyn  iz Leki sa Catharina Gorczyca.

10.  23. 03. 1785.g. ženi se Šimun Augustyn

11.  06.11. 1786.g. ženi se Paulus Augustyn.

12.  06.10.1788.g. udaje se Agnes Augusinowna.

       10.11.1788.g.ženi se Jacobus Augustyn,a kum mu Šimun Augustyn.

13.  1810. g.iammo: Thecla Jagustyn  i  Marianna Jagustyn  te Jacobus Jagustyn  iz mjesta Leki Gornje.

14.  1818. g. godine  Apollonija Jagustinynia, žena Tomasa Andzel, kumuje Jacobusu Hebda.

15.  28. 02. 1821.g. udaje se Tekla Jagustyn (r. 1799.) za Ivana Dudek.

16.  10. rujna 1823. godine  Catharina Jagustyn krštena u  Leki  Gornje.

17.  13.11.1833.godine ženi se Michael Jagustin, star 28.godina.

18.   12.10.1835.godine Sophia Jagustin  Ante, udaje  se u  23. godini.

19.   22.09.1841.godine ženi se Michael Jagustin, star 26.god.

       11. 10.1841.god.  ženi Casimirus Jagustin, udovac, star 34. godine.

20. 1844. godene Sophia  Jagustin –  Leki Gornje, upisana kao baka Francisca Kus prigodom krštenja.

21.  07.02.1849.g. ženi se Andrija Augustyn Ante.

22. Rođen 02. a kršten 05. prosinca 1851.g. Sophia Jagustin, kći Antonius Jagustin, iz mjesta Leki Gornje. Ime uzeto bakino Sophia Skorupa, majka Antina.

07.12.1851. godine kumuju Franjo Jagustin i Ana žena Josipa Jagustin na vjenčanju  djevojke i mladića Thelcha Podaca i Mathaeus Salomea. 

Rođena  5. a krštena 7. prosinca 1851.g. Marianna Jaugustyin, kći Stanislava Tomina iz mjesta Leki Donje.

23.  Rođena 17. a krštena 18. kolovoza 1853.g. Maria Jagustyn, (primogenita – prvorođena), kći Andrije Antina i katarine Bandur iz mjesta Leki Donje.

24.  Rođen 28.11.1855. godine i kršten 2. prosinca Joannes Augustyn u Leki Donje.

25.  Rođen 25. a kršten 26. veljače 1856. godine Josephus Augustyn u  mjestu Leki  Gornje.

Rođena 6. a krštena 7. 1856.g. u  mjestu Leki Donje  Catharina Augustyn.

26.  Rođena 19. a krštena 21. lipnja 1857.g. u  mjestu Leki  Donje  Magdalena  Augustyn.

27.  Rođen 27. a kršten  28. 1858. godine Franciscus Augustyn u  mjestu Leki Donje.

Rođen i kršten 21. 12. 1858. godine  Adamus Jagustyn,  sin Tome Antina – Leki Gornje.

26.08.1858. godine udaje se Marianna Augustin, kći  Adalbertusa.

09.09.1858. godine ženi se Mihael Augustyn, sin Kazimira.

28.  Rođen 8. a kršten 9. veljače 1859.godine Valentinus Augustyn  u mjestu Leki Donje.

Još su rođena i krštena ova djeca po ovim imenima:

Joannes 1860.,  Josephus 1861., Thomas 1862, Thomas 1863., Josepha 1864.g.

29. 17.11.1875. god.  ženi se  Adalbertus Augustyn, sin Josipa.

Poljskih Jagustina ima u Poljskoj, Njemačkoj, Portugalu Španjolskoj Francuskoj, Americi i td.