Skoči na menu Skoči na sadržaj
Lijepa slika u zaglavlju

Današnji datum:  18. kolovoza 2017.

 

Prezime BURIĆ

8. srpnja 2011.
_________________

BURIĆI su Hrvati, a ima ih Srba i Muslimana. Danas ih ima u Hrvatskoj, Bosni i Hercegovini, Srbiji i Crnoj Gori.

U osnovi je prezimena imenica bura, što je sveslavenski naziv iz praslavenskog doba za „vihor, zao vjetar“ (staroslavenski, slovački, ruski, ukrajinski burja, češki boura, poljski burza). Na jadranskom području bura je dobila značenje određenog vjetra i strane svijeta: sjevero-istočnjak, sjever. To se značenje podudara s talijanskim bora, koja potječe od boreas. Zanimljivo je da su se svojedobno imena Buro, Burko, Burislav, Bura, Burka, Burislava davala djeci rođenoj u vrijeme bure.

Od imenice bura i imena Bura uz Burić izvedena su još i sljedeća prezimena: Bura (600 osoba, Šibenik, srednja Dalmacija), Buratovići (Hvar, srednja Dalmacija), Buričić, Burko, Burković, Burkuš.

Dr. sc. Milan Nosić, profesor i filolog objašnjava ovako: „Prezime Burić nije motivirano riječju bura (grč. boreas) nego ilirskom (vlaškom) riječju koja znači: muško, muškarac. Ta riječ postoji danas u albanskom jeziku, jedinom ostatku ilirskoga, u obliku burre.“

Neki su pak skloni i drugačijem tumačenju porjekla prezimena „Burić“. U hrvatskom rječniku vol. I. JAZU, Zagreb 1880.-1882.godine strana 740. spominje se prezime Burić. Logično je i lingvistički ispravno izvođenje ovog prezimena od riječi bura ( na strani 738.-739. navedenog riječnika) u primorskim krajevima. Međutim, u navedenom riječniku na strani 742. navedena je i riječ BURO, što znači burav čovjek, SRDITKO. Može se pretpostaviti da je prezime Burić izvedeno negdje i iz ove riječi. U Bosni i Hercegovini ima i bošnjačkih obitelji koje nose prezime Burić. Prešli su na islam zbog poznatih ineresa, i s razlogom ovog tumačenja što su bile daleko od krajeva koje su zahvaćene burom ili pod utjecajem bure. Stoga se može, ali nije sigurno i nemamo za to nikakvih povijesnih izvora, da je prezime bosankih Burića ima neko drugo porijeklo. Turski izvori žele potkrijepiti ovim dokazima: Burić ima porijeklo od imena Buro/ Burho, što je hipotkoristik od turkog imena Burhan, što znači: dokaz, jasan, znak ili iz riječi Bur, korijena za tursku riječ Burek, koja ima značenje – zavituljak, spirala.To zasigurno nije objašnjenje ovog prezimena, pogotovo onima koji imalo poznaju povijest migracija obitelji s bosanskog područja .

Prezime Burić pojavljuje se u Šibeniku 1587.godine, kada je ostao spomen o izvjesnoj Heleni Burić. Danas Burići na šibensko-drniškom području žive u Dazlini, Drnišu, Mirlović Zagori, Tisnom i u Vodicama. Neka vrlo stara prezimena tog područja svjedoče o važnosti i ulozi bure u tom kraju, gdje je taj vjetar snažno utjecao na život pa čak i mentalitet njegovih stanovnika, pa je primjerice: 1322.godine u Šibeniku zabilježen i onaj koji slavi buru, izvjesni Ilija Burislav (Elias Burisclavi). U Mirlović Zagori kod Šibenika postoji i danas selo koje se zove Burići.

Prezime Bura javlja se u Šibeniku u 15.stoljeću. Zabilježeno je 1682.godine u Rogoznici i Bilicama, a danas prezime Bura postoji u Biočiću, Drnišu, Piramatovcima, Raslinama, Siveriću i Štokovcu.

Godine 1673. zabilježeno je prezime Burina u Tisnom.

Godine 1583. u Šibeniku živi Barbara Buronja (Burogna), a 1628. godine spominje se i fra Nikola Buronja.

U popisu stanovništva 1948. godine u Muću Donjem zabilježene su dvije obitelji Burića, koje su doselile u to područje, jer ih nema u zemljišnim knjigama iz 1771. (venecijanske) i 1835.godine (austrijske).

Danas u Postinju Donjem živi 6 obitelji s prezimenom Burić koje imaju 10 osoba.

U Maticama krštenih, koje je vodio, od 1679.-1686. godine, karizmatični „putujući“ župnik fra Bono Biloglav po mjestima stare župe Zmina, zabilježeno je 1685.godine krštenje Margarite Burić, kćeri Luke i Marije Burić, a kumovala je Kata Burić ili Bilobrk. Ovo se krštenje vjerojatno dogodilo u Niskom (danas općina Lećevica), u kojem je u venecijanskim zemljišnim knjigama iz 1711.godine zabilježeno pod brojem 11 obitelj Pave Burića pokojnog Mije, kojoj su mletačke vlasti dodijelile 11 kanapa zemlje. U austrijskim zemljišnim knjigama 1835.godine upisane su u Niskom dvije obitelji Burića: Markova i Dujina, a 1948.godine također postoje samo dvije obitelji u istom mjestu.

U zemljišnim knjigama iz 1711.godine ubilježeni su Burići u Mirlović Zagori na drniškom području: obitelj Bože Burića pokojnog Nikole. Njegovi potomci i danas tu žive.

Iz svega se može zaključiti da su Burići starosjedilački rod na šibensko-drniškom i lećevačko-mućkom području, jer ih je zabilježio fra Bonaventura Biloglav prije nego su se dogodile velike migracije prema sjeveru i jugu i na ovo područje zahvaćenom ratovima Austrije i Turske.

U Cetinskoj krajini prezime Burić prvi puta imamo zapisano 29. svibnja 1693.godine, kada je harambaša Mate Petrović iz Ostrvice (Poljička Kneževina-Republika) dobio od venecijanskih vlasti za doseljenike pripadnike svoje banderije 300 kanapa zemlje na triljskom području: u Brodariću, Novim Selima, Ugljanima i u Begovini sve do tvrđave Čačvine cijelo područje. Među tada 33 doseljenim obiteljima nalazila se i četveročlana obitelj Vida Burića iz Svinišća u Omiškoj zagori, gdje i danas žive Burići.

U službenom popisu vjernika Splitske nadbiskupije iz 1725.godine u Svinišću  zabilježen je deveteročlana obitelj Pave Burića, dok je na Šolti tada prebivalo 6 obitelji s prezimenom Burić: u Grohotama tri osobe obitelji udovice Franke Burić, isto toliko osoba imala je obitelj Luke Burića, a obitelj Nikole Burića jednu osobu više. U Srednjem Selu na popisu su: 6 osoba obitelji Grge Burića, zatim Ivanova s 4 osobe i Markova obitelj s 3 osobe. U Veliću (danas područje grada Trilja) je 26. ožujka 1791.godine registrirano pred sinjskim bilježnikom svjedočenje 62.-godišnjeg Josipa Burića pokojnog Mije (dakle rođen je 1729.godine), u kojem se navodi kako se svjedok dobro sjeća da je 1734.godine Nikola Tokić iz Muća došao u kuću Jure Babića pokojnog Tome u Jabuci i nastavio živjeti s Jurinom obitelji sve do 1781.godine do Jurine smrti. Dakle taj Burić je iz rame, današnjeg Prozora.

Burići se početkom 18.stoljeća nalaze na popisu u Vrpolju, i to onom pokraj Trilja. Danas na triljskom području živi dvočlana obitelj s prwezimenom Burić u Grabu, a porijeklom je iz Svinišća u Omiškoj zagori. Za vrijeme ovog domovinskog rata bio je svećenik kao duhovnik u bolnici na Firulama u Splitu.

Prezime u Istri nalazi se u mjestima: Gornja Švica, Kuterevo, Krivi Put, Lešće, Mrzli Dol, Otočac, Prozor, Senj i Sinac. U Istri postoji selo koje se zove Burić.

Na Makarskom primorju Burići se prvi put pojavljuju u popisu stanovništva 1744.godine u Drveniku: dvanaestočlana obitelj Luke Burića. U sljedećem popisu, onom iz 1802.godine, u Drveniku je zabilježeno 6 obitelji Burića s 31 osobom: Filip Burić pokojnog Tome 5 osoba, Ivan Burić pokojnog Luke 4 osobe, Jozo Burić pokojnog Stipana 4 osobe, Pavo Burić pokojnog Joze 5 osoba i Bartul Burić pokojnog Ante 6 osoba.

U 18.stoljeću Burići žive i u Trogiru: 1722. godine zabilježen je Ivan Burić sa suprugom Kristinom i sinom Jakovom; godine 1730. Dmitar Burić sa suprugom Uršulom rođenom Rispoli kćeri Lovrinoj i djecom: Lovrom  rođenim 1732., Ignacom rođenim 1734., Marijom rođenom 1736., Ivanom rođenim 1738., Vicom rođenim 1741., Antunom rođenim 1742. i Agnezom rođenom 1744.godine; Jakov Burić Jakovljev i supruga mu Franica Grančić Ivanova s djecom: Anticom rođenom 1753. i Ivanom rođenim 1755.godine.

U prvoj polovici 19. stoljeća dio trogirskih Burića preseljava u Kaštel Lukšić. Iz tog mjesta su i dvojica franjevaca: fra Frane Burić, umro 1834.godine i fra Andrija Burić, umro 1848.godine. U prošlom stoljeću bio je i jedan djecezanski svećenik splitske nadbiskupije.

Burići u Srijanima kod Splita nastali su iz prezimena Žuljević.

Prije dolaska Turaka neki bilježe da su Burići bili plemići i da su u Dalmaciji bili vlasnici nekoliko otoka i veliku flotu brodova.

Znamo da je u prošlom stoljeću u Rijeci bio nadbiskup i metropolita Riječki s prezimenom Burić, Viktor Burić, te u splitskoj nadbiskupiji bio je svećenik Burić, duhovnik u bolnici na Firulama.

Kuterevo, selo u podnožju sjevernog Velebita kod Otočca također ima Burića: obitelji:  Ivan Burića 1786.godine. supruga mu je Lucija i petero djece (Josip, Bara, Manda, Lucija i Ivanja.). Josip Burić Ivanov r. 12.02.1807., sklopio brak 1830. s Magdalenom Šprčić, bez djece, a drugi put se ženi s Terezijom Rožman i ima djecu: ( Tonka, Luka, i Franica), Luka Burić r. 05.08.1837.godine, sin Josipa Ivanova iz sela Poljana. Imao je djecu: Josip, Bara, Kata, Filip, Anton i Marija.

Burića ima u Požegi 10 obitelji porijeklom iz Like iz Kutereva.

 

Bosanski Burići

 

Iako je većina Burića iz Istre i Svinišća, u Omiškoj zagori, od Šibenika, Dubrovnika, ta tvrdnja ne vrijedi za fra Marka Burića, koji je 3. kolovoza 1695.godine skupa s gvardijanom sinjskog franjevačkog samostana fra Andrijom Ripčaninom (Peratović) iz Ripaca u Rami, te s fra Pavlom Vučkovićem, fra Franom Antunovićem, fra Antunom Oštrićem, fra Ivanom Mižanjićem, fra Stipanom Vučemilovićem i fra Šimunom Cvitkovićem izjavio da su fratri, doseljenici iz samostana u Rami, preselili sa splitskog Sustipana u Sinj i nastanili se pokraj groblja Svetog Frane u Sinju, a boravište im je odredio princip-dužd mletački. Čini se da je fra Marko Burić, sudeći prema prezimenima mu navedene subraće, rodom iz Brotnja, iz Blizanaca pokraj Čitluka, gdje su jedino do tada živjeli Burići.

Biskup fra Marijan  Bogdanović 1768. godine zatekao je u Blizancima tri obitelji Burića.

Zahvalni smo za popise 1742. i 1768.godine i to su jedini popisi Hrvata katolika iz tog vremena, ali ne samo zahvalni, jer nije bilo nikoga drugog da to učini za naš narod na tom području, osim fratara. Zašto to kažem. Bili su vrlo površni ili namjerno nepotpuni, jer zbog poreza na glavu nisu htjeli prikazati stvarno stanje, kao tada tako i danas.

Dvije petočlane obitelji s tim prezimenom zabilježene su i u Blizancima u sklopu popisa bosasnko-hercegovačkih Hrvata katolika 1741. /42.godine od biskupa fra Pavla Dragičevića: Marijanovu i Ivanovu.

U Visokom 1781. godine spominju se Burići, a danas ih živi velik broj u tom gradu koji imaju i svoj porodični grb. Grb se sastoji od štita s velikim slovom B i upisanom godinom 1587.

Danas Burića ima u Prozoru i u selu Družinovići kod Prozora.

Ima jedna obitelj Burić u Banovićima, a Buro jedno domaćinstvo u Živinicama.

Do okupacije Banje Luke 1992.godine bilo je obitelji koje su nosile prezime Burić, muslimani. Danas ih ima u Hadžićima, također muslimani.

Burića danas ima i u Beogradu, koji su porijeklom od Bijeljine gdje je bilo i pravoslavnih svećenika. Ima također i jedan dan kada se svi Burići pravoslavci okupljaju u Tršiću u Crnoj Gori, ali taj datum nisam otkrio.

Burića ima u selu Crnici, Prenj kod Stoca.

U novije vrijeme za tjednik Dane često se javlja pisanjem novinar Ahmed Burić.

Buro (Burić) ima u selu Visokovci, a priznaju da vode porijeklo od prezimena Burić, kod Vranduka u Bosni. Starinom su već 300 godina u tom selu, a nisu istražili  svoje porijeklo.

 

Garevački Burići

 

Biskup fra Marijan Bogdanović 1768.godine u svom popisu prigodom vizitacije u Garevu zatiče jedno domaćinstvo Ivana Burića s petero odraslih i dvoje djece. Iste godine zabilježena su u Blizancima tri domaćinstva Burića: Andrijinu i Jurinu s po 5 i Jakovljevu s tri osobe. Dvojica posljednjih Jure i Jakov upisani su s prezimenom Buradović. Garevački Burići pisani su s jednim i dva r u prezimenu. U novije vrijeme te su se obitelji razlikovale što su jedni ostali kod prezimena Burić, a drugi s prezimenom Bura. Pred ovaj domovinski rat bilo je 15 domaćinstava s prezimenom Burić i dva s prezimenom Bura (Franjo i Marko).

 

Krštenja:

 

1. Andrija Burrić i Katarina Lebić krste djecu: Anđu 19.9. 1779.godine, a kuma je Magdalena žena Andrije Valentića i Agatu rođenu 17., a krštenu 20.4.1782.godine.

 

2. Ivan Burrić i Katarina Kljajić iz Vrbovca kod Odžaka krste sina Josipa rođenog 13., a krštenog 20.4.1782.godine, a kum je bio Marko Stanić.

 

3. Garevo, 25.7.1785. Ja fra Toma iz Tuzle, kapelan, krsti dijete rođeno  23.6. 1785. od zakonitih i katoličkih roditelja Ivana Burića iz Gareva i Kate Kljajić iz Vrbovca, kome dadoh ime Ruža. Kuma je bila Ivana Dubravac iz Modrana.

 

4. Garevo, 18.6.1787. Ja fra Toma Salatić iz Tuzle, kapelan, krsti dijete rođeno 16. 6.1787. od zakonitih i katoličkih roditelja Andrije Burića iz Gareva i Kate Lebić iz Dubice, kome dadoh ime Mato. Kum je bio Filip Valenta iz Gareva.

 

5. Garevo, 24.2.1790. Ja gore spomenuti, krsti dijete rođeno dana 16.2.1790. od zakonitih roditelja Ivana Burića i Kate Kljaić, kome dadoh ime Marija. Kuma je bila Ivka Stanić, svi iz Gareva.

 

6. Garevac, 05.8.1793. Ja fra Petar Maroević iz Tuzle, kapelan, krsti dijete rođeno 30.7.1793. od zakonitih roditelja Andrije Burića i Kate Lebić iz Svilaja, kome dadoh ime Anđa. Kuma je bila Ana Gagulić iz Garevca.

 

7. Garevo, 12.9.1795. Ja isti krsti dijete rođeno 17.8.1795. od zakonitih roditelja Ivana Burića i Kate Kljajić, kome dadoh ime Lucija. Kuma je bila Ivka Tomušić, svi iz Gareva.

 

8. Garevo, 18.2.1796. Ja isti krsti blizance rođene 2.2.1796. od zakonitih roditelja Andrije Burića i Kate Lebić, kojima dadoh imena: Marija i Lucija. Kume su im bile Marija Majić i Manda Borović, svi iz Gareva.

 

9. Garevo, 10.11.1802. Ja fra Andrija Maračić, kapelan, krsti dijete rođeno 8. 11.1802. od zakonitih i katoličkih roditelja Josipa Burića i Ane Bartulović iz Velike, kome dadoh ime Ivan. Kum je bio Stjepan Vrljić iz istoga mjesta.

 

Vjenčanja:

 

1. Ivan Burra iz Gareva ženi sina Stjepana, koji je vjenčan 6.2.1775.godine u Dubici s Katom kćeri Franje Lebića iz Dubice. Dana 6. veljače 1775. Ispunivši svakah i nebudući crkvene zaprike, vinča jah fra Marian Ćorić StipanasinaIvanaBureiz Gareva, s Katom kćeriu Frane Lebića iz Dubice. Svidoci biše MijatVarljić izGareva, i Antun Gargić iz Potočana.“

 

2. Andrija Burrić ženi sina Andriju 1779.godine.

 

3. Ivan Burić Ivana ženi se s Katarinom Kljajić kći Ante iz Vrbovca 28.2.1780.godine. Kumovi na vjenčanju bili su: Mijo Rebrinović, Luka Knežević i Angela žena Mate Brdarića.

 

4. Dana, 25.1.1795. Ja fra Petar Maroević iz Tuzle, administrator tramošnički, vjenča: Iliju sina Jure Kvasina iz Dobrinje, sa Jelom kćerkom Ivana Burića iz Gareva. Kumovi su bili: Petar Kvasina, Nikola Jurišić i Ana Lebić, svi iz Dobrinje.

 

5. Dana, 23.11.1795. Ja fra Petar Maroević, kapelan, vjenča: Franju sina Ivana Babića iz Dobrinje, sa Mandom kćerkom Andrije Burića iz Gareva. Kumovi su bili: Stjepan Deljić, Mato Svrzić i Kata Babić, svi iz Dobrinje.

 

6. Dana, 20.11.1796. Ja fra Petar Maroević, kapelan, vjenča: Šimu sina Filipa Crnotića iz Špionice, sa Jelom kćerkom Andrije Burića iz Gareva. Kumovi su bili: Anto Bežljančić, Mijo Bežljančić i Matija Svrzić, svi iz Dobrinje.

 

7. Ja fra Andrija Maračić, garevački kapelan vjenča: 8.2.1802. Josipa sina Ivana Burića iz Gareva, sa Anom kćerkom pokojnog Bariše Bartulovića iz Velike. Kumovi su bili: Nikola Stanić, Ivan Vlašić i Lucija žena Nikole Stanića, svi iz ovoga mjesta.

 

8. vjenča: 17.5.1802. Matu sina pokojnog Ivana Svrzića iz Dobrinje, sa Mandom kćerkom Andrije Burića iz Gareva. Kumovi su bili: Lovro Lukačević, Karlo Svrzić i Petronila žena pokojnog Mije Svrzića, svi iz Dobrinje.

 

9. Tremošnica, 23.11.1812. Ja fra Marijan Miletić, župnikov pomoćnik, vjenča: prvi: Petra sina Ivana Mićića iz Tremošnice, sa Anđom kćerkom Andrije Burića iz Gareva. Kumovi su bili: Mijo Ivančićević iz Tremošnice, Ivan Mićić i Lucija žena Ante Mijića iz Tremošnice.

 

Umrli i sahranjeni u garevačko groblje:

 

1. Katarina Burić rođena 1759, a umrla 7.5.1767.godine.

 

Popis garevačkihBurića od 1750.-1787. godine prikupljeni iz Matica župa Bijela i Svilaj. Sigurno ih je bilo više članova obitelji, a ovdje su samo oni kojima znamo imena koja su pribilježena u Maticama.

 

  1. Burra Ivan iz Gareva ženi sina Stjepana 1775.g.

  2. Burra Ivana supruga ...?...

  3. Burra Stjepan Ivana vjenčan u Dubici 6.2.1775.g. s

  4. Katom kćeri Franje Lebić iz Dubice

  5. Burrić Andrija ženi sina Andriju 1779.g.

  6. Burrić Andrija Andrije i

  7. Katarina Lebić krste kćeri:

  8. Burić Anđu 19.9.1779.g.

  9. Burić Agatu, rođena 17. a krštena 20.4.1782.

10. Burić Ivan ženi sina Ivana

11. Burić Ivana supruga ...?...

12. Burić Ivan Ivana, vjenčan 28.2.1780.g. s

13. Katarinom Kljiaić, koji krste sina

14. Burić Josip rođen 13., a kršten 20.4.1782.

15. Burić Katarina rođena 1759., a umrla 7.5.1767.

 

Burići nestali iz Burića štale 1945.godine

 

1. Anto Burić, zvani Tulo, rođen 15. prosinca 1918.godine, iz Garevca, sin Pere Burića i Ane rođene Pavić. Sklopio brak u Gradačcu 01.08. 1942.godine sa Kajom Majstorović iz Kornice. Od partizana zarobljen i doveden u štalu svog oca sa ostalim zarobljenicima u Garevcu, odakle su kamionom preveženi rijeci Bosnii tamo ih nestalo. Roditelji ga prepoznali na obali Bosne mrtva i dali ga zakopati kad su prilike dozvolile. Strijeljan 27.05.1945.godine. Brat Pero Burić zvani Erlić prepoznao ga je i motkom gurnuo u stranu da bi ga roditelji kasnije prepoznali na obali Bosne mrtva i dali sahraniti na groblju u Garevcu 19.09.1945.godine kad se vrijeme malo smirilo. Sahranili su ga Marko Tokić i Stjepan Jagustin.

 

2. Ilija Burić, rođen 15. svibnja 1920.godine, iz Garevca, sin Stipe Burića i Mare rođene Bajić. Neoženjen.

 

3. Ivan Burić, rođen 16. travnja 1900.godine, iz Garevca, sin Petra Burića i Mare rođene Mašić. Sklopio ženidbu sa Katom Bajić u Modriči 26.01.1921. godine.

 

4. Ivan Burić, rođen 10. ožujka 1908.godine, iz Garevca, sin Franje Burića i Jele rođene Juroš. Vjenčan sa Anđom Lozić (Jerkić) iz Čardaka 23. 11.1931.godine u Modriči.

 

5. Ivo Burić (Burin), rođen 25. travnja 1923. godine, iz Garevca, sin Ive Burića i Mande rođene Mamuzić.

 

6. Jozo Burić (Magarčušin), rođen 22. travnja 1920.godine, iz Garevca, sin Mate Burića i Mare rođene Andrić.

 

7. Luka Burić (Toleša), rođen 20. listopada 1923.godine, iz Garevca, sin Ilije Burića i Ivke rođene Pavić. Sklopio ženidbu u Gradačcu 17.11. 1943.godine sa Marom Mamuzić, koja se 1949. godine udala u župu Sivša kod Doboja.

 

8. Marko Burić (Bura) iz Garevca. Strijeljan bez suđenja između 25. i 28. svibnja 1945.godine.

 

9. Mato (Matan) Burić, rođen 23. kolovoza 1924.godine, iz Garevca, sin Mate (Matije) Burića i Ane rođene Bičvić.

 

10. Tomo Burić, rođen 10. listopada 1922. godine, iz Garevca sin Stjepana Burića i Mare rođene Bajić.

 

Povratnici

 

Poslije potpisivanja Daytonskog sporazuma neki su se počeli vraćata, ali su to uglavnom stariji i trajni povratak, a to je prenošenje pokojnih u garevačko groblje.

Burić Mato i Ana

Burić Stipo

 

Bošnjačko tumačenje prezimena Burić

 

Jedno tumačenje prezimena Burić bošnjačkog korijena može biti kao jedno tumačenje postanka, ali ne mora biti, niti je utemeljeno znanstveno ni na povijenim izvorima.. Moje tumačenje je da su prešli s katoličanstva na islam.

Ali evo i njihovog tumačenja koje nema nikakvog ni povijesnog ni bilo kakvog temelja , a nije bilo nikakvog povoda za takav nastanak prezimena. Bošnjačko prezime Buro je najvjerojatnije izvedeno i potječe od muškog osobnog imena Buro, što je hipokoristik od bošnjačkog imena Burham, arapskog porijekla. Prezime Buro je zato Patronomik jer je uzeto nasljedno od nekoga muškoga  nositelja tog prezimena. Bošnjačko prezime  Burić možda je izvedeno i od riječi Burek, pošto je njegov nositelj bio velika poguzija, gurman, volio je da jede samo pite ( turki bourek, perzijski=Pita) i da je tako dobio nadimak Pita-Burek. To svakako nije. Bošnjačke izvore za porijeklo prezimena Burić, nadimačkog karaktera  Burat (mlatiti), Buranjem, mlaćenjem kiselog mlijeka u stapovima. I još jedna pretpostavka da je izvedeno od riječi Burko, što znači Srditko. Sve ove pretpostavke nemaju svog utemeljenog tumačenja.