Skoči na menu Skoči na sadržaj
Lijepa slika u zaglavlju

Današnji datum:  20. kolovoza 2017.

 

Pisma iz doline Vrbasa

10. srpnja 2011.
Napisao o. Franjo Pfanner, trapist

Pisma iz doline VrbasaNedavno je u izdanju župnog ureda Navještenja BDM u Velikoj Gorici izašla knjiga PISMA IZ DOLINE VRBASA koja sadrži izabrana pisma koja je o. Franz Pfanner, utemeljitelj samostana trapista „Marija Zvijezda“ u Delibašinom Selu, nedaleko od Banje Luke pisao svojim brojnim prijateljima, znancima i dobročiniteljima. Tu su i pisma koja je pisao svome prijatelju, župniku i izdavaču lista „Vorarlberger Volksblatt", te pisma koja su tiskana u knjižici pod naslovom „Pisma iz doline Vrbasa" („Briefe aus dem Verbasthale"). Samostan trapista „Marija Zvijezda utemeljen je 21. lipnja 1869. godine.

Iz izbora ovih pisama saznajemo kako su živjeli tadašnji stanovnici otomanske Bosne: Bosanci (katolici), Grci (pra­voslavni) i Turci (muslimani), kako ih je on nazivao. Na­ravno, da je kao katolički redovnik posebno promatrao život katolika. Pred svakovrsnom zapuštenošću ovog puka zastaje začuđen, ali pun razumijevanja. Sam piše: „Srce ovog naroda jednako je lijepo kao i njegova zemlja i doista je šteta da je tako malo podučen. Kada bi ga se podučilo, mogle bi se s njime učiniti mnoge velike stvari" (5.5.1874.).

Zadivljen je prirodnim ljepotama Bosne. „Netko izvan Bosne teško može zamisliti ljepotu ove zemlje... Otkako sam prokrstario Bosnu, često sam razmišljao: 'Ti Bosno, nipošto nisi najmanja među turističkim zemljama Europe" ( 5.5.1874.).

Opisao je i neke povijesne događaje koji su obilježili propast Otomanskog carstva u ovom dijelu svijeta.

U knjizi nalazimo opise putovanja o. Franza po raznim dijelovima Europe.

O. Franz nije klasičan putopisac i njegova pisma nisu egzotični putopisi. Njegova pisma su trajan svjedok vremena, koje je u Bosni tijekom Otomanske vladavine jednostavno stalo.

Pisma je sakupio, preveo, napravio izbor i sabrao ih u knjigu, g. Stipo Bilić, marni istraživač povijesti trapističke opatije „Marija Zvijezda“. Tako imamo mogućnost pročitati kako nas je vidio i doživljavao jedan Europljanin u drugoj polovici 19. stoljeća, odnosno kako su naši pređi živjeli u to vrijeme na ovom dijelu svijeta. Važno je još jednom napomenuti da su to pisma čovjeka koji nije tek promatrao, bilježio i čudio se, već čovjeka koji je mijenjao svijet i koji je pokazao da se svijet može promijeniti, ma kako to izgledalo beznadno.

Također vjerujem da će svakom pomnom čitatelju ova pisma pomoći da s više razumijevanja gleda na našu prošlost i sadašnjost, ali također s više nade i na našu budućnost.

________________

Predgovor, str. 6-7