Skoči na menu Skoči na sadržaj
Lijepa slika u zaglavlju

Današnji datum:  26. travnja 2017.

 

Prezime DOMAZET

12. srpnja 2011.
_______________

Domazeti su: Hrvati, Srbi, Crnogorci...

Prezime DOMAZET ima svoje porijeklo od imenice nadimka. Domazet je onaj koji se priženio, uvjenčao, koji je zasnovao svoju obitelj u ženinu domu. Da bi se narugali u selu nazivali bi ih: uljez, pripuz, dopuz, rora. Uvijek je bio u kući, doma, kad je trebalo, doma je zet, danas bi mi to rekli papučar, udao se.

Domazeti su srednjovjekovni hrvatski rod, čija je starina u selu Raška Gora poviše Mostara, na Neretvi, gdje je spomen o pripadnicima toga roda sačuvan u nazivu zaseoka Domazeti, u kojem odavno nema stanovnika s prezimenom Domazet. Najstariji poznati zapis o tome rodu nalazi se u jednoj ispravi, sačuvanoj u arhivu župe Sućuraj na Hvaru. Tu je zapisano: „Dana 26. travnja 1526.godine u Sućuraj je iz Hercegovine stigao sa svojim pukom prior fra Marko Domazetović koji je našao crkvu i samostan spaljen od Turaka.“

Starina današnjih Domazeta iz Cetinjske krajine je selo Pribinovići pokraj Širokog Brijega, odakle su s ostalim prebjezima iz stare župe Mostarsko Blato krajem 17. stoljeća, njihovi preci stigli na područje Satrića i Zelova pokraj Sinja.

Upravo je u Pribinovićima u svom popisu Hrvata katolika biskup Pavao Dragičević 1741./42. zabilježio tri obitelji ovog roda: Antinu sa 6 članova, Vidovu s 5 osoba i 4-članu obitelj udovice Kristine Domazet. Tada je u Hercegovini živjela još jedna obitelj s ovim prezimenom: 13.-člana obitelj Marijana Domazeta u Gorici, koja je pripadala staroj župi Posušje, a danas to selo pripada hercegovačkoj općini Grude.

Kada je Karlovačkim mirom 1699.godine došlo do ispravljanja granica u zapadnom dijelu Cetinjske krajine na štetu Mletačke Republike, harambaša Grgur Buljan je dio svojih ljudi smjestio u Postinje na mućkom području., među kojima su bile i četiri obitelji s prezimenom Domazet: Matina, Vidova, Nikolina i Lukina, a u Pribudama obitelj Petra Domazeta pokojnog Vida. Kada su se prilike stabilizirale, tek doseljeni Hercegovci vraćaju se u Potravlje, Satrić i Zelovo, pa su se one četiri već spomenute obitelji ponovno našle u mjestima doseljenja: U Satriću senastanila 11-člana obitelj Luke Domazeta pokojnog Marka, a u zelovu su se smjestile: 4-člana obitelj Mate Domazeta, zatim 10-člano kućanstvo Vida Domazeta pokojnog Grgura i 5-člano domaćonstvo Nikole Domazeta pokojnog Marka. One su upisane u venečijanskim zemljišnim knjigama iz 1709.godine za područje Satrića i Zelova. Petnaestak godina kasnije u Alberghettijevu zemljišniku a u sklopu banderija harambaše Martina Buljana upisano je u potravlju i Zelovu 6 Domazetovih obitelji: Ivanova, Grgina, Petrova, Matijina, Andrijina i Martinova. O Domazetima iz Cetinjske krajine donosim dva zapisa, u kojima se odražava teško vrijeme u kojem se jedva preživljavalo. U izrazito nepovoljnom 18. stoljeću česti su bili sukobi pripadnika susjednih banderija, a u jednom od njih su sudjelovali i Domazeti. Oko 1790.godine došlo je do svađa zbog zemljišta, i to s jedne strane harambaše Grgura Buljana iz Biletića, alfira Ivana Gudića iz Postinja, kaplara Mije Bogosavljevića iz Satrića, kaplara Stipana Domazeta iz Zelova, svi iz banderije Buljan, i s druge strane podnarednika Josipa Tokića, ađutanta, ađutanta Jure Majstorovića i Biletićana iz banderije Ćurkovića radi zemlje u Ponikvama na Biletiću. Zauzimanjem harambaša Ćurkovića i Buljana, kao i Savka Vulića, došlo je do sporazuma. Oni su razgraničili zemljište banderije Buljan od zemlje banderije Ćurković i postavili međe. Kako se u to vrijeme živjelo svjedoči i jedan zapis iz 1782.godine. Tada je Grgo Soldić pokojnog Mate iz Satrića ustupio Grgi Domazetu pokojnog Grge iz Zelova polovicu bunara na Zelovu, a on mu je za to dao jedno goveče.

Danas u Satriću živi 7 Domazetovih obitelji sa 17 duša. Od ostalih dalmatinskih Domazeta spominjem pripadnike tog roda iz Bristvice u Trogirskoj zagori, u kojoj su u zemljišnim venecijanskim knjigama iz 1711.godine zabilježene 2 obitelji s prezimenom Domazet: Markova i Matina. Također u Poljičanima iz Gornjeg Polja, upisan je knez Ivan 1749.godine upisan kao Domazet i Domazetović. U popisu stanovništva Splitske nadbiskupije nadbiskup Ivan Laghi 1725.godine zabilježio je u Gatima poviše Omiša dvočlanu obitelj Ivana Domazetovića. Danas u Prologu pokraj Livna žive Domazeti, koji su 1961.godine M. Petriću da su „za turske vlade“ doselili iz Zelova pokraj Sinja.

U Matici župe Tramošnica nalazim ove zapise vjenčanja: „(27.11.1815.) Petra sina Mate Zubkovića iz Slatine i njegove zakonite žene Ane Bekić iz Modrana, sa Mandom kćerkom Mije Domazeta iz Kornice i njegove zakonite žene Šimice Markotić iz Riječana. Kumovi su bili: Franjo Marić, Anto Mandir i Kata Kuprešak.“

 (29.11.1826.) Tadiju sina Andrije Marića iz Slatine i njegove zakonite žene pokojne Šimice Lončarević iz Tremošnice, sa Katom kćerkom Mije Domazeta iz Kornice i njegove zakonite žene Šimice Marčetić iz Kornice. Kumovi su bili: Anto Marić, Ivan Marić i Andrijana Lepan.“

 Danas u Hrvatskoj živi 1070 osoba s prezimenom Domazet, a najviše ih je u Cetinjskoj krajini, srednjoj Dalmaciji i Lici. Do domovinskog rata bilo ih je i u Bosanskoj Posavini u Garevcu i drugim selima modričke općine. Istog su porijekla i prezimena Domazeta, Domazetović u Novoj Gradišci i Banovini. Domazeti i mučkom području zabilježeni su u venecijanskim zemljišnim knjigama 1711.godine, u kojem je u mjestu pribudama (mjesto Crivac tada nije tretirano kao zasebno selo) upisana je 13-člana obitelj Petra Domazeta pokojnog Vida, kojoj su mletačke vlasti dale 16 kanapa zemlje. Domaćin ove obitelji je ujedno i predak svih pribudskih Domazeta. U austrijskim zemljišnim knjigama iz 1835.godine u Crivcu su upisane tri obitelji s prezimenom Domazet: Antina, Lukuna i Petrova. Popis stanovništva iz 1948.godine zatekao je u Crivcu 7 Domazetovih obitelji, a u Zelovu Sutinskom čak 22 obitelji, ikao 1835.godine u Zelovu pokraj Sinja nije bilo Domazeta.  Danas u Crivcu živi 14 obitelji s 51 osobom s prezimenom Domazet.

Domazeti su živjeli i u Garevcu do Domovinskog rata. Odakle su se doselili nije mi poznato.

Domazeti nestali iz Burića štale 1945.godine:

Ivo Domazet, rođen 31.1.1930.godine iz Garevca, sin Nike Domazeta i Luce rođene Gagulić  i

Josip Domazet, rođen 12.4.1922.godine iz Garevca, sin Pere Domazeta i Ivke rođene Stanić.

Pravoslavci Domazeti su porijeklom iz Čeva u Crnoj Gori. Odatle su se naselili u Hercegovinu, a poslije toga i u druga područja.

Domazeti Bošnjaci. Selo Domazeti postoji u Biljanima kod Ključa u Bosni i Hercegovini. Tu su većina Domazeta Bošnjaci. Prema svjedočenju starih prvi Domazet u Biljane je preselio iz Like.