Skoči na menu Skoči na sadržaj
Lijepa slika u zaglavlju

Današnji datum:  20. studenoga 2017.

 

Prezime GRGIĆ

6. kolovoza 2011.
______________

GRGIĆA ima Hrvata katolika i Srba pravoslavaca, a nastanjeni su širom čitavog teritorija bivše Jugoslavije. Skoro da nema mjesta ni općine gdje ne postoji barem neki potomak ovog prezimena i da nije svoj korijen našao u nekom svom korijenu koji je imao vlastoto ime Grgo, Grgur, od vlastelina do biskupa od Rima, Dalmacije do naših bosnakskih prostora. Tumačenja su različita i svi žele dati značenje svom porijeklu, ali je upitan  njihov slijed porijekla.

Nastanak ovog prezimena ima više tumačenja na našim prostorima. Prvo tumačenje da je ovo prezime izvedeno od imena Grgur. Zapisano je da su Grgići nastali od starog hrvatskog plemena Jeličić čija je starina iz Mostara, još iz vremena prije okupacije Bosne 1466.godine. Čak su imali i svoj plemićki grb.

U povijesti su poznate osobe s ovim prezimenom:

1.   Inocent Juraj Grgić, rođen 1691.godine rodom iz Vida kraj Metkovića, poznat kao svećenik-teolog koji je djelovao u Dubrovniku. Umro je 1776.godine.

U Pologu kod Mostara Ivankovići su nosili i drugo prezime – Grgić. Antun Ivanković, zvani Grgić, brat Barišin rođen oko 1840.godine, a umro 08.02.1894.godine živio je u Trusini sa ženom Vidom Barišić i imali su tri sina: Mijo(ili Mato), Bariša i Ivan.

Biskup Pavao Dragičević u popisu iz 1742.godine donosi popis obitelji Grge Grgića sa 6 ukućana iz Vitine kod Ljubuškog.

U Vranjicu kraj Solina Grgići žive više od 200 godina koji su tu doselili iz Dalmatisnke zagore od Drniša iz Petrova Polja. Međutin predaja govori da su svi Grgići koji se nalaze u Dalmaciji doselili iz Bosne u okolicu Sinja. U Zadarskom arhivu 1645.godine je zapisano u ugovoru s venecijanskom državom o preseljenju iz Petrovog Polja kod Knina u Dalmaciju i da su Grgići živjeli na području Dubrovačke republike. Kraj Šibenika i danas postoji selo koje nosi naziv Grgići. Također ima naselje kraj Knina koje nosi naziv Grgići. Također ima zapisano u kninskom zborniku da su Grgići doselili iz Vranjica u Knin.

U Bosni i Hercegovini Grgića ima gotovo u svim općinama, počevši od Mostara, Graba, Klobuka, Vitine, Čapljine, Ljubuškog, Gornji Vakuf, Kupres (doselili iz Pirovca kraj Šibenika u župu Suho Polje), Kotor Varoši, Manjače, Tuzle, Živinica, Usore (doselili iz Dalmacije), Modriče, Garevca, Bosanskog Broda, Oštroj Luci i tako dalje. O Grgićima u svim ovim mjestima može se pisati posebna povijest migracija i njihov boravak na tim područjima.

Grgići pravoslavci su prije 350.-400.godina iz predgrađa Nikšića u Crnoj Gori preselili su dva brata u blizinu Sarajeva, selo Vilusi od kojih je jedan prešao na islam.

Kada su doselili u mjesto Garevo, mi možermo dati one podatke kada se pojavljuju u zapisanim dokumentima, a to su: Grgići u Maticama samostalne kapelanije Tramošnica, a Garevo je tada pripadalo toj samostalnoj kapelaniji:

1.  Grgić Marija iz Poljane kod Tuzle, udana za Ivana Šimunovića u Bare, krsti kćer Ružu 1805.godine u Barama.

2.  Grgić Ruža iz Duvna, udana za Antu Jurišića u Dobrinju, krsti sina Petra 1793. godine u Dobrinji.

3.  (03.02.1817.) Matu sina pokojnog Lovre Grgića iz Pruda i njegove zakonite žene Kate Ekmekčić iz istoga mjesta, sa Anom kćerkom Filipa Borovića i njegove zakonite žene Ruže Kostrečević. Kumovi su bili: Mijo Tomić, Petar Lovrić i Lucija Topal.

 

4.  Tramošnica, 25.11.1817. Ja fra Juro iz Vareša, mjesni župnik, vjenča: Martina sina pokojnog Grge Jurišića iz Liporašća i njegove zakonite žene Šimice Dujmović iz Grabovice (a Grabovac ex alieno Regnio), sa Anđom kčerkom pokojnog Ivana Tuoljaka iz Bare i njegove zakonite žene Marije Grgić iz Tuzle. Kumovi su bili: Josip i Ivan Čerkez i Marija Mićić.

 

5.  Ja fra Juro iz Vareša, župnik, vjenča 22.02.1819.): Miju sina pokojnog Nikole Filipovića iz Bare i njegove zakonite žene pokojne Kate Tičić iz Tuzle, sa Marijom kćerkom pokojnog Stjepana Lončarevića iz Bare  i njegove zakonite žene Ivke Grgić iz Duvna. Kumovi su bili: Ivan Čuljak, Tomo Barišić i Marija Tičić.

Prema knjizi Burića štala donosimo Vam popis nestalih prezimena Grgić:

1. Jozo (Jozika) Grgić, iz Garevca, sin Ivana Grgića.

2. Mijo Grgić, rođen 13. rujna 1919. godine, iz Garevca, sin Ive Grgića i Julke (Ilonke) rođene Peter. Supruga mu je Kaja rođena Kovač.

3. Perica Grgić, iz Garevca, sin Ivana Grgića.

4. Marko Grgić, rođen 12. rujna 1923. godine iz Oteže, sin Grge i Ivke rođene Cvitkušić. Upisan. Neoženjen.

5. Andrija Grgić, rođen 15. svibnja 1914. godine, iz Pruda. Sin Petra i Luce rođene Filipović. Vjenčan 15.11.1942. godine s Anom Bogdanović.