Brčko, grad u sjeveroistočnoj Bosni, leži na desnoj obali rijeke Save (pristanište) uz ušće Brke. Poljodjelsko je središte istočnog dijela Bosanske Posavine i Semberije; okolica se ubraja među najveće proizvođače šljiva u BiH. U gradu se nalazi pravoslavna crkva iz 1864., “Bijela džamija” iz 1881., katolička crkva Presvetoga Srca Isusova iz 1883. i vijećnica u maurskom stilu iz 1892. (rad A. Witeka). Željezničkom prugom Brčko je povezano s Vinkovcima i tuzlanskim industrijsko-rudarskim područjem.
Brčko je kao naselje postojalo prije osmanlijskog osvajanja. Konačnom uspostavom osmanlijske vlasti, nakon pada Srebreničke banovine 1512., brčanska tvrđava i podgrađe počinju se širiti i postupno dobivaju gradsko obilježje. Još 1600. godine muslimanski džemat brojio je samo 35 kuća, a 1623. i 1674: spominje se rimokatolička župa. U Bečkom ratu 1683.-1699. nakratko je oslobođeno, a Karlovačkim mirom 1699. vraćeno pod osmanlijsku vlast; nakon Austro-turskog rata (1716.-1718.) ponovno je došlo pod austrijsku vlast, koja je ondje ostala do 1739., kada se Brčko našlo ponovno pod vlašću Osmanlija. U tom nemirnom razdoblju grad je znatno stradao. Nakon 1739. obnavlja se pa je 1851. postao samostalnim kadilukom. Austrijski vicekonzulat premješten je iz Tuzle u Brčko 1865. Godine 1878. okupirala ga je austrougarska vojska, pa je do 31. prosinca 1879. bio pod vojnom upravom, a civilna vlast uspostavljena je 1. siječnja 1880.
U agresiji na BiH srpske su snage tijekom svibnja i lipnja 1992. zauzele grad i sjeverni dio općine Brčko. Time su stvorile tzv. koridor između zapadnog i-istočnog dijela Republike Srpske (nastoje ga proširiti ofenzivama u srpnju 1993. i travnju 1994). Nakon progona Bošnjaka i Hrvata (oko 70% općinskoga st. 1991.) u Brčko se masovnije naseIjavaju srpske izbjeglice. Međunarodnom arbitražom odlučeno je 5.03.1999. da Brčko postaje neutralni distrikt pod središnjom vlašću BiH i pod međunarodnim nadzorom s tri etnička dijela, a to je provedeno početkom ožujka 2000. godine.
U izvješću provincijala fra Marijana Pavlovića, tj. bosanskih franjevaca fra Jure iz Neretve i fra Pavla Papića iz 1623. godine, navodi se da župa Brka pripada samostanu Gradovrh ili Gornja Tuzla.
U izvješću Svetoj Stolici o prilikama u Bosni i Slavoniji, biskup fra Jeronim Lučić navodi da je 3. kolovoza 1638. uz rijeku Savu u Brčkom (Barcski) uz sudjelovanje sedam fratara krizmao 78 osoba. Biskup navodi da župa nema crkvu, a da je pod upravom samostana Gradovrh.
U izvješću iz 1650. godine (o pohodu Bosni između 1645. i 1650. godine) poslanom Svetom zboru za promidžbu vjere u Rim, biskup fra Marijan Maravić navodi da je u župi Brčki (Baricki) 20. srpnja 1649. krizmao 516 vjernika. Biskup fra Marijan Maravić navodi da je grad Brčko tada imao 150 turskih kuća i 3 džamije.
U izvješću iz 1675. godine (o kanonskom pohodu Bosni između 1672. i 1675. godine) dostavljenom Svetoj Stolici u Rim, biskup fra Nikola Olovčić-Ogramić navodi da je župa Brka (Barkae) 3. studenog 1674. godine imala 1926 katolika, a da je tada krizmao 874 vjernika i da župa nema crkvu.
Biskup fra Pavle Dragičević u svome izvješću navodi da su župi Štrepci, godine 1742., pored ostalih pripadala i sljedeća mjesta: Brezovo Polje – 4 katoličke kuće i 23 katolika, a od toga je bilo 12 odraslih osoba (koje se pričešćuju) i 11 djece (nepričešćenih) te Donje Bodežište – 23 katoličke kuće i 154 katolika, a od toga su bile 103 odrasle osobe (koie se pričešćuju) i 51 dijete (nepričešćenu).
Prema popisu biskupa fra Augustina Miletića iz 1813. godine u župi Zovik između ostalih navode se i sljedeća mjesta:
Brka (38 katoličkih kuća i 249 katolika od toga je bilo 165 odraslih osoba i 84 djece) te Omerbegovača i Dubravice (29 katoličkih kuća i 160 katolika, od tog je bilo 118 odraslih osoba i 42 djece).
Današnja župa Brčko utemeljena je 1861. kao mjesna kapelanija odvajanjem od župe Zovik i od te godine vode se matične knjige. Prvotni zaštitnik župe bio je Mihovil arkanđel, a danas je Presveto Srce Isusovo. Sadašnja crkva blagoslovljen je 15. listopada 1933.
Časne Sestre milosrdnice u Brčkom su imale samostan te višu i nižu osnovnu školu od 1886. do 1945. godine. Također su u razdoblju od 1939. do 1974. radile mjesnoj bolnici. Osim njih, u župi Brčko su od 1958. do 1965. godine djelovale časne sestre Družbe služavki Malog Isusa.
Tijekom rata 1992.-1995. katoličku crkvu u Brčkom ekstremni Srbi pogodili su hicem iz artiljerijskog oruđa. Poslije su crkvu, i župnu kuću opljačkali i oštetili, a Hrvate katolike protjerali.
Župi Presvetoga Srca Isusova u Brčkom danas pripadaju sljedeća naselja: Brčko, grad, Čađavac, Dizdaruša, Grčica i Gredice.
Župa Presvetog Srca Isusova
Miroslava Krleže 5
BiH 76100 BRČKO
