Gradačac se nalazi u sjeveroistočnom dijelu Bosanske Posavine, na prometnici Modriča – Gradačac-Lončari, 12 km jugoistočno od Modriče.
Neki povjesničari smatraju da je području današnje župe Gradačac nekad bio dio župe Kornica.
U izvješću iz 1675. godine (o kanskom pohodu Bosni između 1672. i 1675. godine) dostavljenom Svetoj Stolici u Rim biskup fra Nikola Olovčić-Ogramić navodi da je župa Kornica (Corenzea) u studenom 1674. godine imala 1418 katolika, a da je on tada krizmao 749 vjernika i da župa nema crkvu.
Prema popisu biskupa fra Augustin Miletića iz 1813. godine u župi Tramošnica između ostalih navode se sljedeća mjesta: Bare (30 katoličkih kuća i 192 katolika, a od toga su bile 122 odrasle osobe 70 djece) te Ledenice (23 katoličke kuće 143 katolika, a od toga je bilo 78 odra osoba i 65 djece).
U Šematizmu Bosne Srebrene za 1856. godinu, a prema podacima iz 1855., u župi Tramošnica između ostalih mjesta spominje se i mjesto Gradačac, s 12 katoličkih obitelji i 35 katolika, a prema Šematizmu Bosne Srebrene za 1864. godinu također u župi Tramošnica nalazimo mjesto Gradačac varoš, s 14 katoličkih obitelji i 65 katolika.
Župa Gradačac utemeljena je 1868. godine kao mjesna kapelanija odvajanjem naselja od župa Tramošnica i Garevo. Župna crkva sv. Marka Evanđelista sagrađena je 1888., a obnovljena 1969. godine. Župni stan sagrađen je 1959. godine.
Od 1907. do komunističke zabrane rada 1949. godine na području današnje župe Gradačac djelovala je podružnica Hrvatskog kulturnog društva Napredak.
Tijekom rata 1992. – 1995. župnu crkvu i ostale crkvene objekte oštetili su srpski i muslimanski ekstremisti, a Hrvati katolici protjerani su.
Župi sv. Marka Evanđelista u Gradačcu danas pripadaju sljedeća naselja (lokalni nazivi): Gradačac, grad, Gradačac/Požarike i Ledenice (Bare, Bjeljevina Donja i Gornja, Johovača, Mazalovići, Barišići i Vlašići.
Župa Sv. Marka Evađeliste
Hazna bb
BiH 76250 GRADAČAC
