Bosanski Brod je gradić u sjevernoj Bosni, na desnoj obali Save, nasuprot Slavonskomu Brodu, poznat kao riječno pristanište. U srednjem vijeku pripadao je posjedima velikaške obitelji Boričević, poslije zvanih Berislavić, kada se spominje kao Berislavića Brod. Osmanlije su ga zauzele 1536. godine. Naselje na desnoj obali Save potpuno je uništeno za ratovanja 1683.-1691. godine. Početkom 18. st. obnovljeno je pod nazivom Turski Brod. Godine 1716. Austrijanci su ga zauzeli i uništili. Nakon 1739. godine Osmanlije su izgradile čardak i dobro utvrđenu kulu koja je bila pod aginim zapovjedništvom. Ubrzan razvoj naselja započinje nakon izgradnje kolnoga puta Bosanski Brod – Sarajevo 1864. godine. Godine 1878. kraj Bosanskoga Broda prešao je dio austrougarske okupacijske vojske u BiH. Već 1879. sagrađen je most, a potkraj te godine dovršena je i uskotračna pruga prema Sarajevu. Grad je postao važno središte za željeznički promet s Bosnom. Bosanski Brod stradao je za savezničkog bombardiranja 1944. i tijekom napada srpskih snaga 1992. godine.
Prema popisu biskupa fra Augustina Miletića iz 1813. godine u župi Koratje između ostalih mjesta navode se i Kričanovo i Pjevalovac s ukupno 23 katoličke kuće i 140 katolika, a od toga je bilo 86 odraslih osoba (koje se pričešćuju) i 54 djece (nepričešćenih).
U Šematizmu Bosne Srebrene za 1856. godinu, a prema podacima iz 1855., u župi Koratje između ostalih navode se i sljedeća mjesta: Brod (8 katoličkih obitelji i 46 katolika), Kolibe (21, 161), Kričanovo (30, 244), Lušćani (35, 195), Otočak (24, 191) i Unka (10, 57).
Župa Bosanski Brod utemeljena je 1864. godine odvajanjem od župe Koraće. Dana 28. travnja 1907. blagoslovljen je kamen temeljac za novu župnu crkvu. Novosagrađena župna crkva blagoslovljena je 24. studenoga 1907.
U župi su djelovale časne sestre Sv. Križa, koje grade Zavod s osnovnom i ženskom stručnom školom. Komunističke vlasti bivše Jugoslavije 1949. godine oduzimaju sve zgrade časnih sestara, a njima naređuju da napuste župu.
U župu Bosanski Brod u studenome 1961. godine dolaze časne sestre Služavke Malog Isusa i ostaju do rata 1992. godine, kada su prognane.
Kako se prvi poslijeratni samostan sv. Ane u Bosanskom Brodu zbog starosti rušio, godine 1975. časne sestre kupile su dvokatnu kuću i preuredile je u samostan pod nazivom “sv. Ana”.
Tijekom rata 1992.-1995., tj. u drugoj polovini 1992. godine, srpski ekstremisti minirali su i do temelja srušili župnu crkvu i kuću, tako da je na mjestima gdje su bile crkva i kuća izrasla trava. Kuća časnih sestara Služavki Malog Isusa nakon okupacije opljačkana je, a svi Hrvati katolici protjerani su.
Dana 20. srpnja 2003., na spomendan sv. Ilije proroka, zaštitnika Bosne i nebeskog zaštitnika župe Bosanski Brod, kardinal Vinko Puljić blagoslovio je gradilište, kamen temeljac i zvona za novu župnu crkvu koja će se graditi na temeljima crkve srušene 1992. godine.
Župa sv. Ilije proroka
Sv. Save 86, p.p. 47
BiH 74450 BOSANSKI BROD
