Svilaj se nalazi u sjevernom dijelu Bosanske Posavine, uz rijeku Savu, oko 20 km zračnom crtom istočno od Bosanskoga Broda.
U izvješću provincijala fra Marijana Pavlovića, tj. bosanskih franjevaca fra Jure iz Neretve i fra Pavla Papića iz 1623. godine, navodi se da župa Svilaj pripada samostanu Kraljeva Sutjeska (Curia Bani).
Biskup fra Pavle Dragičević u svome izvješću navodi da je župi Pećnik godine 1742. pored ostalih pripadalo i mjesto Svilaj, koje je imalo 19 katoličkih kuća i 126 katolika, a od toga je bilo 75 odraslih osoba (koje se pričešćuju) i 51 dijete (nepričešćeno).
U izvješću apostolskog vikara biskupa fra Marijana Bogdanovića iz 1768. godine u župi Podvučijak pored ostalih navodi se i mjesto Svilaj, s 33 katoličke kuće i 208 katolika, a od toga je bilo 147 odraslih osoba i 61 dijete.
Prema popisu biskupa fra Augustina Miletića iz 1813. godine u župi Podvučijak između ostalih navode se i sljedeća mjesta: Svilaj (dva) – 68 katoličkih kuća i 541 katolik, a od toga je bilo 315 odraslih osoba i 226 djece, te Vrbovac i Novi Grad – 19 katoličkih kuća i 143 katolika, a od toga su bile 73 odrasle osobe i 70 djece.
U Šematizmu Bosne Srebrene za 1856. godinu, a prema podacima iz 1855., u kapelaniji Potočani spominju se sljedeća mjesta: Svilaj-donji (57 katoličkih obitelji s 404 katolika), Svilaj-gornji (23 katoličke obitelji i 202 katolika) te Verbovac (17 katoličkih obitelji sa 118 katolika).
Šematizam za 1864. godinu u župi Potočani navodi sljedeća mjesta: Svilaj-donji (60 katoličkih obitelji s 534 katolika), Svilaj-gornji (27 katoličkih obitelji i 235 katolika) te Vrbovac (17 katoličkih obitelji sa 174 katolika).
Odvajanjem od župe Potočani, godine 1870., Svilaj postaje mjesnom kapelanijom i od tada vodi matice, a župom je proglašen 1872. godine. Novoosnovana župa nije imala crkve pa ju je nadomještala drvena kapelica, sve do 1914. godine, kada je izgrađena crkva. Godine 1945. crkva je teško oštećena topovskim granatama, ali ipak je uspješno popravljena. U potresu koji je 1964. godine pogodio Posavinu, crkva je toliko oštećena da se više nije mogla spasiti pa je 1965. izgrađena nova veličine 30 m x 12 m. Crkva je imalo zvono teško gotovo 500 kg. U drugoj polovini osamdesetih godina prošloga stoljeća crkva je obnovljena izvana i iznutra.
Župna kuća izgrađena je 1875., a na njezinu je mjestu 1926. godine podignuta nova. Godine 1945. župna je kuća izgorjela pa je župnik sve do 1953., kada je podignut priručni župni stan, stanovao u privatnim kućama. Nova župna kuća izgrađena je 1962., a obnovljena je 1987. godine.
Župu su tijekom posljednjega rata okupirale srpske snage, sve Hrvate katolike protjerali su, a župnu crkvu i druge crkvene objekte razorili su. Nova župna crkva sagrađena je u razdoblju od 1991. do 2001. godine.
Župi Imena Marijina u Svilaju danas pripadaju sljedeća naselja: Donji i Gornji Svilaj, Novi Grad i Vrbovac (filijalna crkva).
(Iz knjige: Vrhbosanska nadbiskupija početkom trećeg tisućljeća, Sarajevo-Zagreb 2004.)
Župa Imena Marijina
BiH 76297 SVILAJ