Koraće se nalazi u Bosanskoj Posavini (sjeverna Bosna), uz desnu obalu rijeke Save, na sredini između Bosanskoga Broda i Dervente. Udaljeno je oko 10 km zračnom crtom od Dervente u smjeru sjevera.
Biskup fra Pavle Dragičević u svome izvješću navodi da je župi Velika godine 1742. pored ostalih mjesta pripadalo i mjesto Koraće, koje je imalo 28 katoličkih kuća i 179 katolika, a od toga su bile 123 odrasle osobe (koje se pričešćuju) i 56 djece (nepričešćenih).
U izvješću apostolskog vikara biskupa fra Marijana Bogdanovića iz 1768. godine u župi Velika pored ostalih navode se i sljedeća mjesta: Koraće (Koratje), s 45 katoličkih kuća i 273 katolika, a od toga je bilo 195 odraslih osoba (koje se pričešćuju) i 78 djece, te Lužani, sa 17 katoličkih kuća i 110 katolika, od čega je bila 71 odrasla osoba i 39 djece.
Prema izvješću biskupa fra Augustina Miletića iz 1813. godine o stanju župa i duša Apostolskog vikarijata u Bosni srebreničko-otomanskoj, župa Koraće (Koratje) imala je 1483 katolika (885 odrasle osobe i 598 djece). Župi su pripadala ova naselja: Koraće, Bijelo Brdo, Pjevalovac (Kričanovo), Dubravac i Lužani, Grk, Vrela i Liešće.
Župa Koraće je kao kapelanija odvojena od župe Velika (Plehan) 1784., a samostalnom župom proglašena je 1804. godine. Ona je dugo obuhvaćala veliki teritorij na kojem su se odvajanjem formirale župe Bosanski Brod (s Novim Selom, Sijekovcem, Kolibama) i Bijelo Brdo. U 17. st. područje koraćke župe potpadalo je pod župu Dubočac, koja je krajem toga stoljeća, za Bečkoga rata, nestala zbog iseljavanja katolika u krajeve preko Save. Tijekom 18. st. ovo je područje bilo u nadležnosti župe Velika (Plehan).
Sutješki Ijetopisac fra Mato Mikić zabilježio je 1854. godine: “Razvaline crkvenske nalaze se u greblju koraćkom i Markovću.”
Sve do dvadesetih godina prošloga stoljeća u Koraću je bila skromna drvena crkva. Gradnja crkve započela je 1922. i potrajalo je dulje vrijeme, tako da je zvonik završen tek 1938. godine. Na zvoniku su bila tri zvona: jedno je nabavljeno između dvaju svjetskih ratova, a druga dva (135 i 451 kg) 1972. godine.
Župna kuća izgrađena 1895. godine bila je u uporabi do 1962., kada je izgrađen novi župni stan.
Tijekom rata 1992.-1995., tj. 1992. godine, srpski su ekstremisti župnu crkvu i kuću srušili, područnu crkvu u Novim Lužanima spalili, a svi Hrvati katolici protjerani su.
Župi Uznesenja BDM u Koraću pripadaju naselja Koraće i Novi Lužani (filijalna crkva).
Župa Uznesenja BDM
BiH 74470 KORAĆE
