Vrhbosanski prezbiteri smješteni u Svećeničkom domu u Sarajevu proslavili su 7. srpnja 2020., 80. rođendan kolege JOSIPA JANJIĆA, nekadašnjeg modričkog kapelana i upravitelja garevačke župe. Kod jutarnje koncelebracije, koju je predvodio ravnatelj vlč. Fabijan Stanušić, predsjedatelj je pozdravio svečara i pozvao koncelebrante da zahvale Bogu za godine njegova svećeničkog služenja.
Proslavu 80. rođendana svoga kolege korisnici Doma obilježili su svečanim ručkom i pjesmom. Prigodno slovo održao Miroslav Agostini koji je kao župnik Gradačca nakon rata bio njegov susjed. Istaknuo je kako je slavljenik „volio svoje svećeničko zvanje, bio revan, marljiv, prijatelj svim ljudima, kolegama i narodu Božjem“.
Josip Janjić, skoro dvije godine upravitelj garevačke župe, ugledao je svjetlo dana 7. srpnja 1940. u Vidovicama. Gimnaziju je polazio u Brčkom i na Šalati u Zagrebu, a bogosloviju u Đakovu. Biskup Anton Bäuerlein zaredio ga je za svećenika u đakovačkoj katedrali na Petrovo 1966. god. Po svršetku teološkog studija bio je kapelan u Boću (1967.-68.), u Sarajevu/Marindvor (1968.-69.), u Modriči (1969.-75.) te u Oštroj Luci-Bok (1975.-77.). Za vrijeme kapelanske službe u Modriči neobično se angažirao pri gradnji garevačke crkve. God. 1977. preuzima župu Ularice (kod Doboja) gdje je podigao novi župni stan. Potom mu je god. 1981. povjerena župa Bosanski Šamac. U Zasavici je sagradio novu crkvu, a šamačku župnu crkvu je iznutra temeljito obnovio. U ratnom vihoru 1992. morao je sa župljanima potražiti sklonište preko Save. Nešto kasnije preuzima u Zagrebu Vikarijat Vrhbosanske nadbiskupije za prognanike i izbjeglice.
Poslije rata nastanio se u rodnoj kući u Vidovicama te odatle oprezno odlazio u Bosanski Šamac, u sjedište župe gdje je bila razrušena župna crkva i dvorišna zgrada koja je prije rata služila za vjeronauk.
U jesen 1998. imenovan je upraviteljem župe Garevac i vodio je nepune dvije godine.
Janjić je u kronici šamačke župe zabilježio da je prvu misu u Šamcu slavio u podignutoj dvorišnoj zgradi na Božić 2000. godine a predsjedao je banjalučki biskup Franjo Komarica. Općinske vlasti Šamca nisu dopustile da bude razrušena župna kuća, jer su u nju trebale naseliti Srbe doseljene iz drugih krajeva BiH ili Hrvatske. Nakon što je uz opetovane intervencije župna kuća ispražnjena, župnik ju je obnavljao od 2001. do 2003. godine i tek tada se u njoj stalno nastanio. Od 2005. počeo je redovito slaviti misu u nanovo podignutoj župnoj crkvi. Uz donacije stranih dobrotvora i nadbiskupije Splitsko-makarske, župnik je osobno propovijedao po brojnim župama u Hrvatskoj i molio pomoć za obnovu. Nadbiskup vrhbosanski posvetio je nanovo sagrađenu župnu crkvu 12. kolovoza 2007. U svibnju 2014. župu je poplavila voda izlivena iz Save. Po odredbi kardinala Vinka Puljića, nadbiskupa metropolita vrhbosanskog župu je predao 11. rujna 2018. nasljedniku Ivanu Mandiću, a u studenom se doselio u Svećenički dom u Sarajevu.
Kako je rečeno na rođendanskom slavlju, Josip je uistinu bio „revan, marljiv, prijatelj svim ljudima, kolegama i narodu Božjem“. Vjernički puk modričke i garevačke župe sjećaju ga se da je rado pomagao svima kojima je pomoć bila potrebno, volio je i poštovao sve ljude, bio je društven, susretljiv, otvoren i pristupačan u razgovorima. Mladima je bio veliki putokaz.
